'Opasna igra'

Litvanija, mala baltička država koja graniči sa Bjelorusijom i ruskom teritorijom Kalinjingrad, prilagođava se novim napetostima između NATO-a i Moskve. 

Na obalama rijeke Nemunas, zastave izgledaju kao glavna značajka. Sa jedne strane, u uspavanom litvanskom gradu Panemuneu, litvanska, ukrajinska i zastava Evropske unije vihore se na vjetru.
S druge strane, ruska zastava se nadvija nad ruskim gradom Sovjetskom. Na obližnjoj zgradi nalazi se osvijetljeno dekorativno slovo Z, simbol koji se koristi za podršku potpunoj invaziji ruske vojske na Ukrajinu, koja je započela u februaru 2022. godine.
Usamljeni ribar pažljivo plovi ispod mosta Kraljice Lujze, koji povezuje Litvaniju s Kalinjingradskom regijom, dijelom ruske teritorije smještenim između dvije države članice NATO-a. Litvanska zastava vihori se na stražnjem dijelu njegovog broda.
Vozilima je zabranjen prelazak kontrolnog punkta na litvanskoj strani od 2022. godine, a postavljeni su i zmajevi zubi - betonske piramidalne protivtenkovske prepreke.
Poruka je jasna: tenzije su velike i putovanje preko mosta se ne preporučuje.
Ali to nije uvijek bio slučaj.
Titas Paulkstelis, 28-godišnji tehničar za vjetroturbine i stanovnik Panemunea, sjeća se kada su se ljudi prelazili s obje strane.
„Život je ovdje jcvjetao, ljudi su išli tamo i ovamo“, rekao je Paulkstelis.
Nekada je bilo normalno otići na jednodnevni izlet kako bi se kupili proizvodi koji su bili jeftiniji na drugoj strani.
Paulkstelis je rekao da se saobraćaj preko mosta usporio nakon što su separatisti koje podržava Rusija izvršili invaziju na istočnu Ukrajinu i Krim 2014. godine.
Nakon potpunog ruskog napada 2022. godine, ovaj ruralni grad se našao u prvom planu geopolitičkog zveckanja oružjem.
Šetajući kroz svoj bujni vrt okupan jesenjim bojama, Paulkstelis je za Al Jazeeru ispričao o neobičnim aktivnostima tokom protekle godine, uključujući višesedmično ometanje telefonskih signala, za koje sumnja da je možda bio ruski pokušaj testiranja sposobnosti Litvanije da odgovori.
Činilo se da ga te aktivnosti zabavljaju, nazivajući ih "djetinjastim".
Kaže da kino na otvorenom na ruskoj strani, jasno vidljiv stanovnicima Panemunea, emituje gotovo stalano stare sovjetske ratne filmove od 2022. godine.
Međutim, ponekad se osjeća uznemireno.
U nekoliko navrata je čuo brzu pucnjavu, za koju misli da dolazi iz vojnih vježbi u Kalinjingradu. Jedna eksplozija je bila toliko snažna da se tlo pod njim zatreslo.
Posljednjih sedmica, napetosti između NATO-a i Rusije su eskalirale, a brojne zemlje NATO-a prijavile su ulazak bespilotnih letjelica (UAV) u njihov zračni prostor.

