Bjelorusija u sve većoj izolaciji kako rastu tenzije na granici EU Članice Evropske unije, susjedi

Bjelorusija koja nema izlaz na more gubi pristup svojim zapadnim susjedima. Od početka augusta, Poljska je poslala još vojnika na svoju granicu sa Bjelorusijom, a Litvanija je zatvorila dva od svojih šest graničnih prelaza sa Bjelorusijom. Latvija, također,  razmatra zatvaranje granica: jedan zvaničnik je rekao za DW da se vode "aktivne konsultacije", a odluka je planirana kasnije ovog meseca.

Tri članice Evropske unije koje se graniče sa Bjelorusijom kažu da reagiraju na prijavljeno prisustvo pripadnika plaćeničke vojske “Wagner” na bjeloruskoj teritoriji, nakon prolazne i neuspješne junske pobune privatne ruske vojne grupe.

"Ova odluka je jedna od preventivnih mjera usmjerenih na upravljanje novim prijetnjama nacionalnoj sigurnosti i mogućim provokacijama na granici", izjavila je litvanska ministrica unutrašnjih poslova Agne Bilotaite u izjavi u kojoj je najavila privremena zatvaranja. "To će omogućiti graničnim službenicima da preraspodijele svoje kapacitete na granici sa Bjelorusijom i još veću pažnju zaštiti državne granice."

Bliske veze Minska sa Moskvom i njegov potez da dočeka šefa “Wagnera” Jevgenija Prigožina možda su produbili podjele, ali Bjelorusija je dugo bila u centru neugodne geografije: na Zapadu su EU i zapadni vojni savez NATO, na istoku i jugu su Rusija, Ukrajina i opći rat.

"Naše susjedstvo je komplikovano", rekao je za DW litvanska EU parlamentarka Rasa Juknevičiene.

Šta se krije iza zatvaranja granice sa Belorusijom?

Bjeloruska granična policija osudila je zatvaranje granica Litvanije kao "nekonstruktivno i neprijateljsko". U objavi na društvenim mrežama Agencija je optužila Vilnius da "namjerno stvara vještačke barijere na granici u korist svojih političkih ambicija" i koristi "bilo koji izgovor" da spriječi građane Litvanije da putuju u Bjelorusiju.

Juknevičiene — parlamentarka EU iz vladajuće koalicione stranke Domovinska unija — priznaje da su prelasci iz Litvanije u Bjelorusiju zabrinjavajući.

Minsk je prošle godine počeo nuditi bezvizni režim za Litvance, Latvijce i Poljake. Političar kaže da sada postoji bojazan da bi Bjelorusija, za koju se smatra da pomaže i podržava Rusiju u njenom ratu protiv Ukrajine, možda pokušati regrutirati putnike za špijunažu.  

"Svuda na graničnoj kontroli nalaze se bjeloruski službenici KGB-a. Oni ispituju i pokušavaju ih privući za špijuniranje", rekla je Juknevičiene.

Vilnius kaže da se nada da će nova zatvaranja, također, ograničiti prekogranično krijumčarenje nedozvoljene robe preusmjeravanjem prometa na bolje opremljen kontrolni punkt.

 

Evropska komisija nije dala mišljenje o potezu Litvanije da zatvori dva prelaza, ali je za DW u pisanim komentarima rekla da "veoma pažljivo prati dešavanja na vanjskim granicama EU sa Rusijom i Bjelorusijom".

Odnosi EU i Bjelorusije: 'silazna spirala'

Giselle Bosse, istraživačica veza između EU-a i Bjelorusije na Univerzitetu u Maastrichtu, kaže da su najnovije tenzije dio "silazne spirale" u odnosima. Oni su 2020. dosegli početnu nisku vrijednost, kada je Brisel optužio Minsk za namještanje izbora i nasilno suzbijanje prodemokratskih protesta. EU je brzo uvela niz sankcija bjeloruskim zvaničnicima i organizacijama.

