“Čistka" neugodnih: kako Rusija mobilizira krimske Tatare za rat

 

Muškarci regrutnog doba uglavnom sami, kao i sa svojim porodicama, putuju Kerčkim mostom, koji povezuje poluostrvo sa Rusijom, jer jedino tako mogu izaći sa Krima, a zatim stići do Gruzije, Azerbejdžana ili zemalja centralne Azija, prvenstveno Kazahstana.

Nevladina organizacija "Krim SOS" i Medžlis krimskotatarskog naroda mobilizaciju nazivaju nasilnom i ističu da su krimskih Tatara očigledno ima brojčano više na spiskovima za mobilizaciju u odnosu na ostale stanovnike poluostrva. Kažu da je 80-90 posto krimskih Tatara uključeno na spiskove za mobilizaciju na nekim lokacijama.

Prema rečima predstavnice predsjednika Ukrajine na Krimu Tamile Taševe, u prva dva dana Putinovog ukaza o mobilizaciji krimskim Tatarima je uručeno 1.500 poziva.

 

Član Medžlisa Eskander Bariev rekao je 27. septembra na TV Channel 5 da su Rusi izdali ukupno 60.000 poziva stanovnicima anektiranog poluostrva, a najviše krimskim Tatarima.

Ovu informaciju potvrdio je i predsjednik Volodimir Zelenski: "Većina poziva za mobilizaciju tamo je napisana posebno za Krimljane. To je još jedan element ruske genocidne politike, još jedan razlog za trenutnu i oštru reakciju cijelog svijeta."

 

 

„Krimski Tatari su počeli napuštati Krim dan nakon objave ukaza o mobilizaciji. I ne samo Tatari. Raspoloženje svih je užasno. Čak i oni koji su imali „zete“ na autima (slovo Z.) skinuli su ih i. pokušavaju otići" , - rekao je za BBC News Ukrajina 26-godišnji Akhtem, koji živi u jednom od okruga Krima (ime je promijenjeno iz sigurnosnih razloga).

Prije nekoliko dana, zajedno sa suprugom i još četvoricom muškaraca, automobilom je napustio Krim i prešao skoro 4.000 kilometara do granice sa Kazahstanom.

Ahtem je otišao prije nego što mu je donesen poziv.

Drugi sagovornik BBC News Ukraine, koji živi u Kijevu, ali ima rođake na Krimu, kaže da pozive kući ne donose samo radnici vojnih komesarijata, već i krimski Tatari, koje on naziva "saradnicima".

"Jedan od lokalnih poslanika sela u blizini Simferopolja trebao je uručiti 70 poziva, od kojih polovinu krimskim Tatarima. Ali uspio je uručiti samo tri, jer su ljudi odbijali komunicirati sa njim", kaže on pod uvjetom da ostane anoniman. .

Prema njegovim riječima, prvog dana Putinovog ukaza o mobilizaciji više od 10.000 ljudi se registriralo u zatvorenoj grupi u Telegramu, gdje advokati daju savjete kako postupiti kako bi se izbjegla mobilizacija, a sutradan ih je već bilo 15.000. Tamo razgovaraju o tome kako se ponašati sa predstavnicima vojnog komesarijata, kako i gdje napustiti Krim te šta raditi u Rusiji ili Kazahstanu, koji je postao najveće središte za one koji bježe od mobilizacije, a ne samo za krimske Tatare.

 

 

Krimski Tatari, kao i Ukrajinci koji ostaju na poluostrvu i ne priznaju aneksiju Krima od strane Rusije, bili su primorani uzeti rusko državljanstvo 2014-2015 da bi mogli raditi na Krimu i koristiti medicinske i socijalne usluge.

Odnosno, prema formalnim znacima, Ruska Federacija može smatrati stanovnike Krima, uključujući krimske Tatare, istim potencijalnim vojnicima ruske vojske, kao i one iz drugih regiona.

Istovremeno, lideri krimskih Tatara optužuju Rusiju za kršenje Ženevskih konvencija, koje se odnose na zahtjeve država koje su okupirale druge teritorije. Prema njima, kako naglašavaju u Medžlisu, “okupaciona sila ne može prisiljavati lica pod njenom skrbi da služe u njenim oružanim ili pomoćnim snagama”.  

Medžlis naglašava da djelovanje ruskih vlasti izgleda kao namjera da se uništi odrasla muška populacija autohtonog naroda krimskih Tatara.

U Ukrajini živi oko 300.000 krimskih Tatara, uglavnom na Krimu. Nakon aneksije Krima od strane Rusije 2014. godine, oko 30.000 ljudi napustilo je poluostrvo.

