Gubi li ruska enklava u Moldaviji energiju?

 

Podrška reintegraciji sa Moldavijom raste u maloj enklavi Pridnjestrovlja, koja se odvojila uz rusku podršku 1990. godine. Slabljenje podrške Moskvi poklapa se sa ključnom fazom u moldavskoj kandidaturi za pridruživanje Evropskoj uniji (EU). Moldavija je u fazi provjere pristupanja EU, a vladini zvaničnici u Kišinjevu postavili su cilj sticanja statusa članice EU do 2029. godine. To nije samo ambiciozan vremenski okvir za usklađivanje sa standardima EU, već i postavlja rok Moldaviji da definira svoje granice.

Izbori 28. septembra nude ključnu priliku zemlji da učvrsti svoj put ka članstvu u bloku i testira apetit za ponovnim ujedinjenjem.

Iako je raspoloženje prema EU i dalje negativno u Pridnjestrovlju, što se vidi iz obrazaca glasanja na referendumu o članstvu u bloku 2024. godine, ankete pokazuju rastuću podršku reintegraciji sa Moldavijom.

Anketa provedena u jesen 2024. godine pokazala je da su Pridnjestrovljani favorizirali reintegraciju sa razlikom od 45 posto prema 38 posto - čak i prije nego što Kremlj nije uspio pružiti dovoljno brzu pomoć svojim lokalnim saveznicima tokom januarske plinske krize.

Pridnjestrovljani imaju pravo preći Dnjestar kako bi glasali u Moldaviji na izborima u septembru, što pruža rijetku priliku da se testira koliko je uticaj Rusije oslabio.

Promjena u stavovima Pridnjestrovlja dolazi u trenutku kada se protivljenje Moskvi pojačava među ljudima u ostatku Moldavije. Oko 74 posto Moldavaca reklo je da negativno gledaju na odnose s Rusijom u anketi provedenoj u maju, dok je 90 posto reklo da su odnosi s EU dobri.

Moskva je dugo bila glavni pokrovitelj Pridnjestrovlja, osiguravajući njegov ekonomski opstanak subvencijama i isporukom besplatnog plina. Tamo ima mali garnizon od 1.500 ljudi, uglavnom sastavljen od lokalnih regruta sa ruskim oficirima, iako Moldavija tvrdi da Kremlj namjerava tamo stacionirati snage od 10.000 vojnika. Ali krhkost njihove podrške, istaknuta neuspjehom Kremlja da pronađe brzo ili trajno rješenje za Gazpromovo smanjenje isporuka plina u januaru, mogla bi smanjiti uticaj Rusije u separatističkoj regiji.

Iako je Rusija na kraju osigurala sporazum o isporuci plina Pridnjestrovlju, trebalo je više od mjesec dana, do kada je Moldavija brzo isporučila tri miliona kubnih metara plina otcijepljenoj teritoriji i osigurala sporazum za EU o dodatnoj podršci od 30 miliona eura (35 miliona dolara).

Vadim Krasnoselski, vođa separatista, zahvalio se EU na prijeko potrebnoj pomoći i na "održavanju stabilnosti u Pridnjestrovlju".

Šestsedmična epizoda naglasila je rusko zanemarivanje separatističke regije. Ovaj nedostatak fokusa mogao bi pomoći u izgradnji naklonosti EU u Pridnjestrovlju, posebno jer teritorija postaje sve više ekonomski ovisna o bloku.

Gotovo 77 posto izvoza Pridnjestrovlja sada je namijenjeno EU, u poređenju sa samo 20 posto u 2005. godini, dok je trgovina sa Rusijom značajno pala. Ekonomske poluge Moskve će vjerovatno dodatno oslabiti kako rat i stagflacija nagrizaju njenu sposobnost da podrži podanike.

Dominacija propagande Kremlja je, također, ugrožena nakon što je Pridnjestrovlje pristalo na ustupke u zamjenu za ruski plin koji prelazi preko moldavske teritorije. To je uključivalo oslobađanje političkih zatvorenika od strane separatista, demontiranje 11 kontrolnih punktova u Sigurnosnoj zoni i odobravanje emitovanja moldavskog nacionalnog televizijskog kanala u regiji.

Moldavija i EU sada imaju priliku da iskoriste ekonomske i informacione mogućnosti u Pridnjestrovlju putem:

Iskorištavanja novih medijskih kanala za uticaj na javnost u Pridnjestrovlju. Kišinjev može koristiti programe Moldove1 kako bi se suprotstavio ruskoj propagandi, ponudio moldavske i evropske perspektive i ilustrovao prednosti EU. Poruke se, također, mogu koristiti za uvjeravanje Pridnjestrovljana da su dio društvene i ekonomske budućnosti Moldavije.

Pokretanjem ekonomskih inicijativa koje finansira EU. Ciljani programi mogli bi donijeti opipljive koristi stanovnicima Pridnjestrovlja i povećati povezanost sa mogućnostima koje nude EU. Mogli bi se nadograditi na postojeće inicijative, uključujući grantove za mala preduzeća, stručno osposobljavanje i velike infrastrukturne projekte, jasno ih brendirajući kao programe Moldavije i EU. Postepenom integracijom Pridnjestrovlja u Moldaviju i evropski ekonomski prostor, mogli bi postaviti temelje za buduću mirnu reintegraciju.

Ako se Pridnjestrovlje želi reintegrirati u Moldaviju, to će biti težak put. Do sada su se birači u separatističkoj regiji protivili zapadnoj putanji Moldavije na glasačkim kutijama, a parlamentarni izbori 2025. godine vjerovatno će biti posljednji prije nego što se ona učvrsti na putu ka članstvu u EU.

Vrijedi napomenuti da su pro-EU glasači u Moldaviji u cjelini tijesno prošli prošlogodišnji referendum o članstvu u EU, sa pobjedničkom marginom manjom od jedan posto. Dobro finansirana ruska propagandna mašinerija ponovo radi punom parom, a njen preferirani kandidat, Ilan Șor - koji je osuđen za veliku prevaru u Moldaviji - zauzet je kampanjom, iako iz Moskve.

Ipak, nemogućnost Moskve da zaštiti svoje saveznike otkrila je granice njenog pokroviteljstva, a to bi moglo opteretiti umove glasača. Lideri Pridnjestrovlja su se na kraju okrenuli Moskvi za pomoć u energetskoj krizi - kada je ona bila u mogućnosti da je ponudi - ali ustupci koje su napravili Kišinjevu i EU pokazali su promjenjivu stvarnost.

Ovi promjenjivi uslovi, oblikovani ekonomskim okolnostima i medijskom izloženošću, uticat će na to kako će glasati stanovnici Pridnjestrovlja. Izbori će otkriti da li je Moskva oslabila i otvorila put ka reintegraciji vođen prilikom, a ne blokiran prisilom.