Porast broja dronova Kremlja u 2025. godine i njihova hibridna prijetnja Ukrajini i Evropi

9. septembra 2025. godine, oko dvadeset ruskih dronova prodrlo je duboko u poljski zračni prostor, prisiljavajući Poljsku na zatvaranje aerodroma u Varšavi i aktivirajući najviši stepen pripravnosti NATO-a od početka rata u Ukrajini. Poljski premijer Donald Tusk sazvao je hitan sastanak vlade, nazivajući kršenje zakona neviđenim po razmjerama i pozivajući se na Član 4 NATO-a za konsultacije u slučaju prijetnje.

Sedmicu dana kasnije, još jedan ruski dron probio je rumunski zračni prostor tokom napada na Ukrajinu, što je navelo Bukurešt da podigne borbene avione kao odgovor na ovu hibridnu provokaciju. Ranije u augustu, Rumunija je pretrpjela eksploziju za koju se sumnja da je sabotaža u fabrici oružja Cugir, kojom prilikom je uništeno više od 130.000 metaka municije za Ukrajinu.

Ove provokacije nisu izolovane posljedice rata u Ukrajini. Desile su se uoči vojne vježbe Zapad 2025, najveće rusko-bjeloruske vojne vježbe od 2021. godine. Kremlj namjerno ispituje spremnost NATO-a, kombinirajući upade dronova, sabotaže i ometanje GPS-a kako bi poslao stratešku poruku da će odbrana država na prvoj liniji Alijanse imati stvarne troškove.

Posljednjih mjeseci, također, je zabilježen porast slučajeva sabotaže povezanih sa ruskim mrežama širom Evrope, uključujući hapšenje kolumbijskog državljanina zbog podmetanja požara u Varšavi, osude trojice muškaraca u Londonu zbog paljenja skladišta u kojem su uskladišteni Starlink uređaji za Ukrajinu i osmogodišnja kazna za još jednog kolumbijskog državljanina u Pragu zbog planiranja podmetanja požara u javnom prevozu.

Upotrebu dronova od strane Kremlja treba posmatrati kao dio šire kampanje hibridnog ratovanja koja kombinuje fizičko uništenje sa drugim hibridnim alatima (npr. sabotaža, dezinformacije i psihološki rat) kako bi se potkopala društvena kohezija u Evropi i vojna i ekonomska podrška Ukrajini. Svaki upad dronova na teritoriju NATO-a je namjerni test otpornosti Alijanse i sposobnosti EU da se prilagodi hibridnom pritisku. I vjerovatno će uslijediti još ovakvih situacija na istočnom krilu NATO-a kao dio kampanje hibridnog ratovanja Kremlja.

 

 

Kremlj ove godine aktivno povećava proizvodnju dronova u obimu kakav nije zabilježen od 2022. godine. Ulaže velika sredstva u proširenje industrijske infrastrukture i inovacije dronova, kao i u privlačenje više radne snage u proizvodnju dronova. Ovaj nedavni napredak u pristupu hibridnom ratovanju Kremlja predstavlja prijetnju Ukrajini, ali i evropskoj sigurnosti.

U julu 2025. godine, ruski premijer Mišustin je na industrijskoj izložbi u Jekaterinburgu objavio da se proizvodnja bespilotnih letjelica (UAV) već utrostručila u odnosu na početne ciljeve za tu godinu. Ova objava potvrđuje zabrinjavajuću promjenu koja je mjesecima vidljiva na ukrajinskom nebu. Sveukupno, očekuje se da će Kremlj proizvesti između tri i četiri miliona dronova u 2025. godini, nadovezujući se na prijavljenih 1,4 miliona proizvedenih u 2024. godini. Cilj Kremlja je učvrstiti dronove kao centralni stub svoje ratne ekonomije.

Nedavne brojke potvrđuju ovu putanju, s obzirom na to da je Rusija do sredine septembra već proizvela više od 34.000 jurišnih dronova i mamaca, što je skoro devet puta više nego u istom periodu 2024. godine.

 

 

Rusija brzo gradi infrastrukturu za podršku kampanji razvoja dronova. Početkom 2025. godine, Kremlj je pokrenuo domaću proizvodnju litijum-jonskih baterija u inovacijskom centru UAS "Samara" u Toljatiju. Njegov godišnji proizvodni kapacitet iznosi preko 100.000 jedinica za male bespilotne letjelice i više od 8.000 za veće platforme svake godine. Ova sposobnost je zvanično namijenjena za obrazovne i poljoprivredne dronove, ali je vjerovatno adaptibilna i za vojnu upotrebu. Osim toga, u februaru 2025. godine, namjenski pogon je započeo proizvodnju visokokvalitetnih kompozitnih propelera i lopatica rotora za dronove svih veličina u Novosibirsku.

Također u junu 2025. godine, Rosel, podružnica Rosteca, ruskog državnog odbrambeno-industrijskog konglomerata, predstavio je satelitski neovisan navigacijski sistem za dronove, dizajniran da funkcionira u okruženjima bez GPS-a i

da izdrži cyber i elektronsko ratovanje, služeći kao direktan odgovor na zapadne mogućnosti ometanja. Sistem je prošao testiranje u letu i sada je spreman za serijsku proizvodnju. Ovo je direktno relevantno za NATO, s obzirom na to da ometanje GPS-a već utiče na letove u Evropi, posebno u baltičkoj regiji.

