EU u stanju visoke pripravnosti zbog hibridne ofanzive Rusije na evropske demokratije

Evropska unija je sve više zabrinuta zbog ruskog miješanja kao dijela onoga što vidi kao širu hibridnu kampanju Moskve sa ciljem slabljenja Zapada.

Obraćajući se sastanku Specijalnog odbora Evropskog parlamenta za Evropski štit demokratije (EUDS), bugarski istraživački novinar Christo Grozev naglasio je da hibridno ratovanje Rusije ide puno dalje od špijunaže i uključuje sabotaže, cyber napade, dezinformacije i orkestrirani haos.

Prema riječima Grozeva – koji je nekada radio na istraživačkoj web stranici Bellingcat, a sada piše za njemački časopis Der Spiegel i nezavisni medij The Insider koji pokriva Rusiju – ruske kampanje su osmišljene da siju haos, izazivaju zbunjenost i šire strah.

Rat u Ukrajini ostaje glavna meta Rusije - ali događaji poput Olimpijskih igara u Parizu, kao i nacionalni izbori u Rumuniji, Njemačkoj, Moldaviji i prošlogodišnji izbori za Evropski parlament na nivou EU, također, su bili u fokusu ruske kampanje dezinformacija.

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen tokom svoje kampanje za reizbor prošle godine obećala je da će osnovati EUDS kako bi se suprotstavila prijetnjama. Komesar za demokratiju, pravosuđe, vladavinu prava i zaštitu potrošača, Michael McGrath, sada je zadužen za razvoj inicijative. Komisija još nije zvanično objavila prijedlog politike.

Evropski parlament je u decembru glasao za osnivanje posebnog odbora usred rastućih strahova od zlonamjernog miješanja u demokratske procese EU i zadužen je za predlaganje konkretnih rješenja za jačanje otpornosti bloka na hibridne prijetnje.

Grozev je bio optimističan da se ruskim hibridnim prijetnjama može suprotstaviti.  

„Otkrivene ćelije, mapirane mreže i osuđeni špijuni pokazuju da se ovim operacijama može suprotstaviti. Uspjeh proizlazi iz saradnje - saradnje među novinarima i među državama“, naglasio je Grozev.

 

Šta su hibridne prijetnje?

 

Hibridne prijetnje odnose se na niz netradicionalnih napada poput cyber napada ili dezinformacija. Generički sigurnosni termin obuhvata radnje koje državni ili nedržavni akteri koriste kako bi nanijeli štetu drugim zemljama bez vođenja otvorenog rata. Po pravilu, teško ih je ili nemoguće pripisati određenom počiniocu.

Posljednjih mjeseci, mnoge zemlje u Evropi prijavile su štete na infrastrukturi, uključujući podvodne kablove za prenos podataka u Baltičkom moru, kao i podmetanje požara i sumnje na operacije sabotaža. Istražitelji vjeruju da Rusija stoji iza mnogih napada.

„Hibridne prijetnje funkcioniraju kao hiljade pojedinačnih, jedva primjetnih uboda iglom, koji u svojoj ukupnosti predstavljaju brutalan udarac našoj demokratiji i infrastrukturi u Evropi“, kazala je Annalena Baerbock, ministrica vanjskih poslova Njemačke.  

Šefica za vanjsku politiku EU, Kaja Kallas, izjavila je u godišnjem izvještaju objavljenom u martu da je „manipulacija i miješanje stranih kreatora dezinformacija glavna sigurnosna prijetnja EU“. U izvještaju se navodi da je prošle godine praćen napad dezinformacijama na više od 80 zemalja i više od 200 organizacija.

Uoči sastanka ministara vanjskih poslova NATO-a u Briselu u decembru, češki ministar vanjskih poslova Jan Lipavský izjavio je da je u Evropi 2024. godine bilo 500 sumnjivih incidenata i da se oko 100 od njih može pripisati Rusiji.

Šef NATO, Mark Rutte, rekao je na sastanku da su Kina, Iran i Sjeverna Koreja, također, aktivni u sajber napadima.

 

Ometanje servera... i izbora

 

Uobičajen tip cyber napada je takozvani distribuirani napad uskraćivanja usluge (DDoS), koji preplavljuje server internet prometom u pokušaju da ga učini nedostupnim.

Prošle godine, proruska hakerska grupa NoName057(16) pokrenula je takav DDoS protiv javnih institucija i strateških sektora u Španiji i drugim zemljama NATO-a, koje se smatraju saveznicima Ukrajine. U Španiji je, iako je privremeno blokirala neke od njihovih web stranica, napad obuzdan i nisu prijavljene krađe podataka ili instaliranje zlonamjernog softver.

Hakerska grupa pojavila se nakon što je Rusija započela rat protiv Ukrajine i zaprijetila da će odgovoriti na "antiruske" akcije zapadnih zemalja. U julu je španska Civilna garda uhapsila tri osobe zbog navodne umiješanosti u napade.

Prema obavještajnim službama, Rusija se često pokušavala miješati u demokratske procese u Evropi pokušavajući da ometa izbore.

Godišnji izvještaj holandske Vojne obavještajne i sigurnosne službe (MIVD) za 2024. godinu otkrio je da su ruski hakeri izvršili cyber napade na kompanije javnog prevoza i web stranice političkih stranaka u pokušaju da poremete izbore za Evropski parlament u Holandiji, otežavajući građanima glasanje.

