Poljska obara ruske dronove: Hoće li NATO ući u rat u Ukrajini?
Poljska će se pozvati na član 4 NATO sporazuma, pozivajući na konsultacije unutar saveza o prijetnjama svojoj sigurnosti.
Poljske i NATO snage su se borile da presretnu ruske dronove koji su ušli u poljski zračni prostor rano u utorak navečer i rano u srijedu, što je bio njihov prvi direktni vojni sukob sA Moskvom od početka potpune invazije Kremlja na Ukrajinu 2022. godine.
I poljski i NATO avioni odgovorili su na kršenje poljskog zračnog prostora, koje se dogodilo tokom ruskog zračnog napada na Ukrajinu.
"Došlo je do neviđenog kršenja poljskog zračnog prostora objektima tipa dronova", saopćila je poljska vojna operativna komanda. "Ovo je čin agresije koji predstavlja stvarnu prijetnju sigurnosti naših građana".
Poljska je privremeno zatvorila najmanje tri svoja aerodroma, uključujući varšavski aerodrom Šopen, najveći u zemlji, i savjetovala ljudima da ostanu kod kuće dok operacija traje. Ljudima u područjima sklonim riziku u istočnim regijama Poljske koje graniče s Ukrajinom, uključujući glavni grad Varšavu, rečeno je da se sklone.
„Nema razloga tvrditi da smo u ratnom stanju... ali situacija je znatno opasnija od svih prethodnih“, rekao je poljski premijer Donald Tusk. Dodao je da je izgled velikog vojnog sukoba „bliži nego ikad od Drugog svjetskog rata“.
Upad ruskih dronova dogodio se samo tri dana nakon što je Moskva pogodila glavnu zgradu vlade u Kijevu, Ukrajini. Taj napad je, također, oštetio zgrade Evropske unije i Britanskog vijeća u glavnom gradu Ukrajine.
Dakle, da li se NATO sada kreće prema ratu s Rusijom?
Šta se dogodilo u Poljskoj?
U srijedu ujutro, iz komande poljske vojske je saopćeno da su oboreni "objekti slični dronovima" koji su ušli u njen zračni prostor tokom ruskog zračnog napada na susjednu Ukrajinu.
Prema poljskim zvaničnicima, dronovi su prešli granicu usred talasa ruskih zračnih napada usmjerenih na zapadnu Ukrajinu, što je izazvalo trenutni vojni odgovor, kojem su se pridružili poljski borbeni avioni F-16, holandski F-35 i italijanski izviđački avioni AWACS.
Jedan od dronova udario je u stambenu zgradu u Wyrykiju, na istoku Poljske. Niko nije povrijeđen, prema novinskoj agenciji Reuters.
Ovo je prvi put da su snage saveznika NATO-a angažirane protiv ruskih vojnih resursa od kada je Moskva izvršila invaziju na Ukrajinu u februaru 2022. godine.
Tusk je rusko kršenje poljskog zračnog prostora od strane "ogromnog" broja ruskih dronova nazvao "provokacijom velikih razmjera". Dodao je da su snage NATO-a oborile one koji su predstavljali bilo kakvu prijetnju.
Kasnije tog dana, Tusk je obavijestio poljski parlament da se prvo kršenje poljskog zračnog prostora dogodilo oko 23:30 u utorak, a posljednje je prijavljeno u 6:30 u srijedu.
Dodao je da preliminarni izvještaji sugeriraju da je bilo ukupno 19 kršenja zračnog prostora, sa "značajnim brojem" dronova koji su prešli u Poljsku.
"Spremni smo odbiti takve provokacije. Situacija je ozbiljna i niko ne sumnja da se moramo pripremiti za različite scenarije", rekao je Tusk u svojoj izjavi. "Svi naši saveznici shvataju situaciju vrlo ozbiljno. Nismo zabilježili nikakve žrtve".
Tusk je, također, sazvao hitan sastanak sa svojim najvišim ministrima u vladi i izjavio da je njegov ured u kontaktu sa zvaničnicima NATO-a.
Može li ovo uvući NATO u ruski rat u Ukrajini?
Incident je stavio principe kolektivne odbrane NATO-a u centar pažnje. Budući da je Poljska članica NATO-a, napad dronom mogao bi aktivirati Član 5. NATO ugovora.
Taj član čini temelj strategije kolektivne odbrane saveza. U njemu se navodi da će se "oružani napad" na jednu ili više članica u Evropi ili Sjevernoj Americi smatrati napadom na sve, što obavezuje saveznike da preduzmu mjere, uključujući upotrebu oružane sile, kako bi obnovili sigurnost.
Član 5. se ne aktivira automatski takvim napadom, već ga može pokrenuti pogođena nacija. To zahtijeva konsenzus među 30 država članica NATO-a da incident ispunjava prag napada koji zahtijeva kolektivnu akciju.
Od kada je ugovor prvi put potpisan 1949. godine, Član 5. je aktiviran samo jednom, nakon napada na SAD 11. septembra 2001. godine.
