Lukoil i Rosnjeft čine polovinu ukupnog ruskog izvoza nafte. Sada su obje kompanije pod američkim sankcijama. Hoće li Trump uspjeti smanjiti prihode Kremlja? 

1. Dugo očekivani prvi put
SAD i Evropska unija zajednički su uvele sankcije usmjerene na dvije najveće ruske naftne kompanije – što je prvi takav potez od kako se Donald Trump vratio u Bijelu kuću.  Američki predsjednik je promijenio stav u odnosu na prethodne dane i odlučio se zauzeti oštriji kurs prema Moskvi, otkazavši planirani sastanak sa Vladimirom Putinom u Budimpešti i odobrivši sankcije kojima je Washington dugo prijetio.
Nova ograničenja za Lukoil i Rosnjeft, najveće ruske izvoznike nafte, primjenjuju se ne samo na matične kompanije već i na 34 njihove podružnice. Sekundarne sankcije SAD, sada prijete svim trgovinskim partnerima koji posluju s ovim subjektima, osim ako ne prekinu poslovanje u roku od mjesec dana. Ova prijetnja sekundarnim sankcijama može predstavljati još veći rizik za Rusiju od činjenice da su dvije kompanije na crnoj listi.
 Američki ministar finansija Scott Bessent pozvao je američke partnere da se pridruže sankcijama kako bi povećali njihovu efikasnost, a EU je brzo odgovorila. U roku od nekoliko sati od američke objave, Lukoil i Rosnjeft su uvršteni u 19. paket sankcija Brisela protiv Rusije. EU je obećala da će pooštriti ograničenja za državnu kompaniju Rosnjeft, dok je Lukoil stavljen na crnu listu zajedno sa svojom trgovinskom podružnicom sa sjedištem u Dubaiju, Litasco Middle East DMCC, za koju evropski zvaničnici kažu da upravlja mnogim tankerima "flote u sjeni",  brodova koji ilegalno prevoze sankcionisanu rusku naftu.
2. Pa šta? Bilo je mnogo sankcija i prije, a Rusija uvijek uspijeva da ih izbjegne.
To je istina. Ali je, također, istina da su odnosi između Rusije i Zapada na novoj prekretnici. Gotovo godinu dana, Trump je odgađao nametanje novih sankcija protiv Rusije, nadajući se da će uvjeriti Putina da pristane na mirovni sporazum s Ukrajinom ili barem na privremeno primirje duž linije fronta. Na trenutak se činilo da su nedavni telefonski razgovor dvojice lidera i planovi za sastanak u Mađarskoj znakovi da će se mirovni napori američkog predsjednika nastaviti. Umjesto toga, Trump je naglo promijenio kurs i poduzeo akcije za koje su se Kijev i njegovi evropski partneri dugo zalagali.
Američke sankcije protiv Lukoila i Rosnjefta su važna odluka koja bi mogla imati potencijalno dalekosežne posljedice na globalno tržište nafte. Indikativno je da se čak ni administracija Joea Bidena, koja je bila manje sklona kontaktia sa Kremljom, nije usudila nametnuti takve mjere. Sama objava odmah je izazvala talase na tržištima: cijene sirove nafte Brent skočile su za skoro četiri posto, na 65 dolara po barelu. Kao što je The Bell istaknuo, Lukoil i Rosnjeft čine skoro polovinu ruskog izvoza sirovina. Sankcije protiv njih stvaraju domino efekat koji prvenstveno prijeti glavnim kupcima - Kini i Indiji.
3.  Da li SAD zaista imaju toliki uticaj na Peking i New Delhi?
Sudeći po prvim reakcijama, imaju. Američke sankcije "šalju udarne talase duboko u srce kineske naftne industrije", izvijestio je Bloomberg, pozivajući se na svoje izvore iz industrije. Rusija trenutno snabdijeva do 20 posto kineskog uvoza sirove nafte, od čega Lukoil i Rosneft čine oko četvrtinu. Mnoga državna i privatna preduzeća oslanjaju se na preradu ove sirove nafte i integrirana su u globalni finansijski sistem.
Rizik od sekundarnih sankcija znači da bi ove kompanije mogle biti odsječene od zapadnih bankarskih usluga, izgubiti pristup dolaru i zamrznuti svoje poslovanje s američkim i evropskim trgovcima, brodarima i osiguravateljima. Prema Bloombergovim izvorima, učešće kineskih kompanija u projektima na Bliskom istoku i u Africi uveliko zavisi od takvih pružatelja usluga.
Barem u nekim slučajevima, Peking će vjerovatno morati odvagnuti prednosti jeftine ruske nafte u odnosu na održavanje svog udjela u zajedničkim poduhvatima sa Zapadom. Naprimjer, rafinerije u sjevernom gradu Daqingu zavise od ruske sirove nafte - posebno nafte ESPO kvalitete koja se isporučuje naftovodom u okviru dugoročnog sporazuma između Rosnjefta i državne Kineske nacionalne naftne korporacije. Uprkos tome, međuvladin karakter projekta moglo bi ponuditi određenu zaštitu za ove zalihe, koje ukupno iznose oko 800.000 barela dnevno.
4. Šta ako Kina jednostavno ignoriše američke sankcije?
To je svakako moguće. Stručnjaci ne isključuju da bi ove nove sankcije mogle postati još jedan "papirni tigar", kako Trump voli reći, sa malim stvarnim uticajem na ruski izvoz. Moskva je već dokazala svoju sposobnost da zaobiđe ograničenja izgradnjom alternativnih finansijskih mreža i isporukom sirove nafte preko "flote u sjeni".
Međutim, ono sa čime se Rusija ranije nije suočila jeste Trumpova administracija koja djeluje kao glavni provoditelj sankcija. Ako Bijela kuća ostane ozbiljna u pogledu praćenja efikasnosti svojih mjera, ruski prihodi od nafte mogli bi pretrpjeti udarac. 
"Ključno [pitanje] će biti da li postoji prijetnja sekundarnim sankcijama bankama, rafinerijama nafte i trgovcima u trećim zemljama koji posluju sa Rosnjeftom i Lukoilom", objasnio je Eddie Fishman, viši saradnik Atlantskog vijeća, za CNN.
Osim "štapa", SAD će vjerovatno koristiti i "mrkvu", pokušavajući uvjeriti glavne ruske kupce da smanje kupovinu nafte. Trump je već rekao da planira pokrenuti ovo pitanje tokom sastanka sa kineskim predsjednikom Xi Jinpingom u Južnoj Koreji krajem oktobra. Teško je isključiti da bi ruska nafta mogla postati adut u širim trgovinskim pregovorima između dvije najveće svjetske ekonomije. Za Peking, smanjenje američkih tarifa moglo bi se pokazati privlačnijim podsticajem od nastavka kupovine ruske sirove nafte - barem u količinama koje se danas vide.

