Kako je Moldavija prkosila Rusiji

Glasanje je bilo lakmus test sposobnosti države da izdrži intenzivan hibridni pritisak.

Dana 28. septembra 2025. godine, Moldavija je održala ono
što će vjerovatno ostati zapamćeno kao jedni od njenih najznačajnijih
parlamentarnih izbora od sticanja nezavisnosti. Zemlja se suočila sa teškim geopolitičkim izborom, između jačanjaa evropskih integracija i okretanja prema Rusiji, a na kocki je bila demokratska otpornost države.

Uprkos dubokoj polarizaciji i suprotno predviđanjima, vladajuća Stranka akcije i solidarnosti (PAS) predsjednice Maie Sandu osigurala je većinu, koja joj sada omogućava da samostalno vlada. Zapadni partneri su eksplicitno predstavili glasanje kao lakmus test spremnosti Moldavije za dalju
integraciju u EU i njene sposobnosti da izdrži hibridni pritisak koji se intenzivirao od početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine.

Alati Kremlja za Moldaviju kombinirali su tajno finansiranje proruskih snaga, orkestrirane proteste, informacione operacije i cyber aktivnosti, često putem mreža povezanih sa oligarsima, prognanim Ilanom Șorom i  Vladimirom Plahotniucom, koji su pod međunarodnim sankcionijama zbog korupcije i zlonamjernih operacija uticaja. U julu 2021. godine, PAS je osvojio parlamentarnu većinu na proevropskoj i
antikorupcijskoj platformi, sa 63 mjesta u Parlamentu. Ali prošlogodišnja
izbori - najprije referendum kojim je tijesnom većinom u Ustav Moldavije
ubačeno pristupanje EU i tijesna pobjeda Sandu na predsjedničkim izborimna –
bili su obilježeni optužbama za rusko miješanje.

Rezultat izbora 2025. godine je i kontinuitet i korekcija: PAS zadržava vlast sa jednostranačkim mandatom, ali - sa 55 od 101 mjesta u parlamentu, što je manje nego 2021. godine. Još četiri konkurenta ulaze u novi parlament: Patriotski izborni blok na čelu sa Igorom Dodonom koji predvodi opoziciju sa 26 mjesta, a novi stranke su Alternativa sa osam mjesta, Naša stranka i Demokratija kod kuće sa po šest mjesta.

Ovaj rezultat otkriva dinamiku koja objašnjava i uspjeh stranke i odlučnost birača da održe evropski kurs uprkos nezadovoljstvu.

Prije glasanja, ankete su dosljedno sugerirale da će se PAS mučiti da osigura više od 47 posto glasova. Ova predviđanja su se zasnivala na
javnom nezadovoljstvu upravljanjem i percepcijom korupcije, kao i na frustracijama zbog inflacije i energetske krize.

Međutim, neuspjeh opozicionih snaga da se ujedine ili efikasno koordiniraju pokazao se odlučujućim za pobjedu PAS-a. Patriotski izborni blok, predvođen Igorom Dodonom, zadržao je uporišta u Gagauziji,
Taracliji i sjevernim okruzima, ali nije uspio proširiti svoj uticaj izvan svog
tradicionalnog biračkog tijela. Alternativa, koju vodi gradonačelnik Kišinjeva
Iono Cebano, predstavila se kao centristička, pragmatična opcija, ali je
podrška ovoj stranci ostala koncentrirana u urbanim područjima, posebno u glavnom gradu. Naša stranka, predvođena Renatom Usatîijem, podbacila je u svom uporištu
Baltiju, dok je neočekivani ulazak stranke Demokratija kod kuće dodatno
podijelio glasove protesta i nacionalista.

U proporcionalnom sistemu Moldavije, ova fragmentacija je bila odlučujuća: 50,2 posto PAS-a prevedeno je u 55 mjesta, dok su glasovi opozicije raspršeni među manjim akterima koji nisu imali kapacitet da izazovu većinu.

Podjednako važna bila je revidirana kampanja PAS-a na terenu. Za razliku od ranijih izbora, kada je stranka kritikovana zbog fokusiranja na glavni grad i rad sa dijasporom, 2025. godine je sistematičnije investirala u male gradove, centralne okruge i ruralne zajednice.

Konačno, egzistencijalno uokviravanje izbora kao takmičenja za suverenitet Moldavije i evropsku budućnost uticalo je na ponašanje. Međunarodni posmatrači su ocijenili da su izbori protekli u sjeni neviđenih hibridnih napada, uključujući strano miješanje, nezakonito finansiranje i dezinformacije velikih razmjera. Mnogi birači, čak i oni frustrirani upravljanjem, smatrali su da moraju birati između Evrope i Rusije.

Ishod izbora mnogo otkriva o odlučnosti moldavskih građana
da ostanu na evropskom putu. To je bilo vidljivo i u regionalnim kontekstima
koji su tradicionalno manje naklonjeni proevropskim strankama.

Nije iznenađujuće da je u Kišinjevu  PAS-a dobio uvjerljivu većinu od 52,68 posto,
a slijede ga Patriotski izborni blok sa 21,26 posto i Alternativa sa 14,48
posto.

A u Pridnjestrovlju, iako je Patriotski blok vodio sa više od polovine glasova, skoro 30 posto birača izabralo je PAS. To je pokazalo da čak i među biračima izloženim prvenstveno narativima pod kontrolom Rusije, postoji spremnost da se razmotri evropski put, posebno kada je alternativa nestabilnost.

