Evropska komisija isplatila Ukrajini prve tri milijarde eura svog dijela zajma G7, koji će se otplatiti prihodima od zamrznute ruske imovine

 

Što je taj paket izvanredne makrofinansijske pomoći i kako funkcionira?  

 

Makrofinansijska pomoć ključna je za zadovoljavanje hitnih budžetskih potreba Ukrajine, koje su znatno porasle s obzirom na intenzivan i dugotrajan agresivni rat Rusije. Uz stabilnu, redovnu i predvidljivu finansijsku podršku u iznosu do 18,1 milijarde eura, koja će se isplatiti 2025. u okviru tog instrumenta, Ukrajina će moći poduprijeti svoje trenutne i buduće vojne i budžetske potrebe, kao I potrebe  obnove. Tim će se zajmom moći osigurati makroekonomska stabilnost i obnoviti kritična infrastruktura koju je Rusija uništila, kao što su energetska infrastruktura, sistemi vodosnabdijevanja, saobraćajne mreže, ceste i mostovi. Nadalje, Ukrajina može upotrijebiti zajam za direktnu podršku svojim vojnim troškovima. Stabilizacijom javnih finansija ta će pomoć istodobno omogućiti Ukrajini da dodijeli sredstva drugim prioritetnim rashodima, uključujući vojnu odbrambenu infrastrukturu protiv ruske agresije.  

Instrument makrofinansijske pomoći Ukrajini nudi visoku fleksibilnost i vrlo povoljne uslove, sa vrlo dugim dospijećima koja se mogu produžiti do 45 godina. Važno je napomenuti da se od Ukrajine ne očekuje da direktno otplati zajam iz vlastitih sredstava. Umjesto toga, otplata će se osigurati izvanrednom dobiti od zamrznute ruske imovine prikupljene iz Mehanizma za kreditnu saradnju u Ukrajini (ULCM), čime će se poslati jasna poruka da će teret ponovne izgradnje Ukrajine snositi oni koji su odgovorni za njeno uništenje.  

Ta se operacija temelji na prethodnim programima makrofinansijske pomoći i makrofinansijske pomoći + u Ukrajini te se njome dopunjuje dugoročnije finansiranje osigurano u okviru Instrumenta za Ukrajinu, kojim će se Ukrajini staviti na raspolaganje 50 milijardi eura u periodu od 2024. do 2027.  

Očekuje se da će se buduća plaćanja Ukrajini u okviru instrumenta makrofinansijske pomoći nastaviti u periodu od marta do novembra te da će iznositi milijardu eura mjesečno, a preostalih 6,1 milijardu eura dodijelit će se u decembru.  

 

Isplata je uslijedila nakon donošenja i stupanja na snagu Mehanizma za kreditnu saradnju u Ukrajini i Uredbe o izvanrednoj makrofinansijskoj pomoći u oktobru 2024. te naknadnog donošenja Odluke Komisije o odobravanju isplate makrofinansijske pomoći Ukrajini krajem decembra.

 

Predsjednica Ursula von der Leyen izjavila je:

 

„Gotovo tri godine nakon početka ruskog agresivnog rata Ukrajina može i dalje računati na svoje prijatelje i partnere. Danas Ukrajini dostavljamo tri milijarde eura kao prvu isplatu EU-ova dijela zajma G7. Ukrajini dajemo finansijsku moć da se nastavi boriti za svoju slobodu i prevlada. Evropa je Ukrajini dosad pružila gotovo 134 milijarde eura podrške. I još će doći”.

Od početka agresivnog rata Rusije protiv Ukrajine EU je zajedno sa svojim državama članicama nedvosmisleno osudio djelovanja Rusije i ponudio dosad nezabilježenu podršku Ukrajini i njenom stanovništvu. Ovom isplatom makrofinansijske pomoći EU, njegove države članice i evropske finansijske institucije zajedno su osigurali gotovo 134 milijarde eura za podršku ukrajinskim ratnim naporima i privredi, održavanje osnovnih usluga i ranu obnovu, humanitarnu pomoć i pomoć osobama koje bježe od rata u EU-u.  