"Da li razumijete šta rade? Pokušavaju poslati krimske Tatare da se bore protiv svojih rođaka, koji su sada u redovima Oružanih snaga Ukrajine duž cijele linije sukoba. Da ih pošalju u rat protiv sopstvene zemlje , jer većina krimskih Tatara ima proukrajinske stavove, uprkos nasilnom sticanju ruskog „ausvajsa“, odnosno pasoša“, kaže Alim Alijev, zamjenik generalnog direktora Ukrajinskog instituta i suosnivač „Krim SOS“.

Mihajlo Podoljak, savjetnik šefa ureda predsjednika Ukrajine, nazvao je situaciju sa pozivima krimskim Tatarima "pokušajem Moskve da očisti teritoriju od nelojalnog stanovništva".

Medžlis je pozvao krimske Tatare da na bilo koji način odbiju službu u ruskoj vojsci i da po mogućnosti napuste Krim.

"Nudimo izbor koji daje mogućnost da se sačuva život, dostojanstvo, da ne bude ubijen i da se ne postane ubica. Da, postoji član Krivičnog zakona za izbjegavanje mobilizacije. On predviđa do pet godina zatvora. Ali vjerujemo da će ovaj korak biti svjedočanstvo ne samo o hrabrosti i dostojanstvu čovjeka, već i o tome da čovjek brine o sebi, svojoj porodici i o Krimu koji će biti oslobođen.Niko neće provesti pet godina u zatvoru, “, rekao je lider Medžlisa Refat Čubarov.

Predstavništvo predsjednika u ARC-u preporučuje da krimski Tatari i ostali Krimljani koji ne priznaju aneksiju napuste poluostrvo.

Daju i druge savjete: izbjegavajte lično primanje poziva, komunikaciju telefonom, promijenite mjesto stanovanja, izbrišite ruske mobilne aplikacije za pružanje administrativnih usluga, gdje se mogu primati obavijesti o mobilizaciji. Takođe, među savjetima - ni u kom slučaju ne idite u Vojni komesarijat, ako je poziv uručen.

„Zato što morate shvatiti da čak i ako je poziv uručen, a ne odete u Vojni komesarijat, to je administrativna odgovornost – novčane kazne “ – naglašava Alim Alijev u intervjuu za BBC News Ukrajina.  

Na društvenim mrežama daju se i savjeti kako izbjeći mobilizaciju

I najvažnija preporuka državnih organa i Medžlisa - ako nije bilo moguće izbjeći mobilizaciju, odmah se predati Oružanim snagama. Navedeni su i brojevi telefona na koje mogu pozvati.

 

 

Sa ruskim pasošima i brojevima automobila, Ahtem i drugi muškarci sa Krima su se bez incidenata vozili preko teritorije Rusije do granice sa Kazahstanom. Na pitanje putnih patrola kuda idu, odgovorili su - da rade na izgradnji.

Kaže da su da bi došli do Kazahstana jedan dan stajali u redu na rusko-kazahstanskom prelazu Žibek-Žoli.

„Tamo ima puno ljudi. Stajali smo sa Rusima, pored nas je bila žena sa sinom iz Sankt Peterburga. Ljudi iz Volgograda, Čečenije, Dagestana, Perma. To jest, našli smo se u istoj situaciji kao oni čija je zemlja krenula u rat protiv moje zemlje", priča Akhtem.

Prema njegovim riječima, broj ljudi na ovom prelazu je u stalnom porastu.

“Sve koji pokušaju da pređu granicu ispitaju službenici FSB-a. Uzimaju im telefone, pitaju kuda i u koju svrhu idete, kada se vraćate, kako se osjećate u vezi sa najnovijim događajima. Rekao sam da je svrha našeg putovanja turistički, idemo sa suprugom u Astanu u šetnju. Drugi kažu da idu svadbu, kod tetke. Ali tamo svi sve razumiju, jer uglavnom muškarci čekaju na granici", kaže Ahtem.

Ispostavilo se da je put do Kazahstana jedan od rijetkih gdje krimski Tatari mogu ići sa internim ruskim pasošem. Odatle, uz ukrajinski strani pasoš ili ličnu kartu, stižu u druge zemlje, kao i u Ukrajinu. Mnogim stanovnicima Krima istekla su ukrajinska dokumenta, ali ukrajinska ambasada u Astani pomaže oko novih pasoša i preseljenja u Ukrajinu ili druge zemlje.

Takođe mogu putovati kroz Kirgistan i Uzbekistan koristeći interni ruski pasoš. Sa njim mogu ući i u Gruziju, ali sada se situacija tamo promijenila: Rusija obećava da će postaviti mobilizacijski punkt na granici.

Ahtem kaže da će pokušati odletjeti u Tursku što je prije moguće. I nada se da će se vratiti na Krim.

 

“Sve smo ostavili tamo, renoviramo stan”, kaže Ahtem.