16.09.2025.

Oteta ukrajinska djeca - koliko ih je zapravo?

Političari i diplomati govore o desecima tisuća maloljetnika iz Ukrajine koji su protiv svoje volje odvedeni u Rusiju. Koliko su uspješni napori da ih se vrati?

Četrnaestogodišnjem Saši iz ukrajinskog Mariupolja oči su se napunile suzama kada je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u srijedu u Europskom parlamentu u Strasbourgu ispričala njegovu priču.

Kada je Rusija 2022. godine napala njegovu domovinu, Saša je imao samo jedanaest godina. Nakon osvajanja Mariupolja, ruski su ga vojnici zajedno s njegovom majkom odveli u jedan ruski "filtracijski logor". U tim logorima, koje je Rusija uspostavila na okupiranim područjima, Ukrajinci se prije odlaska u Rusiju podvrgavaju ideološkoj provjeri.

Tamo je Saša odvojen od svoje majke i odveden u okupirani Donjeck. Na putu mu je uspjelo nazvati svoju baku Ljudmilu, koja živi na području pod kontrolom Kijeva. Ona je Sašu vratila natrag. Sudbina njegove majke do danas je nepoznata.

Saša i njegova baka Ljudmila bili su počasni gosti na govoru predsjednice Europske komisije o stanju Unije. U svom je obraćanju von der Leyen naglasila da Sašina priča nije usamljen slučaj.

Rusija poriče odvođenje ukrajinskih djece

Saša je jedno od, kako se procjenjuje, desetaka tisuća djece koju su od početka ruske invazije ruske vlasti odvele iz njihove domovine i smjestile ili u sirotišta ili ih predale posvojiteljskim obiteljima u Rusiji.

Sudbina ukrajinske djece koju je Rusija odvela iz okupiranih područja Ukrajine došla je u središte mirovnih pregovora tijekom ljeta. Kijiv kao uvjet za budući sporazum o okončanju rata s Moskvom traži povratak tisuća deportiranih maloljetnika.
Kremlj, međutim, poriče da je bilo odvođenja. "Ukrajina režira predstavu na temu 'otmica djece'. Nema otete djece, to su djeca koju su naši vojnici spasili", izjavio je u lipnju ruski glavni pregovarač Vladimir Medinski.

No, pritisak na Rusiju raste. U kolovozu je 42 zemalja, Vijeće Europe i Europska unija zajedničkom izjavom pozvalo Rusiju da vrati djecu, pruži informacije o njihovom boravištu i prestane mijenjati njihov identitet. Zahtjevima su se priključili i američki senatori te Melania Trump, supruga američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Ukrajina drži popis djece u tajnosti

Bilo je potrebno višemjesečno lobiranje da bi se pitanje povratka djece na najvišoj razini vlasti u SAD-u stavilo na dnevni red, izvijestio je u kolovozu Wall Street Journal. U travnju 2025. godine četrdeset vodećih crkvenih predstavnika uputilo je apel predsjedniku Donaldu Trumpu i ministru vanjskih poslova Marcu Rubiju, zahtijevajući da se povratku ukrajinske djece da prioritet. U lipnju su republikanci i demokrati zajednički podnijeli Senatu prijedlog zakona kojim bi se Kijivu pružila tehnička pomoć pri povratku djece.

U njemu se govori o "gotovo 20.000" odvedenih. Broj se temelji na podacima ukrajinskih vlasti, prema kojima je u Rusiju odvedeno 19.546 djece. Sva djeca s ovog popisa, kako naglašava inicijativa ukrajinske vlade "Bring Kids Back", su imenovana.

No, teško je provjeriti točnost tog popisa jer ga Kijev drži u tajnosti. "Ne radi se samo o osobnim podacima maloljetnika u nevolji, nego i o njihovoj sigurnosti. Oni mogu biti mogući svjedoci ratnih zločina i zbog toga ih Rusija može namjerno skrivati", rekla je za DW Miroslava Čartšenko, pravnica nevladine organizacije „Save Ukraine", koja se snažno zalaže za povratak djece.

Koje su brojke pouzdane?

Ruske su vlasti više puta izjavljivale da je popis od 19.546 djece "krivotvoren". Ruska povjerenica za djecu Marija Lvova-Belova nedavno je u jednom intervjuu rekla da se popis temelji na brojkama iz izvješća o gubitku kontakta s djecom od početka opsežne ruske invazije na Ukrajinu.
Čak i neki članovi inicijative "Bring Kids Back" sumnjaju u popis – doduše neslužbeno.

"On se vjerojatno djelomično temelji na popisima iz internata na okupiranim područjima, a djelomično na istraživanjima iz otvorenih izvora i društvenih mreža. Neka su djeca mogla preseliti u Rusiju zajedno s roditeljima, neka od njih su se u međuvremenu preselila u Europu", rekao je za DW predstavnik jedne međunarodne organizacije, koji je zbog neutralnog statusa želio ostati anoniman.

