Svjetska banka podržava Crnu Goru u širenju pristupa digitalnim finansijskim uslugama

Odbor izvršnih direktora Svjetske banke odobrio je danas Crnoj Gori zajam
od 8 miliona eura za modernizaciju digitalne platne infrastrukture, proširenje pristupa digitalnim finansijskim
uslugama za građane i kompanije, te smanjenje troškova domaćih i međunarodnih transakcija.
Projekat modernizacije finansijske infrastrukture Crne Gore i njeno usklađivanje sa SEPA standardima
(Target Instant Payment Settlement Clone Project-Projekat TIPS klon) – omogućiće uvođenje brzih, gotovo
trenutnih digitalnih transakcija, čime će finansijske usluge postati dostupnije i rasprostranjenije.
Modernizacijom platne infrastrukture i smanjenjem troškova transakcija u ekonomiji koja u velikoj mjeri
zavisi od međunarodnih novčanih priliva, očekuje se da će korišćenje digitalnih plaćanja u Crnoj Gori
porasti za trećinu do 2030. godine, s ciljem da obuhvati dodatnih 110.000 korisnika, među kojima je 70.000
žena.
Posebna pažnja biće posvećena i približno 15 posto stanovništva koje je i dalje izvan formalnog
finansijskog sistema – bez transakcijskih računa i digitalnih instrumenata plaćanja – što ih čini finansijski
ranjivijima na krađu i gubitke, ali i ograničava pristup kreditima.
„Moderni platni sistemi mogu značajno doprinijeti ekonomskom rastu Crne Gore i unaprijediti
konkurentnost crnogorskih kompanija“, izjavila je Šaoćing Ju (Xiaoqing Yu), direktorka Svjetske banke
za Zapadni Balkan. „Uvođenje brzih platnih sistema nije samo tehnička nadogradnja, već i korak ka
dubljoj regionalnoj ekonomskoj integraciji Zapadnog Balkana.”
Projekat će pomoći Crnoj Gori da usvoji TIPS klon rješenje koje je razvila Banka Italije uz podršku
Eurosistema, čime će se obezbijediti kompatibilnost sa panevropskim sistemima brzih plaćanja i ubrzati
finansijska integracija zemlje sa Evropskom unijom.
Ova inicijativa dio je šireg angažmana Svjetske banke na modernizaciji finansijskog sektora Zapadnog
Balkana i usklađena je sa Okvirom partnerstva sa Crnom Gorom za period 2025–2029, koji prioritizuje
konkurentnost, regionalnu saradnju i održivi rast.