Hoće li Poljska pokrenuti Član 5.?
Još ne. Tusk je rekao da će Poljska pokrenuti Član 4 sporazuma, prema kojem nacija može zatražiti formalne konsultacije unutar saveza ako smatra da je njena sigurnost ugrožena. Ovo bi poslužilo kao politički prethodnik raspravama o Članu 5.
Historijski gledano, Član 4 je pokrenut samo sedam puta od osnivanja NATO-a; posljednji put su to učinile Bugarska, Češka, Estonija, Latvija, Litvanija, Poljska, Rumunija i Slovačka 2022. godine, odmah nakon ruske invazije na Ukrajinu.
Dok je Tusk rekao da cijeni izraze solidarnosti, "riječi nisu dovoljne" i Poljska će tražiti "mnogo veću" podršku od svojih saveznika.
Kako je EU odgovorila na ovaj incident?
Najviša diplomatkinja EU, Kaja Kallas i potpredsjednica Evropske komisije, izjavila je da incident označava eskalaciju ruskog rata u Ukrajini.
"Moramo povećati cijenu za Moskvu, ojačati podršku Ukrajini i ulagati u evropsku odbranu", rekla je u izjavi objavljenoj na X. "EU igra glavnu ulogu i podržat ćemo inicijative poput odbrambene linije istočne granice".
Kallas je rekla da se EU u "potpunosti solidariše sa Poljskom" i nazvala je upad ruskih dronova "najozbiljnijim kršenjem evropskog zračnog prostora od strane Rusije od početka rata, a indikacije ukazuju na to da je bio namjeran, a ne slučajan".
Povjerenik EU za odbranu, Andrius Kubilius, također je naglasio potrebu za "zidom od dronova" duž zajedničkih granica.
"Rusija još jednom testira pogranične države, EU i NATO", napisao je Kubilius u objavi na X. "Sarađivat ćemo sa državama članicama, pograničnim zemljama i Ukrajinom. Rusija će biti zaustavljena."
Kako je Ukrajina odgovorila?
Ukrajinski predsjednik, Volodimir Zelenski, upozorio je da Moskva nastavlja "pomjerati granice mogućeg" usmjeravajući dronove na Poljsku.
"Ako [Rusija] ne naiđe na snažnu reakciju, ostaje na novom nivou eskalacije", rekao je Zelenski, dodajući da je 15 regija Ukrajine tokom noći bilo meta "masovnog" napada 415 dronova različitih tipova i više od 40 krstarećih i balističkih raketa.
"Rusi moraju osjetiti posljedice. Rusija mora osjetiti da se rat ne može proširiti i da će se morati okončati", rekao je ukrajinski predsjednik.
Šta još Rusija radi upravo sada?
Kršenje poljskog zračnog prostora ruskim dronovima dolazi u trenutku kada Moskva pojačava napade na Kijev, odgađa pregovore o prekidu vatre i planira vojne vježbe u susjednoj Bjelorusiji.
Poljska je saopćila da će zatvoriti svoju granicu sa Bjelorusijom u četvrtak, u ponoć, uoči predstojeće vojne vježbe.
Velike vojne vježbe Rusije i Bjelorusije, nazvane "Zapad" - obično uključuju hiljade vojnika, tenkova, aviona i operacije sa bojevom vatrom širom zapadnih regija. Vježba predstavlja posebnu sigurnosnu zabrinutost za susjedne države članice NATO-a Poljsku, Litvaniju i Latviju.
"U petak su rusko-bjeloruski manevri, vrlo agresivni sa perspektive vojne doktrine, počeli u Bjelorusiji, vrlo blizu poljske granice", rekao je Tusk na sastanku vlade u Poljskoj.
Bjeloruski ministar odbrane rekao je da će ovogodišnji Zapad uključivati vježbe za moguću upotrebu nuklearnog oružja i hipersonične rakete srednjeg dometa Orešnik ruske proizvodnje.
Prethodne vježbe Zapad izazvale su zabrinutost na Zapadu, a posebno 2021. godine, kada su ruske trupe raspoređene u Bjelorusiji radi vježbi ostale duže nego što se očekivalo, a zatim predvodile jedan dio invazije na Ukrajinu 2022. godine.
Očekuje se da će se sedmodnevnoj vojnoj vježbi pridružiti i Indija, koju je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump kaznio dodatnim trgovinskim tarifama za kupovinu ruske nafte. Trump sada, također, vrši pritisak na EU da uvede 100-postotnu trgovinsku tarifu Indiji - i navodno je ponudio da izjednači tu tarifu ako se Indija složi.
Uprkos kontinuiranom diplomatskom angažmanu već mjesecima, kao i pritisku SAD-a, jaz između Moskve i Kijeva pokazuje malo znakova smanjenja, posebno po pitanjima kao što su teritorijalne koncesije i poslijeratni sigurnosni aranžmani.