Budući da su djeca s okupiranih područja na različite načine dospjela u Rusiju, teško je sastaviti jedinstveni popis. Prve slučajeve ukrajinske su vlasti zabilježile već 2014. godine. Tada su djeca iz internata samoproglašenih "narodnih republika Donjeck i Lugansk" u Donbasu odvedena u ruska odmarališta. Neposredno prije sveobuhvatne ruske invazije "narodne republike" su od Moskve tražile evakuaciju svih sirotišta. Radilo se o oko 500 djece koja su s vremenom bila razmještena po cijeloj Rusiji.

Kasnije su dodana i druga maloljetna djeca – primjerice tisuće iz razorenog Mariupolja. Neka od te djece od svojih su roditelja odvojena u ruskim "filtracijskim logorima" – poput Saše, koji je bio gost u Europskom parlamentu.

Prema podacima ukrajinskih vlasti, u proljeće 2023. godine 4390 siročadi i djece bez roditeljske skrbi nalazilo se u posebnim domovima na područjima pod ruskom kontrolom. Približno isto toliko bilo je smješteno u obiteljskim domovima, kaže Miroslava Čartšenko iz Save Ukraine i naglašava da je za tu djecu pravno gledano odgovorna ukrajinska država.

Pojednostavljeno stjecanje ruskog državljanstva

U svibnju 2022. godine, dugo prije formalne aneksije četiriju ukrajinskih regija, ruski predsjednik Vladimir Putin pojednostavio je stjecanje ruskog državljanstva za siročad iz tih regija. Suglasnost bioloških roditelja ili skrbnika iz Ukrajine tako više nije potrebna. To je dijelom opravdano humanitarnim razlozima, prema kojima rusko državljanstvo omogućuje socijalne naknade, medicinsku skrb i obrazovanje.

Putin je također naredio da se ukrajinska djeca bez skrbnika smještaju u ruske udomiteljske obitelji, izjavila je Marija Lvova-Belova u jednom intervjuu.

Novinari i istraživači na temelju javno dostupnih izvora polaze od toga da je znatno više ukrajinskih maloljetnika predano ruskim obiteljima. Ukrajinska vlada i pravosudna tijela tu politiku ocjenjuju kao ratni zločin i genocid nad ukrajinskim narodom. U proljeće 2023. godine Međunarodni kazneni sud djelomično se složio s tom ocjenom i izdao nalog za uhićenje Vladimira Putina i Lvove-Belove – zbog navodnog kršenja pravila ratovanja i deportacije djece iz Donbasa.

Koliko je realan povratak djece?

Iako Rusija ne priznaje nadležnost Međunarodnog kaznenog suda i odbacuje sve optužbe, ipak je reagirala na nalog za uhićenje Putina i Lvove-Belove. Godine 2023. Moskva je prestala masovno predavati ukrajinsku djecu u skrb, barem javno.

Umjesto toga, povjerenica za djecu sve češće izvještava o poticanju povratka ukrajinske djece u domovinu – međutim samo pod uvjetom da se djeca osobno predaju krvnim srodnicima: roditeljima, ako ponovno imaju skrbnička prava, braći, sestrama, tetama i ujacima ili bakama i djedovima. "Za to se sve češće zahtijeva DNK test", kaže Čartšenko.

Njezina organizacija nedavno je uspjela vraćati u Ukrajinu 60 do 70 djece mjesečno. Za to rodbina najprije mora dobiti skrbništvo prema ukrajinskom pravu, a zatim otputovati u Rusiju, gdje isti birokratski postupak moraju ponoviti. "Rusko je pravo kod posvojenja djece od strane stranaca prilično strogo – a deportirana djeca već su sva dobila rusko državljanstvo", objašnjava Čartšenko. Prema podacima inicijative Bring Kids Back, u posljednje tri godine u Ukrajinu je vraćeno 1603 djece, uglavnom pojedinačno.

Ukrajinska statistika o deportiranoj djeci i dalje je nepotpuna, smatra Kateryna Raševska, pravnica Regionalnog centra za ljudska prava, još jedne nevladine organizacije koja se bavi potragom i povratkom ukrajinskih maloljetnika. "Vidimo samo brojke, bez razlike po dobi ili spolu. Ne mogu reći koliko je djece već punoljetno i uslijed otmice ili odvođenja završilo na ruskom teritoriju", rekla je nedavno novinarima.

Međunarodni istraživači nešto su uspješniji u potrazi za ukrajinskom djecom. Tako je, primjerice, programu Humanitarian Research Lab Sveučilišta Yale do ožujka ove godine uspjelo identificirati i locirati 8400 djece iz Ukrajine u Rusiji. Početkom godine američka administracija Donalda Trumpa gotovo je ukinula ovaj program zbog velikih rezova u proračunu. Obnova financiranja ovoga ljeta jedno je od glavnih postignuća ukrajinskog lobiranja u SAD-u.