Prema riječima viceadmirala MIVD-a Petera Reesinka, hakeri su pokušali pristupiti vitalnoj infrastrukturi u Holandiji sa ciljem da ometaju holandsku pomoć Ukrajini.

U Njemačkoj, nekoliko dana prije općih izbora u februaru, Ministarstvo unutrašnjih poslova upozorilo je da Rusija cilja birače kampanjom dezinformacija koja nastoji pomoći krajnje desnoj stranci Alternativa za Njemačku (AfD) i "uništiti povjerenje u demokratiju".

Kampanja je sugerirala da se prema AfD-u, koji je simpatizer Rusije, nepravedno postupa. AfD je optužen za veze s Moskvom i pozvao je Njemačku da prekine svoju vojnu podršku Ukrajini.

Prema riječima šefa Akademske mreže Istočne Evrope (AKNO), Philippa Schmädekea, ruske obavještajne službe sve više ciljaju njemačke akademske organizacije fokusirane na Istočnu Evropu. AKNO, koji je u protekle četiri godine podržao 1.200 ljudi iz Rusije, Bjelorusije i Ukrajine, pomaže naučnicima koji su prisiljeni bježati od represije, progona, zabrana zapošljavanja i rata.

„Cilj ovih operacija uticaja je uništiti povjerenje u demokratiju, dovesti u pitanje integritet izbornog procesa“, kazao je Maximilian Kall, glasnogovornik njemačkog ministra unutrašnjih poslova i šef Odjela za odnose s javnošću

U decembru je Ustavni sud Rumunije (CCR) poništio predsjedničke izbore u zemlji zbog zabrinutosti oko ruskog miješanja u glasanje, na kojem je u prvom krugu neočekivano pobijedio krajnje desničarski Călin Georgescu, kojeg podržava Moskva.

Prema Vrhovnom vijeću za nacionalnu odbranu (CSAT), Rumunija je bila meta "djelovanja državnog cyber aktera" na informaciono-komunikacijske tehnologije koje podržavaju izborni proces.

Nakon poništavanja izbora, Indeks demokratije za 2024. godinu, koji je objavio The Economist Intelligence Unit (EIU), snizio je ocjenu Rumunije sa "nesavršene demokratije" na "hibridni režim", spuštajući je za 12 mjesta na 72. mjesto u svijetu. Prema EIU-u, poništavanje izbora negativno je uticalo i na ocjenu zemlje za pluralizam.

Predsjednički izbori u Rumuniji održat će se 4.(prvi krug) i 18. maja (drugi krug).

 

Držanje susjedstva EU na distanci

 

Dezinformacije i teorije zavjere i dalje preplavljuju susjedstvo EU – kao što je slučaj u Moldaviji, koja graniči s Ukrajinom i u Sjevernoj Makedoniji, koja se bori za članstvo u EU.

Moldavija, jedna od najsiromašnijih zemalja Evrope, i dalje uveliko ovisi o ruskom plinu. Bivša sovjetska republika duboko je podijeljena između proevropskih i proruskih frakcija. Prozapadna predsjednica Maia Sandu osvojila je drugi mandat u oktobru, a EU je optužila Rusiju za "neviđeno" miješanje u glasanje u pokušaju da favorizira prokremaljskog kandidata Aleksandra Stoianogla.

U Sjevernoj Makedoniji, prokremaljski akteri na društvenim mrežama igraju na razočaranje, skepticizam i sumnju, navodi se u izvještaju "Strani uticaj u Sjevernoj Makedoniji" kojeg je objavilo Euroatlantsko vijeće Sjeverne Makedonije.

Ministar vanjskih poslova i vanjske trgovine Timčo Mucunski upozorio je da je kredibilitet EU ugrožen i da je proširenje neophodno kako bi se spriječilo korištenje ruske propagande kao oružja. Posebno je upozorio na "zlonamjerne aktere" koji iskorištavaju frustraciju Sjeverne Makedonije stalnom promjenom zahtjeva za pridruživanje EU.

Ukupno devet zemalja dobilo je status kandidata za EU, a EU pomno prati zemlje poput Srbije i Gruzije dok se njihove vlade, čini se, približavaju Rusiji.

 

PROVJERA ČINJENICA: Lažna novinska naslovnica o ratu u Ukrajini

 

Dezinformacije o ruskom ratu protiv Ukrajine nastavljaju se širiti - ne samo u tim zemljama, već i u susjednoj Istočnoj Evropi i širom kontinenta.

Prošlog mjeseca, krajnje desničarski bloger Ian Miles Cheong proširio je lažnu objavu na društvenim mrežama u kojoj je sugerirao da su britanske novine Hull Daily Mail izvijestile da su desetine hiljada ukrajinskih vojnika poginule u ruskoj Kurskoj oblasti i krivile predsjednika Volodimira Zelenskog za žrtve.

Tim za provjeru činjenica Agence France-Presse (AFP) opovrgnuo je te tvrdnje. Prema riječima glasnogovornika Reach PLC-a, matične kompanije Hull Daily Maila, naslovnica novina je bila izmišljena.