U Gagauziji i Taracliji, gdje su proruski narativi i dalje duboko ukorijenjeni, Patriotski blok je zadržao vodstvo, ali je udio PAS-a, iako ostao vrlo nizak, ipak uspio registrirati nivoe podrške koji bi bili
nezamislivi prije deset godina.

Ovi rezultati sugeriraju da, iako je Moldavija i dalje duboko podijeljena, cjelokupno biračko tijelo je spremno podnijeti nezadovoljstvo domaćom upravom kako bi zaštitilo evropsku orijentaciju zemlje.

Ključni glas

Dijaspora je još jednom odigrala ključnu ulogu stabilizatora
za pro-EU opciju, potvrđujući svoj status odlučujućeg aktera na moldavskim
izborima. U 2025. godini, u inozemstvu je zabilježeno oko 278.000 glasačkih
listića, što predstavlja oko 17,5 posto svih glasova. Ovo je značajan porast u
odnosu na 2021. godinu, kada je učešće dijaspore iznosilo oko 14,3 posto, a
također i u poređenju sa predsjedničkim izborima 2024. godine, kada je
zabilježeno oko 230.000 glasova dijaspore.

PAS je osvoji većinu glasova dijaspore, osiguravši gotovo 79
posto glasačkih listića. Infrastruktura za glasanje se, također, proširila, sa
301 biračkim mjestom u 41 zemlji, uključujući četiri za obradu glasačkih
listića poslanih poštom u Washingtonu, Ottawi, Stockholmu i Tokiju. U poređenju
sa izborima 2024. godine, uspostavljeno je 69 dodatnih biračkih mjesta za
glasanje lično. Ovo odražava i obim moldavske emigracije i odlučnost dijaspore
da oblikuje smjer svoje zemlje iz inozemstva.

Istovremeno, kontroverze i dalje postoje. Odluka o otvaranju
samo dva biračka mjesta u Rusiji izazvala je kritike Kremlja, koji optužuje
Kišinjev da je spriječio stotine hiljada Moldavaca u Rusiji da glasaju.

Međunarodni posmatrači opisali su izbore kao slobodne i
konkurentne u smislu procedure, ali su naglasili korozivni učinak hibridnog
pritiska na konkurenciju. U izvještajima se zaključuje da je Moldavija uspjela
zaštititi integritet tehničkog procesa, ali da je informaciono okruženje bilo
iskrivljeno i da su birači bili izloženi neviđenim manipulacijama. Glasanje je
bilo pravilno administrirano, ali iskrivljena informaciona klima učinila je
percepcije krhkim, a povjerenje je bilo lakše narušiti.

Opsežne kampanje dezinformacija uključivale su deepfakeove,
navodne portale za provjeru aktivnosti usklađene sa prokremljskim porukama i
sistematske narative koji prikazuju vladu kao nelegitimnu. Prije glasanja
prijavljeni su cyber napadi na vladinu infrastrukturu, s hiljadama pokušaja
upada. Prijetnje bombama i prevare usmjerene na biračka mjesta u Evropi.

Nezakonito finansiranje bilo je još jedna velika briga.
Vlasti i novinari dokumentirali su pokušaje oligarha Šora i mreža povezanih sa
Rusijom da usmjere sredstva u agitaciju i proteste. Nekoliko stranaka je
odjavljeno ili isključeno zbog sumnje na veze s ovim mrežama. Odluke koje su,
iako pravno opravdane, doprinijele osjećaju nesigurnosti.

Predstojeći izazovi

Sljedeće četiri godine bit će odlučujuće i moraju se
temeljiti na rezultatima. PAS se sada suočava sa većim izazovom efikasnog
upravljanja. Biračko tijelo je dalo stranci strateški mandat, ali ovo je krhka
većina u političkom smislu koja će se erodirati ako se reforme ne pretvore u
opipljiva poboljšanja u životima građana.

Na domaćem planu, prioriteti su jasni. Reforma pravosuđa,
mjere protiv korupcije i jačanje institucija moraju napredovati. Investicije i
usluge moraju se protezati izvan Kišinjeva do regija koje se osjećaju
isključeno. Socijalne politike koje se bave energetskim siromaštvom,
zapošljavanjem i nedostacima u infrastrukturi su ključne.

Na vanjskom planu, pritisak nije ništa manje intenzivan. EU
očekuje ubrzano usklađivanje s pravnom stečevinom, otvaranje pregovaračkih
poglavlja i konsolidaciju vladavine prava. Za građane Moldavije, integracija
mora donijeti vidljive koristi, a ne samo apstraktna obećanja.

Istovremeno, odmazda Rusije je neizbježna. Hibridni napadi
će se nastaviti: tajno finansiranje, posrednički mediji i iskorištavanje
nezadovoljstva zbog ekonomskih šokova. Moldavija stoga mora ojačati otpornost u
cyber odbrani, finansijskoj transparentnosti, medijskoj pismenosti i građanskom
angažmanu.

Ako reforme posustanu ili nezadovoljstvo poraste, opozicija
- danas fragmentirana - mogla bi se pregrupirati sutra. Kremlj se neće povući,
već će prilagoditi svoje strategije. Moldavija ostaje na prvoj liniji fronta, a
nadmetanje je daleko od završetka.