CENUSA: Poljsko predsjedavanje EU stavlja ruske hibridne prijetnje u centar pažnje
Nakon šest mjeseci pod mađarskim predsjedavanjem Vijećem Evropske unije, vodstvo je sada prešlo na Poljsku, snažnog kritičara ruskog remetilačkog uticaja u Evropi. Tokom druge polovine 2024. godine, mađarski premijer Viktor Orban je koristio predsjedavanje EU da poboljša geopolitički položaj Mađarske u odnosima sa Moskvom. Također je preuzeo na sebe da koristi glas EU, uprkos nedostatku mandata, da se angažuje na globalnoj sceni sa liderima kao što je Donald Trump uoči njegovog ponovnog izbora i sa kineskim zvaničnicima. To je primoralo EU da bude budna i usvoji diskurs o nepredviđenim situacijama kako bi se suprotstavio Orbanovim akcijama. Najzabrinjavajući ishod mađarskog predsjedavanja bio je njegov potencijal da potkopa osjećaj evropskog jedinstva, što je bilo korisno za rusku vojnu strategiju u Ukrajini.
Zaključak mađarskog predsjedavanja EU donosi olakšanje Briselu iz dva razloga. Prvo, Poljska je sada nadležna, sa jasnim planom da se suprotstavi Rusiji kroz tri glavne strategije: povećanje izdataka za odbranu, zaštita granica od hibridnih prijetnji i borba protiv dezinformacija i vanjskog uplitanja. Sve tri strategije su međusobno povezane sa vojnom agresijom Rusije na Ukrajinu. Drugo, poljsko vodstvo Vijeća EU gleda se pozitivno, jer je jedna od rijetkih velikih država članica sa rastućom ekonomijom (rast BDP-a od četiri posto u drugom kvartalu 2024.) i stabilnim političkim okruženjem. Rezultati izbora u oktobru 2023. godine pokazuju da euroskeptične frakcije gube tlo u odnosu na pro-EU snage, jer Poljskom sada upravlja premijer Donald Tusk, čija je Građanska koalicija formirala snažan savez sa Trećim putem i ljevicom.
Tri prioriteta poljskog predsjedništva u rješavanju ruskih prijetnji
Prioriteti poljskog predsjedavanja Vijećem EU značajno su vođeni ciljem rješavanja prijetnji povezanih s Rusijom. Tri od sedam vodećih prioriteta u vezi sa sigurnošću eksplicitno se odnose na Rusiju bez direktnog imenovanja.
Prvo, primarni cilj je "odbrana i sigurnost", naglašavajući da EU mora ozbiljno shvatiti povećanje vojnih izdataka. Ovaj fokus će koristiti odbrambenoj industriji kroz povećanje finansiranja i jačanje vojnih sposobnosti zemalja članica EU. Poljska predlaže da ulaganja u vojni sektor trebaju podržati i modernizaciju civilne infrastrukture koja se može prenamijeniti za vojnu upotrebu u vrijeme rata, kao što je pokazano u Ukrajini. Konkretno, Varšava ima za cilj ojačati odbranu od Rusije na dvije ključne lokacije: Istočnom štitu na granici s Kalinjingradskom regijom i Baltičkoj odbrambenoj liniji koja obuhvata Estoniju, Latviju i Litvaniju. Postoje velike nade da će novouspostavljena uloga komesara za odbranu EU, na čelu sa Andriusom Kubiliusom, dati prioritet ovom aspektu poljskog predsjedavanja. Međutim, Poljska i baltičke države suočavaju se s izazovima u brzom jačanju svojih prekograničnih vojnih sposobnosti bez podrške strukturnih fondova EU.
Drugi prioritet na dnevnom redu Poljske odnosi se na sigurnost granica i pitanje ilegalne migracije. Varšava naglašava da migracije sve više postaju hibridni instrument. Migraciona kriza koja je nastala na granicama Poljske, Litvanije i Letonije u jesen 2021. navela je EU da posveti veću pažnju svojim istočnim granicama prije nego što je počela ruska vojna agresija na Ukrajinu u februaru 2022. Autoritarni režimi u Bjelorusiji i Rusiji su iskoristili blaži stav EU o ljudskim pravima da potkopava evropske granice i pogoršava zabrinutost javnosti oko migracija, na koju utiče sloboda kretanja garantuje šengenska zona. Prema Eurobarometru 2024, migracije su jedna od najvećih briga evropskih građana, uz stabilnost i mir. Ključno je prepoznati da migracija utiče na stabilnost demokratija, posebno tokom izbornih perioda, i da ima značajne implikacije na sigurnost granica u međuvremenu.
Konačno, poljsko predsjedavanje Vijećem EU naglašava važnost suprotstavljanja stranom miješanju kao trećeg ključnog prioriteta za evropsku sigurnost u narednih šest mjeseci. Za borbu protiv radikalizacije javnog mnijenja, Poljska naglašava potrebu borbe protiv dezinformacija, napora koji će poboljšati, a time i zaštititi, demokratsku otpornost država članica EU. Poljska izražava svoju odlučnost da poboljša koordinaciju s EU u cilju borbe protiv dezinformacija, rješavanja izazova u tradicionalnim i društvenim medijima, kao i zaštite integriteta cyber prostora. Država naglašava važnost građanskog obrazovanja i uključivanja civilnog društva u podsticanje javne medijske pismenosti kao dugoročne strategije. I dalje postoji zabrinutost zbog mogućeg ruskog uplitanja dezinformacija u evropske izbore 2024.godine, posebno usmjerene na promociju glasova krajnje desnice, kao i tokom nacionalnih izbora u državama članicama poput Francuske i Rumunije te u susjedima EU kao što su Gruzija i Moldavija. Rusko uplitanje u izborne procese u Evropi vjerovatno će se nastaviti i do 2025. godine. Iako je Poljska u velikoj mjeri otporna na ruske dezinformacije, pokazala je neke ranjivosti, posebno u pogledu pojačanja nacionalističkih osjećaja među određenim profesionalnim grupama (farmerima) kao odgovor na "solidarnost žita" sa Ukrajinom tokom perioda 2022-2023.
Vrijeme predsjedavanja Poljske Vijećem EU je povoljno za evropske strateške interese. Varšava je partner od poverenja za Brisel, posebno u poređenju sa Viktorom Orbanom. Uprkos nedavnim nesporazumima sa ukrajinskim rukovodstvom u vezi sa historijskim pitanjima („Volinjski masakr“), Poljska igra ključnu ulogu u osiguravanju stalne podrške EU Ukrajini tokom trenutne ruske agresije.
Tri prioriteta koje je Poljska odabrala za svoje šestomjesečno predsjedavanje EU za rješavanje ruskih prijetnji nisu samo pragmatična, već i realna u smislu implementacije. Međutim, najhitnija kriza kojom Poljska mora da se izbori na čelu EU je ublažavanje ruskih hibridnih pokušaja da se pogorša energetski deficit u Ukrajini i EU, kao i da se ovo pitanje koristi kao oružje protiv jedinstva unutar EU i proukrajinske solidarnosti.