Septembarski incidenti u Poljskoj i Rumuniji pokazuju kako se ova tehnološka unapređenja već operacionaliziraju protiv zračnog prostora NATO-a. Ono s čime se Ukrajina suočava dvije godine sada se vidljivo prelijeva na evropsko nebo.

Zajedno, ove tehnologije pružaju autonomniju i na sankcije otporniju arhitekturu dronova, dizajniranu za dugotrajnu upotrebu u ratno vrijeme. Ovi razvoji su dio šire strategije minimiziranja ovisnosti o uvozu i olakšavanja vertikalne integracije u cijelom ruskom lancu proizvodnje dronova.

 

 

Kremlj nije fokusiran samo na kvantitet, već teži taktičkim inovacijama. Raspoređuje nove tipove dronova na prvoj liniji fronta brzim tempom, svaki prilagođen određenoj vojnoj misiji. Minijaturizirani FPV-vođeni dronovi, često nazivani Mini-Shaheds, sada se široko koriste u istočnoj Ukrajini. Ovi kompaktni dronovi, sa rasponom krila od otprilike 1,5 metara i sposobni nositi do 15 kilograma eksploziva, ručno su pilotirani i dizajnirani za precizne udare protiv statičkih i mobilnih ciljeva.

U junu 2025. godine, ukrajinske snage su oborile novi dron Shahed-136 MS001 sa termalnom optikom, autonomnim ciljanjem i koordinacijom grupnog napada omogućenom vještačkom inteligencijom. Ovi dronovi su sposobni za odabir ciljeva i djelovanje u koordinaciji sa drugim jedinicama bez unosa operatera u realnom vremenu. Ovaj razvoj događaja ukazuje na to da Kremlj aktivno testira autonomiju bojnog polja i priprema se za savladavanje odbrane putem koordiniranih napada zasićenja.

Drugi sistemi popunjavaju praznine u taktičkoj arhitekturi Rusije. U julu 2025. godine, dron presretač Kindžal, dizajniran za napad na neprijateljske dronove pomoću termalnog navođenja, predstavljen je na izložbi Innoprom 2025 u Jekaterinburgu. Štaviše, Kremlj je objavio da je u augustu razvio Svarog, teški logistički dron namijenjen za raspoređivanje na prvoj liniji, sposoban za transport tereta do 50 kilograma noću. U međuvremenu, Kremlj je pokrenuo proizvodnju pomorskih dronova u mašinskoj fabrici Kingisepp, dodatno zamagljujući granicu između civilnih i vojnih namjena u Crnom moru.

Mnogi od ovih sistema su otporni na ometanje, na solarni pogon ili su dizajnirani sa modularnim teretom. Neki su upareni sa mamcima kako bi zbunili radar, dok se drugi lansiraju u velikim formacijama kako bi iscrpili ukrajinsku protivvazdušnu odbranu. Rusija testira svoj pristup u realnom vremenu i usavršava ga povratnim informacijama sa bojnog polja.

 

 

Kremlj ulaže velika sredstva u programe obuke kako bi se uskladio s obimom svog tehnološkog napretka u dronovima. Ranije ove godine, Kremlj je pokrenuo vladin plan za obuku 1,5 miliona operatera dronova do 2030. godine, integrirajući upotrebu dronova u strukturu ruskog vojnog, obrazovnog i industrijskog sistema. Istovremeno, Kremlj dopunjuje svoju radnu snagu agresivnim i često eksploatatorskim praksama regrutacije.

Posebna ekonomska zona Alabuga u Tatarstanu postala je središte ruske proizvodnje dronova. Od kraja 2024. godine proširila se za više od 160 hektara. Satelitski snimci i istraživački izvještaji potvrđuju izgradnju desetina spavaonica za smještaj rastuće baze strane radne snage. Stotine žena iz Afrike, Latinske Amerike i Azije regrutovane su u okviru obmanjujućih programa "obuke" i sada navodno rade u uvjetima prisile na trakama za montažu dronova.

Postoje dokazi da se mnogi od ovih radnika suočavaju s ograničenjima putovanja, dugim radnim vremenom i nadzorom. U međuvremenu, od juna 2025. godine, Kremlj radi na zapošljavanju do 25.000 sjevernokorejskih radnika kako bi zadovoljio proizvodne potrebe. Ove radne prakse, nekada periferne, postale su ključne za njegov ratni industrijski model.

 

 

Operativna upotreba dronova od strane Kremlja u Ukrajini intenzivirala se i po obimu i po smrtonosnosti. Prema podacima Ureda visokog komesara UN-a za ljudska prava, samo u junu 2025. godine ubijeno je ili povrijeđeno više od 1.500 civila, a dronovi su odgovorni za više od polovine tih žrtava. Broj žrtava u julu bio je najveći od maja 2022. godine, sa 286 ubijenih i 1.388 povrijeđenih civila.