U okviru sankcija koje je EU uveo Rusiji imovina Centralne  banke Rusije u posjedu finansijskih institucija u državama članicama u vrijednosti od oko 210 milijardi eura zamrznuta je od februrara 2022. To čini većinu takve zamrznute imovine širom svijeta.  

Zabrana transakcija tom imovinom stvara izvanrednu akumulaciju gotovine u bilansima centralnih depozitorija vrijednosnih papira (CSD-ovi) koja donosi povrat. Na godišnjem nivou I u zavisnnosti od nivoa kamatnih stopa izvanredni prihodi trenutno se procjenjuju na 2,5 – 3 milijarde eura godišnje. Ti neočekivani i izvanredni prihodi ne čine državnu imovinu i ne moraju se staviti na raspolaganje Ruskoj centralnoj banci, čak ni nakon završetka zamrzavanja.  

EU je 12. februara 2024. pojasnila pravila o načinu upravljanja zamrznutom imovinom i rezervama te je odlučio da bi CSD-ovi koji drže rezerve i imovinu ruske Centralne banke u vrijednosti većoj od milion eura trebali izdvojiti te prihode. Od 15. februara 2024. CSD-ovi ne smiju raspolagati povezanom neto dobiti niti je raspodijeliti dioničarima.  

Evropsko vijeće je u maju 2024. odlučilo upotrijebiti te izvanredne prihode u korist Ukrajine. Krajem jula već je stavljeno na raspolaganje 1,5 milijardi eura za podršku Ukrajini.  

U oktobru 2024. stupila je na snagu uredba o uspostavi ULCM-a i izvanrednog zajma makrofinansijske pomoći. Cilj tog mehanizma je pružiti podršku partnerima iz G7 i Uniji u izdavanju zajmova Ukrajini u iznosu do 45 milijardi eura. Finansirat će se izvanrednim prihodima koji proizlaze iz zamrznute imovine Ruske centralne banke koja se drži u EU-u. Ta će se sredstva isplatiti Ukrajini za otplatu glavnice i kamata na prihvatljive bilateralne i multilateralne zajmove koje su joj odobrili EU, skupina G7 i mogući drugi partneri.

 

„Svaki dan već više od 1.000 dana Rusija uništava domove ukrajinskog naroda i namjerno cilja kritičnu infrastrukturu, uključujući snabdijevanje energijom. Ukrajina će danas primiti tri milijarde eura iz našeg zajma  G7 za podršku svojoj privredi i provedbu ključnih popravki u cijeloj zemlji. Time će se Ukrajini omogućiti i oslobađanje sredstava za odbranu. Zajam će se otplatiti prihodima od zamrznute ruske imovine u EU-u. Rusija je započela ovaj rat, tako da Rusija mora platiti njegovu cijenu.

 

Kaja Kallas, visoka predstavnica za vanjske poslove i sigurnosnu politiku / potpredsjednica Evropske komisije

 

„Ponosni smo što smo osigurali prve tri milijarde eura od 18,1 milijarde eura doprinosa EU-a inicijativi za izvanredne zajmove za ubrzanje prihoda pod vodstvom G7. Tom se inicijativom naglašava snažna međunarodna podrška Ukrajini i osigurat će se 45 milijardi eura za pomoć toj zemlji u održavanju makroekonomske stabilnosti, obnovi infrastrukture i nastavku borbe protiv ruske agresije. EU, zajedno sa Sjedinjenim Američkim Državama, najviše doprinosi inicijativi. Tim zajmom agresor plaća uništenje koje uzrokuje u Ukrajini jer će ti zajmovi biti otplaćeni iz prihoda od zamrznute ruske državne imovine. Nastavit ćemo Ukrajini pružati svu potrebnu pomoć kako bismo okončali rusku agresiju.”