EU-Kina u sukobu: Brisel priprema odgovor na ograničenja Pekinga u vezi sa rijetkim zemnim elementima

Jedna kriza za drugom, sada „na našem pragu“, rizik je prekid snabdijevanja kritičnim sirovinama. Zvona za uzbunu oglasila su se u Briselu – i u Washingtonu – nakon što je Kina najavila ograničenja izvoza rijetkih zemnih elemenata i srodnih tehnologija. Carinski sporazum između Trumpa i Xi Jinpinga signalizira otopljavanje, a Peking se navodno obavezao da će odgoditi stupanje na snagu ograničenja za godinu dana. U međuvremenu, s ove strane Atlantika, Evropska unija priprema oružje koje joj je na raspolaganju.

U govoru održanom 25. oktobra na Berlinskom globalnom dijalogu 2025. godine, predsjednica Evropske komisije, Ursula von der Leyen, izjavila je: „Spremni smo da upotrijebimo sve instrumente u našem setu alata kako bismo odgovorili ako bude potrebno“.

Prioritet – kao što je bio mjesecima tokom pregovora o tarifnom sporazumu sa Washingtonom – jeste „pronalaženje rješenja sa našim kineskim kolegama“. Ali još jedno popuštanje volji velike sile moglo bi biti politički kobno za lidera EU, koji stoga ne isključuje mogućnost da na stol stavi one prisilne mjere koje je ostavio u ladici u pregovorima sa svojim zapadnim saveznikom.

U stvari, von der Leyen smatra da odluka Pekinga nosi rizik od ucjene koja podsjeća na energetski uticaj koji je nekada korišten na Rusiju Vladimira Putina. EU je ranjiva jer je u velikoj mjeri ovisna o kineskom uvozu kritičnih sirovina, ključnih za dvostruku zelenu i digitalnu tranziciju, baš kao što je bila i od moskovskog gasa.

„Ako uzmete u obzir da više od 90 posto naše potrošnje rijetkih zemnih elemenata dolazi iz uvoza iz Kine, vidite rizike ovdje za Evropu i njene strateške industrijske sektore. Od automobilske industrije do industrijskih motora, odbrane do vazduhoplovstva, od čipova umjetne inteligencije do podatkovnih centara“, priznala je u svom govoru na berlinskom sajmu. „Značajan rizik“, „prijetnja stabilnosti globalnih lanaca snabdijevanja“ koja „će imati direktan uticaj na evropske kompanije“.

Brisel ima na raspolaganju takozvanu evropsku "bazuku", instrument protiv prisile koji je stupio na snagu u decembru 2023. godine, ali nikada nije korišten. U slučaju namjernih trgovinskih prijetnji iz trećih zemalja, on pruža niz protumjera, od uvođenja carina do ograničenja trgovine uslugama i aspekata prava intelektualnog vlasništva, do ograničenja pristupa stranim direktnim investicijama i vladinim nabavkama. Samo tri mjeseca nakon samita EU-Kina kojim se obilježava 50. godišnjica diplomatskih odnosa između Brisela i Pekinga, ideja korištenja takvog instrumenta sugerira koliko se brzo pogoršava odnos s azijskim gigantom.

Paralelno sa tim, Evropska komisija je navodno stavila u plan novi plan za rješavanje "strukturnog izazova" opskrbe sirovinama. Zvat će se ReSourceEU, slično kao RePowerEU koji je pokrenut u maju 2022. godine kako bi se riješila kriza cijena energije izazvana ruskom invazijom na Ukrajinu.  

"Cilj je osigurati pristup alternativnim izvorima kritičnih sirovina u kratkoročnom, srednjoročnom i dugoročnom periodu za našu evropsku industriju", objasnila je von der Leyen.  

Plan će uključivati mjere za promociju cirkularne ekonomije, iskorištavanje esencijalnih sirovina koje se već nalaze u proizvodima koji se prodaju u Evropi, podršku kolektivnoj kupovini i olakšavanje strateškog skladištenja. Nadalje, „ubrzat ćemo rad na partnerstvima za kritične sirovine sa zemljama kao što su Ukrajina, Australija, Kanada, Kazahstan, Uzbekistan, Čile ili Grenland“, dodao je izvršni predsjedavajući EU.  

Samo dan ranije, EU je potpisala prošireni sporazum (EPCA) sa Uzbekistanom.

U međuvremenu, na marginama samita zemalja ASEAN-a u Kuala Lumpuru, predsjednik Evropskog vijeća također je povukao potez. Na bilateralnom sastanku sa kineskim premijerom Li Qiangom, Antonio Costa naglasio je „važnost koju EU pridaje konstruktivnim i stabilnim odnosima s Kinom“ i izrazio „snažnu zabrinutost zbog proširenja kontrole izvoza kritičnih sirovina i srodne robe i tehnologija“. Costa je pozvao Peking da „što prije obnovi nesmetane, pouzdane i predvidljive lance snabdijevanja“.

 

 

ZAKLJUČAK  

 

Mjesecima pratimo najave Kine da će uvesti ograničenja na izvoz kritičnih zemnim elemenata koji su nužni za proizvodnju u strateškim industrijama Evropske unije. Analitičari su ove najave nerijetko tumačili kao korištenje sirovina rijetkih zemnih elemenata kao oružja i svojevrsnog pritiska na Evropsku uniju i Zapad.  

O ovim pitanjima su u zemljama Zapadnog Balkana malo i rijetko govori, jer aktuelne vlasti se obično problemima bave kada oni eskaliraju. Pri čemu se ne poduzimaju potrebne mjere kako bi se zaštitila domaća proizvodnja kojoj je Evropska unija još uvijek najveće izvozno tržište.