5. Hoće li i Indija, vjerovatno, napraviti ustupke?
Indija planira napraviti ustupke - i to bi moglo predstavljati još veći izazov za Rusiju. Nedavno je Donald Trump javno izjavio da je indijski premijer Narendra Modi obećao smanjiti kupovinu nafte od Rusije. Iako nije bilo zvanične potvrde iz New Delhija, izjave američkog predsjednika izazvale su nemire u indijskom sektoru rafiniranja.
Prema izvorima koje je citirao Reuters, lokalne rafinerije već smanjuju kupovinu od ruskih dobavljača za 50 posto. A sankcije protiv Lukoila i Rosnjefta mogle bi tu brojku svesti na nulu, ili barem tako kažu Bloombergovi kontakti u Indiji. To je uprkos činjenici da Rusija i dalje čini više od trećine ukupnog uvoza nafte u Indiju.

6. Ima li uopće dovoljno nafte na tržištu da zamijeni te količine?

Ne izgleda tako, nedavno je za Meduzu rekao Sergej Vakulenko, viši saradnik u Carnegie Russia Euroasia Centru u Berlinu.
Iz tog razloga, pretpostavka da će američke sankcije potpuno ukloniti rusku sirovu naftu sa tržišta vjerovatno neće biti održiva. U suprotnom, svijet rizikuje cjenovni šok - nešto što same SAD vjerovatno ne žele.
Realniji ishod je smanjenje ruskog tržišnog udjela i pad njenih prihoda od nafte i plina. Ti prihodi čine otprilike četvrtinu saveznog budžeta - a s obzirom na postojeće probleme vlasti sa osiguranjem prihoda trezora, sve nove efikasne sankcije mogle bi teško pogoditi ekonomiju.
Trump je rekao da se nada da sankcije protiv Lukoila i Rosnjefta neće morati dugo ostati na snazi i da će Rusija uskoro postići sporazum s Ukrajinom o zamrzavanju vruće faze rata. Ali do sada je Moskva odbacila razgovore o prekidu vatre. Dmitrij Medvedev, zamjenik sekretara Vijeća sigurnosti Rusije, ponudio je oštriji odgovor na sankcije: „Postoji jasna prednost ovog najnovijeg zamaha Trumpovog klatna: [sada] možemo udariti po svakom banderovskom skrovištu svim vrstama oružja bez brige o nepotrebnim pregovorima“.