„Jure za ambulantnim kolima': 'Rekordni' ruski napadi na ukrajinsko zdravstvo
Radnici hitne pomoći u ratom razorenoj Ukrajini kažu da su meta dronova.
Kako je sreća htjela, doktorica hitne pomoći Elina Dovženko bila je dovoljno daleko od svog vozila kada je udario ruski dron, razbivši vjetrobransko staklo i raspršivši komade šrapnela okolo.
Smračilo se 9. jula u bombardiranom, gotovo napuštenom gradu Kupijansku, koji se nalazi manje od pet kilometara od linije fronta u sjeveroistočnoj ukrajinskoj regiji Harkiv – i samo 40 kilometara zapadno od ruske granice.
Ali definitivno je ostalo dovoljno svjetla da ruski operater drona na suprotnoj strani linije fronta vidi da je vozilo doktorice Dovženko, bijela ambulantna kola sa crvenim prugama, parkirano u blizini bolnice oštećene granatiranjem u kojoj su se ona i njene kolege nalazili.
„Čuli smo kako se dron kreće, vrtio se i vrtio oko [zgrade], a onda smo čuli eksploziju“, rekla je Dovženko, 29, za Al Jazeeru.
Ona i njene kolege bili su šokirani i ljuti, ali ne i iznenađeni. Redovno slušaju o ruskim dronovima koji ciljaju kola hitne pomoći, spasioce i ljude koje su spašavali, uglavnom starije osobe koje su odbile napustiti svoje domove, kućne ljubimce, kuhinjske vrtove i porodične grobove.
„Oni jure kola hitne pomoći svaki drugi dan. Definitivno su nas ciljali“, rekao je za Al Jazeeru Denis Raievski, 30-godišnji bolničar i partner doktorice Dovženko u ambulanti.
Njihov posao je među najopasnijim profesijama u ratnoj Ukrajini – oko 200 kola hitne pomoći oštećeno je ili uništeno ruskim granatiranjem svake godine od početka invazije velikih razmjera 2022. godine, saopćila je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) u aprilu.
"Radnici hitne pomoći i ostalo osoblje koje opslužuje zdravstveni transport suočavaju se sa tri puta većim rizikom od povreda i smrti nego ostali zdravstveni radnici", navodi se u izvještaju WHO.
Unaprijed osmišljeni, sistematski napadi na kola hitne pomoći dio su šire strategije Kremlja da uništi ukrajinske medicinske ustanove i uskrati milionima pristup zdravstvenoj zaštiti, što pogoršava njihov stres, kao i probleme sa fizičkim i mentalnim zdravljem.
Oko 68 posto Ukrajinaca već prijavljuje pogoršanje zdravlja u poređenju sa prijeratnim periodom, saopćeno je iz WHO, a 46 posto je zabrinuto za svoje mentalno zdravlje.
Iz WHO nije preciziran broj žrtava među radnicima hitne pomoći, ali je saopćeno da je od 2022. godine potvrdila 1.682 napada na zdravstvene ustanove i radnike u Ukrajini koji su rezultirali sa 128 smrtnih slučajeva i 288 povreda zdravstvenih radnika i njihovih pacijenata.
Djeca na liniji vatre
U ranijoj procjeni prošlog augusta, navedeno je da je broj napada "najveći broj koji je WHO ikada zabilježila u bilo kojoj humanitarnoj vanrednoj situaciji u svijetu".
"Ovi napadi su namjerni zločin protiv čovječnosti usmjeren na uništavanje civila i onih koji stoje na prvoj liniji fronta boreći se za živote", saopćeno je iz ukrajinskog Ministarstva zdravstva u julu 2024. godine.
Izjava je uslijedila nakon prošlogodišnjeg napada 8. jula u kojem su ubijena dva bolnička radnika, ranjeno osmoro djece i povrijeđene stotine u Ohmatditu, najvećoj ukrajinskoj dječjoj bolnici u Kijevu.