U augustu, iako je intenzitet dronova opao, ostao je smrtonosan, a Kremlj je lansirao 4.132 drona dugog dometa, u napadima je ubijeno 208 civila i ranjeno 827 drugih. Kraj augusta bio je posebno nemilosrdan. U jednoj noći (27. na 28. august), Rusija je lansirala 598 dronova i 31 raketu, ubivši 23 osobe u Kijevu, uključujući četvero djece, i ranivši 64. Najvažnije je da su napadi dronovima kratkog dometa doveli do više civilnih žrtava nego bilo koje drugo oružje, ubivši 58 i ranivši 272 civila, uglavnom u Hersonskoj i Donjeckoj oblasti. Ovi napadi su se nastavili i u septembru sa nedavnim rekordnim lansiranjem 810 dronova, što je nadjačalo ukrajinsku odbranu i istaklo sposobnost Kremlja da održi taktiku napada dronovima.

Ovi napadi nisu samo vojne prirode, već su dio psiholoških kampanja osmišljenih da destabiliziraju ukrajinsko društvo, degradiraju funkcionalnost javnih službi i testiraju izdržljivost civila. Isti pristup, koji je već izvezen u države NATO-a poput Poljske i Rumunije, pokazuje da Moskva smatra ratovanje dronovima hibridnim alatom za prisilu daleko izvan granica Ukrajine.

 

 

NATO i EU trebaju pažljivo pratiti rastući fokus Rusije na proizvodnju dronova. Septembarski letovi dronova u Poljskoj i Rumuniji pokazuju prekretnicu u eskalaciji između Rusije i Zapada. Ovi nedavni incidenti ilustruju da je Kremljeva kampanja dronova prešla u transnacionalnu hibridnu strategiju usmjerenu na istočni bok NATO-a, kao i na samu Ukrajinu.

Sistem koji se testira u Ukrajini, uključujući rojeve dronova pokretane umjetnom inteligencijom, autonomno ciljanje, domaće proizvodne linije i prisilni rad, dizajniran je da se prilagođava. Septembarski slučajevi naglašavaju kako Kremlj razmatra integraciju dronova u hibridne kampanje protiv samog NATO-a, kombinirajući sabotaže, dezinformacije i kršenja zračnog prostora.

Ukrajina i njeni partneri moraju tretirati ovu evoluciju ne kao privremenu fazu, već kao strukturnu transformaciju u modernom ratovanju. Rješenja za borbu protiv dronova, uključujući mobilne jedinice za ometanje, lasere visoke energije i odbranu zasnovanu na umjetnoj inteligenciji, moraju postati strateški prioritet. Slično tome, sistemi skloništa, komunikacije u hitnim slučajevima i ulaganja u domaće inovacije dronova, također, su neophodni.

Ukrajinsko rukovodstvo treba ubrzati svoje kapacitete u odbrambenoj industriji. Nedavne zajedničke inicijative za ulaganja u proizvodnju dronova sa Velikom Britanijom, Danskom i Holandijom su obećavajuće. Ipak, mogu se suočiti sa preprekama u nabavci i kašnjenjima u isporuci. Ključno je posmatrati industrijsku bazu Ukrajine kao stratešku prednost ne samo za Ukrajinu već i za evropsku sigurnost u cjelini.

Izvan bojnog polja, sankcije na komponente dronova moraju se pooštriti i proširiti kako bi obuhvatile lance snabdijevanja radnom snagom. Institucije na Zapadu trebale bi povećati nadzor nad načinom na koji se tehnologije povezane sa dronovima sastavljaju i od strane koga. Ovo je posebno hitno s obzirom na to da su

dijelovi kineske proizvodnje nedavno otkriveni u ruskim dronovima "Shahed", proizvedenim samo nekoliko sedmica prije posljednjih intenziviranih napada na Kijev.

Rat u Ukrajini više nije samo priča o raketama i ljudstvu, već sve više o otpornosti infrastrukture, automatizaciji i dominaciji informacijama. Evropske zemlje moraju se brzo prilagoditi, a istovremeno podržavati Ukrajinu, koja je postala poligon za testiranje onoga što bi se moglo dogoditi Evropi u velikim razmjerima u bliskoj budućnosti.

 

 

Ključni cilj Rusije je da nadmaši proizvodnju, adaptaciju i izvoz modela hibridne prisile koji potkopava civilnu otpornost izvan Ukrajine na istočnom krilu NATO-a. Septembarski slučajevi u Poljskoj i Rumuniji pokazuju da se ovaj model već širi izvan Ukrajine, istražujući istočni bok NATO-a i otkrivajući ranjivosti u sposobnosti Evrope da odvrati hibridne upade. Ukoliko NATO i EU ne usvoje jedinstvenu doktrinu protiv dronova, ne integrišu civilnu odbranu u sigurnosno planiranje i ne pripreme se za hibridne kampanje pritiska koje kombinuju dronove sa sabotažom i dezinformacijama, Evropa će se suočiti sa istim taktikama zasićenja koje su sada primijenjene u Ukrajini.