"Osovina autokratija". Ko pomaže Rusiji u borbi protiv Ukrajine

Zapadni političari otvoreno raspravljaju o količini vojne pomoći Ukrajini u parlamentima i štampi svojih zemalja. Rusija, sa druge strane, jedva otkriva informacije o tome koje zemlje i kako joj tačno pomažu u vođenju rata protiv Ukrajine. Istovremeno, mnogi vojni stručnjaci su sigurni da samo zahvaljujući svojim "saveznicima" Rusija može nanijeti neviđeno brutalne udarce Ukrajini, koji u posljednje vrijeme odnose živote sve većeg broja civila. Ko i u kojim iznosima pruža vojnu pomoć Rusiji - u materijalu DW.

"Mnogi imaju pogrešnu predstavu da se Rusija sama bori protiv Ukrajine“, kaže pukovnik austrijskog generalštaba Markus Reisner.“Rusija vodi ovaj rat sa svojim saveznicima."

Ovi saveznici ne samo da pomažu Moskvi da nastavi ostvarivati prihode od prodaje prirodnih resursa, već joj pružaju i vojnu pomoć, snabdijevajući Rusiju ili direktno municijom i vojnicima, ili robom dvostruke namjene, koju Rusija koristi za proizvodnju vlastite municije.

U zapadnim medijima, ovaj savez se sve češće naziva osovinom autokratija ili novom osovinom zla, a ponekad jednostavno skraćenicom CRINK - po prvim slovima zemalja koje su neformalno uključene u njega: Kina, Rusija, Iran, Sjeverna Koreja.

Da li je Kina proruski neutralna?

Zapadni vojni stručnjaci smatraju NR Kinu jednim od glavnih asistenata Rusije u njenom ratu protiv Ukrajine. Početkom jula, kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi rekao je šefici diplomatije Evropske unije, Kaji Kallas, da Kina ne može dozvoliti da Rusija izgubi rat protiv Ukrajine.

"Peking nikada nije bio istinski neutralan", rekao je za DW Sören Urbansky, njemački historičar i profesor na Univerzitetu Ruhr u Bochumu. "Naučnici to nazivaju proruskom neutralnošću. Ali činjenica da Kina prvi put otvoreno izjavljuje da ne može prihvatiti poraz Rusije već je promjena tona".

Specijalni izaslanik EU za sankcije, David O'Sullivan, procijenio je da je Kina zaslužna za 80 posto slučajeva zaobilaženja sankcija protiv Rusije. Prema njegovim riječima, Kina nastavlja isporučivati robu Rusiji i direktno i preko posrednika kao što su Hong Kong, Kazahstan i Turska.

 

 

U novom izvještaju "Centra za praćenje Kine i Rusije", koji uključuje nekoliko zapadnih think tankova, autori pišu da je roba dvostruke namjene iz Kine ta koja podržava vojnu mašineriju Kremlja - odnosno roba za civilne i vojne svrhe.

Samo u prvoj polovini 2025. godine Kina je Rusiji isporučila takve proizvode u vrijednosti od 1,9 milijardi dolara.

"Uprkos smanjenju izvoza (roba dvostruke namjene. - Ured.) za oko sedam posto u odnosu na prethodnu godinu, Kina je ostala ključni izvor snabdijevanja za Moskvu usred pada isporuka od drugih glavnih partnera", pišu autori studije.

Prema njihovim podacima, Kina je smanjila izvoz niza ključnih visokotehnoloških proizvoda - uključujući mikroprocesorske jedinice i opremu za prenos glasa, slike i podataka.

Istovremeno, izvoz dijelova za kamere za video nadzor i dronove povećao se četiri puta, dijelova za antene i radarske reflektore pet puta, štampanih ploča dva puta, a optičkih uređaja za nišanjenje i osmatranje četiri puta, uključujući snajperske nišane, periskope i vojne teleskope.

Drugi think tank, CEPA, izvještava da kineske komponente igraju ključnu ulogu u osiguravanju ruske proizvodnje dronova.

Sjeverna Koreja šalje vojnike i granate

"Možete se nasmiješiti na riječi "Sjeverna Koreja", kaže Marcus Reisner, "ali Sjeverna Koreja je Rusiji isporučila 12 miliona artiljerijskih granata. Ovo je ogromna cifra u poređenju s onim što je Zapad isporučio Ukrajini".

Cifra koju spominje Reisner je procjena obavještajne agencije južnokorejskog Ministarstva odbrane iz jula, koju je citirao Bloomberg. Ranije u maju, Grupa za praćenje multilateralnih sankcija, koja uključuje 11 država članica UN-a, dala je svoje procjene.

Prema njihovim podacima, Sjeverna Koreja je prošle godine poslala više od 11.000 vojnika u rat u Ukrajini, a oko 3.000 - početkom 2025. godine. Osim toga, DNRK je Rusiji isporučila raketne bacače, vozila, samohodne topove i druge vrste teške artiljerije, te najmanje 100 balističkih raketa, navodi se u izvještaju.

U intervjuu za Bloomberg, šef ukrajinske vojne obavještajne službe (GUR), Kiril Budanov, rekao je da DNRK isporučuje Rusiji do 40 posto municije potrebne ruskoj vojsci za vođenje rata.

Prema južnokorejskim obavještajnim podacima, u julu-augustu ove godine, DNRK  namjerava poslati još više vojnika u Rusiju.

Shahed, koji je postao "Geran"

Na početku rata, Rusija se oslanjala na dronove iz Irana - uglavnom Shahed-136. Centar za napredne odbrambene studije (C4ADS) u Washingtonu procijenio je da je od početka rata Rusija lansirala oko osam hiljada iranskih dronova na vojne i civilne ciljeve u Ukrajini.

Zahvaljujući kupovini tehnologije od Irana, Rusija sada može proizvoditi dronove Geran-2 i Geran-3 na svojoj teritoriji u specijalnoj ekonomskoj zoni Alabuga - zapravo, to su poboljšane verzije dronova Shahed.

"Ruski dronovi sada lete brže i na većim visinama - izvan dometa ukrajinskih mobilnih grupa protivvazdušne odbrane", pišu autori izvještaja C4ADS.  

Reuters je izvijestio, pozivajući se na izvore u zapadnim sigurnosnim službama, da Iran, također, planira poslati Rusiji lansere za balističke rakete kratkog dometa, Fath-360. Rusija je mogla dobiti do četiri stotine takvih raketa od Teherana.

Komponente za rakete iz Bjelorusije

"U potpunosti vjerujem da cilj Bjelorusije nije da bude u potpunosti uključena u ovaj sukob, u smislu da šalje stotine hiljada vojnika na front", kaže Markus Reisner. "Mislim da se čak može odati priznanje Lukašenku za ovo - ponašao se kao lukava lisica".

Međutim, Minsk, prema udruženju bivših bjeloruskih službenika sigurnosti BelPop, isporučuje komponente za rakete Rusiji. Oni se pozivaju na ugovor između bjeloruskog "Zavoda precizne elektromehanike" i ruskog naučno-proizvodnog udruženja "Splav" o isporuci više od 184.000 mehaničkih dijelova tijela raketnih projektila.

Prema BelPolu, ove dijelove Rusija u konačnici koristi za proizvodnju granata za višecijevne bacačke raketne sisteme Grad.