Dana 2. i 3. oktobra, njemački aerodrom u Minhenu zatvorio je svoje piste na nekoliko sati nakon što su uočeni dronovi.
Iz Estonije je saopćeno da su ruski borbeni avioni MiG-31 ušli u njen zračni prostor na 12 minuta.
Implikacije su zastrašujuće za neke u Panemuneu, rekao je Paulkstelis, ali postoji osjećaj da malo toga mogu učiniti s obzirom na njihovu nesigurnu lokaciju.
Grad se nalazi pored Kalinjingrada, koji je dom raketnih sistema Iskander koji mogu nositi nuklearno oružje, a također je blizu Suwalskog prolaza, uskog kopnenog koridora od 65 kilometara između Poljske i Litvanije koji odvaja Kalinjingrad od Bjelorusije i smatra se najranjivijom tačkom NATO-a.
„Ako dolaze, doći će ovamo“, rekao je Paulkstelis, misleći na rusku vojsku.
Zagrizao je jabuku koju je ubrao sa drveta, duboko udahnuo i dodao mirnim tonom: „Ali šta možemo učiniti?“
U selu u blizini Kaunasa, drugog najvećeg grada Litvanije, učionica je pretvorena u operativnu salu.
Desetine članova Litvanskog sindikata strijelaca (LRU), paravojne organizacije koju podržava litvanska vlada, gledali su na ekranu simulaciju talačke situacije.
U živom prenosu iz nadzornog drona, vidjelo se vozilo koje probija zid od cigle prije nego što su naoružane specijalne snage projurile pored ruševina i ušle u zgradu.
Zrak je ispunilo zujanje.
Istovremeno, hiljade volontera bilo je uključeno u aktivnosti vojne obuke u selima širom okruga Kaunas, u središtu zemlje.
Marius Dubnikovas, volonter sa iskustvom u finansijama, rekao je za Al Jazeeru da je broj članova porastao sa manje od 5.000 u 2014. na oko 17.000 danas. LRU se obučava kako bi se pripremio za tradicionalne vojne prijetnje i "hibridne" tipove ratovanja.
Rekao je da to može uključivati bilo šta, od kampanja dezinformacija do sabotaža i upada dronovima.
„Historija Litvanije nam govori da moramo biti svjesni“, rekao je za Al Jazeeru, misleći na sovjetsku i nacističku okupaciju u 21. vijeku.
U augustu su litvanske vlasti saopćile da su se dva ruska vojna drona lansirana iz Bjelorusije srušila na njenu teritoriju, što je navelo vladu da usvoji zakon kojim se oružanim snagama daje dozvola za obaranje bespilotnih dronova koji krše njen zračni prostor.
Na vojnim vježbama LRU-a naglasak je bio na otkrivanju i odbrani od napada bespilotnih letjelica. Lažni kamikaze napadi dronovima izvedeni su kao dio opsežne operacije koja se odvijala u malom selu.
Krajem septembra, američki predsjednik Donald Trump izjavio je da NATO treba oboriti dronove koji uđu u njegov zračni prostor.
Poljski ministar vanjskih poslova Radek Sikorski se složio sa izjavom američkog predsjednika.
Međutim, od tada je bilo više slučajeva pojave nepoznatih dronova u Danskoj - jednoj od osnivačica NATO-a - na vojnim lokacijama i aerodromima.

Ti upadi su od tada povezani sa tankerom za naftu, za koji se vjeruje da je dio ruske „flote u sjeni“ koja vreba u Baltičkom moru, a koja je povezana sa nizom incidenata sa presijecanjem kablova. Kremlj negira bilo kakvu umiješanost.
Bivši litvanski ministar vanjskih poslova Gabrielius Landsbergis smatra da članice NATO-a trebaju slijediti primjer Viljnusa.
"Svaki dron koji pređe na teritoriju NATO-a je opasan objekt koji treba oboriti", rekao je za Al Jazeeru putem video veze iz SAD-a.
Što se tiče upada borbenih aviona, „potreban je širi konsenzus o tome kako utvrditi da li predstavljaju prijetnju. Moguće je da je naoružan, moguće je da je preblizu... civilnim objektima“, rekao je, napominjući da je reagiranje neophodno, jer bi upade trebalo smatrati „crvenom linijom“.
To je „vrlo opasna“ igra koja se igra, rekao je Landsbergis, dodajući da bi neaktivnost ohrabrila Rusiju.
„Polovina saveza misli da ćemo nekako... biti dobro, drugi misle da je ovo egzistencijalno pitanje“, rekao je Landsbergis.
Ovaj osjećaj ponovila je i bivša premijerka Litvanije Ingrida Simonyte, koja je za Al Jazeeru putem video veze iz Vilniusa rekla: „Nema velike vrijednosti u tome što zemlje NATO-a pokušavaju umanjiti takve incidente.