Rusija je koristila raketu X-101 koja leti nisko kako bi izbjegla otkrivanje i protuzračnu odbranu, manevrira u letu i pogađa metu sa preciznošću od 10 metara, čak i ako je lansirana s udaljenosti od 5.500 kilometara.
Moskva rutinski negira odgovornost za namjerne napade na zdravstvenu zaštitu, tvrdeći da pogađa samo vojne lokacije i osoblje.
Međunarodne humanitarne grupe kažu da su svjesne ozbiljnosti situacije i da su spremne nastaviti podržavati ukrajinsku zdravstvenu zaštitu.
„Nažalost, ovakve situacije nisu nove“, rekao je za Al Jazeeru Giorgio Trombatore, regionalni direktor za Istočnu Evropu u Projektu Hope, međunarodnoj humanitarnoj grupi. „Ali mi smo otporni, nastavit ćemo pomagati“.
Grupa održava 13 ambulantnih vozila u četiri ukrajinske regije, od kojih pet u Harkivu – uključujući i ono koje je dron pogodio u Kupijansku.
Druga ambulantna vozila su se, također, susretala sa dronovima posljednjih mjeseci, ali timovi nisu povrijeđeni.
„To je nešto od čega ne možete izbjeći; na kraju morate biti spremni“, rekao je Trombatore. „Srećom, nismo prijavili žrtve iz našeg tima“.
Njegova grupa, također, obezbjeđuje kacige i pancire, a neka od vozila hitne pomoći su neprobojna – nešto što pomaže u suzbijanju ruske taktike ponovljenih napada.
U jednom slučaju, ruski napad dronom ubio je jednog civila i ranio drugog u selu Stetsivka u sjevernoj regiji Sumi 14. jula.
Nakon što je tim hitne pomoći, uz podršku Projekta HOPE, stigao, drugi dron je eksplodirao dva metra od vozila.
"Ono što ih je spasilo je to što je vozilo bilo neprobojno", rekao je za Al Jazeeru glasnogovornik Projekta HOPE, Artem Murach.
'Nada i vjera'
Grad Kupiansk prostire se na obje obale spore i strateški locirane rijeke Oskil, a nekada se mogao pohvaliti s< desetak>
Ali nekoliko dana nakon što je potpuna invazija na Ukrajinu započela 2022. godine, gradonačelnik je predao grad i on je postao de facto administrativni centar dijela Harkivske regije koji je okupirala Moskva.
Rusi su protjerani šest mjeseci kasnije tokom smjele ukrajinske kontraofanzive.
Ali grad je ostao na dohvatu ruske artiljerije, dronova i projektila, koji su ubili desetine civila, ranili stotine i oštetili gotovo svaku zgradu.
Većina stanovnika - zajedno s< policajcima>
Ali je ostalo oko 1.200 ljudi - ili oko sedam posto predratnog stanovništva.
"Plaše se otići, nemaju rodbinu koja bi ih ugostila, kažu: 'Bolje da ovdje umrem, jer je ovo dom'", rekao je bolničar Raievski.
Njemu rusko granatiranje nije strano - živi sa suprugom u Saltivki, regiji Harkiva, drugog najvećeg grada u Ukrajini, koja je najviše oštećena granatiranjem, oko 120 km istočno od Kupianska.
Raievskijeva kola hitne pomoći putuju i do 1,5 sati kako bi pomogla bolesnima i ranjenima, uprkos gotovo stalnom granatiranju i sveprisutnim dronovima.
Ali bez obzira na to koliko su njihove rane teške, on i njegove kolege ne mogu liječiti svoje pacijente na licu mjesta, posebno ako ih je povrijedio dron, jer je još jedan udar uvijek mogućnost.
Jedno rješenje koje spašava živote - prenosivi elektronski sistem za ometanje koji ometa navigacijske sisteme dronova - više ne funkcioniše u Harkovskoj regiji, jer Rusi pričvršćuju kilometrima duge optičke kablove na svoju municiju koja se zadržava.
"Nažalost, u Kupiansku svi ruski dronovi su optički", rekao je njegov partner Dovženko.