„To je ono što političari pokušavaju učiniti; ne žele eskalirati. Ali ono što dobijemo je ovaj tango [gdje] jedna strana stalno eskalira, a druga stalno pokušava deeskalirati“, rekla je Simonyte.
Simonyte, koja ima iskustva u finansijama, rekla je da je odbrana od upada dronova skupa.
Rekla je da zatvaranje aerodroma često postaje skupo i remeti globalne lance snabdijevanja putovanjima, posebno ako broj i veličina kršenja zračnog prostora rastu i ciljaju ekonomska središta poput Frankfurta u Njemačkoj.
Međunarodni institut za strateške studije (IISS) procijenio je da je Rusija 9. i 10. septembra poslala otprilike 24 drona napravljena od šperploče i stiropora u Poljsku.
Iz zvaničnog Brisela kažu da Rusija "dosljedno odbija priznati odgovornost za takve incidente".
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov odbacio je optužbe da Rusija stoji iza upada dronovima kao "opsežne" i "nepotkrijepljene".
Bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev izjavio je na svom Telegram kanalu da je incident ostao misterija, ali je umanjio svaku potencijalnu umiješanost Moskve.
IISS je procijenio da svaki dron ruske proizvodnje košta oko 11.800 dolara; djelić onoga što zemlje NATO-a košta da angažiraju svoje borbene avione, tankere, rakete zrak-zrak i sisteme za upozorenje i kontrolu u odgovoru.
U septembru je šefica Evropske komisije Ursula von der Leyen pozvala na takozvani "zid dronova" koji bi koristio mrežu senzora i oružja za identifikaciju i neutralizaciju upada bespilotnih letjelica.
Na vjetrovitom aerodromu na periferiji Kaunasa, Raubickas Eugenijus, 69-godišnji penzionisani pilot borbenih aviona, proveo je nedjelju petljajući se sa starim dijelovima aviona.

Rekao je za Al Jazeeru da dronovi mogu predstavljati prijetnju i civilnom vazduhoplovstvu i posijati razdor u industriji koja mora slijediti stroge sigurnosne protokole.
"Kada ne znamo zašto je dron u nebu, kakav je plan, to je opasno. U vazduhoplovstu uvijek moramo znati cilj", rekao je Eugenijus.
Rasa Jukneviciene, ministrica odbrane Litvanije između 2008. i 2012. godine, vjeruje da uprkos rastućim tenzijama, osjeća veću podršku NATO-a.
Tokom njenog mandata kao ministrice, Rusija je izvršila invaziju na Gruziju i pojačala svoje vojne kapacitete oko baltičkih država i Kalinjingrada.
To je uključivalo raspoređivanje elitnih jedinica stacioniranih u Pskovu blizu granice s Estonijom i raspoređivanje raketa, pomorskih sredstava i sistema protivvazdušne odbrane u Kalinjingradu.
Ovo gomilanje, zajedno s upozorenjima Pentagona i domaćih obavještajnih službi, sugeriralo je da su baltičke države u opasnosti od okupacije u bliskoj budućnosti.
Kada je Jukneviciene izrazila zabrinutost kod diplomata iz zemalja NATO-a, činilo joj se da su se više fokusirali na pitanja poput finansijske krize i tekućih ratova u Iraku i Afganistanu.
Al Jazeera se sastala sa Jukneviciene u kancelariji u Panevezysu, petom po veličini gradu Litvanije, gdje se prisjetila susreta sa visokim francuskim ministrom koji joj je rekao: „Sovjetski Savez je nestao, a vi, gospođo, imate fantomske bolove“.
„Sada nismo dovoljno spremni“, rekla je za Al Jazeeru, „ali smo mnogo spremniji - zato se sada osjećam mnogo sigurnije nego tada“.