Nova kriza počela je 2021. godine nakon naglog rasta broja neregularnih prelazaka u Poljsku i Litvaniju, kada je blok optužio bjeloruske vlasti da namamljuju uglavnom bliskoistočne migrante prema granicama EU i pomažu im da uđu ilegalno. Brisel je taj potez označio kao "ciničnu instrumentalizaciju migranata" dizajniranu da gomila politički pritisak na EU.

Poljske i litvanske granične snage od tada su se suočile sa teškim kritikama aktivista za ljudska prava zbog njihovog postupanja prema migrantima koji pokušavaju preći u EU iz Bjelorusije.

"Dobijala sam konzistentne zabrinjavajuće izvještaje o obrascima nasilja i drugim kršenjima ljudskih prava počinjenim nad migrantima, uključujući i u kontekstu potiskivanja na granici Litvanije sa Bjelorusijom", rekla je povjerenica Vijeća Evrope za ljudska prava Dunja Mijatović u izjavi ranije ove godine.  

Istorija 'hibridnih napada' na granici EU i Bjelorusije

Zvaničnik Evropske komisije rekao je za DW da su graničari zemalja članica EU "dužni osigurati efikasan pristup međunarodnoj zaštiti". Ali Bosse misli da je Brisel mogao učiniti više da spriječi zloupotrebe.

"Geopolitička razmatranja su ozbiljna i moraju se ozbiljno shvatiti. Ali koliko daleko idete, da smo onda na granicama u fazi u kojoj kršimo osnovna ljudska prava?", rekao je zvaničnik.

Poput mnogih kolega parlamentaraca, Rasa Juknevičiene podržava oštre granične kontrole i upozorava da bi “Wagnerovi” plaćenici mogli koristiti neke od istih taktika vezanih za granice koje su vlasti koristile u prošlosti.  

"Provokacije su moguće. One se mogu koristiti zajedno sa grupama migranata - da ih potiču, da se pretvaraju da su migranti, da zajedno budu unutar grupa migranata i da ih bolje organiziraju da ilegalno pređu granicu", kaže Juknevičiene.

Provjera činjenica DW-a nije pronašla dokaze za prethodne tvrdnje na internetu da se “Wagnerovi” plaćenici već predstavljaju kao migranti koji će ući u Poljsku.

Bjelorusi se suočavaju as manje mogućnosti izlaska

Rastuće tenzije znače da običnim Bjelorusima postaje sve teže napustiti zemlju. Pored smanjenih izlaznih ruta iz EU, granični prelazi prema Ukrajini zatvoreni su zbog tekuće agresije Rusije, a neki strahuju da je ljudski uticaj ograničenja previsok.

 

Lider litvanske opozicione Laburističke partije, Andrius Mazuronis, rekao je za LRT da bi zatvaranje granica imalo negativan ekonomski uticaj i izazvalo poteškoće za bjelorusku demokratsku opoziciju i disidente koji sada Litvaniju nazivaju domom.

Prodemokratski aktivisti koji su pobjegli nakon protesta 2020. suočavaju se sa novim izazovima. Usred straha da bi se bjeloruske tajne službe mogle infiltrirati u dijasporu, Latvija je prošle godine počela ograničavati mogućnost bjeloruskih građana da preuzmu uticajne uloge u kompanijama koje se smatraju važnim za nacionalnu sigurnost. Ranije ove godine, Litvanija je ograničila zahtjeve za vize i državljanstvo za Bjeloruse i Ruse.

Ali poslanica Juknevičiene kaže da su opcije za humanitarne vize ostale otvorene i insistira da njena zemlja nastavlja da nudi ključnu podršku Bjelorusima. Od gušenja protesta 2020. godine, EU je postala dom desetinama hiljada bjeloruskih prognanika, od kojih su mnogi pobjegli u Litvaniju i Poljsku.

EU se obavezuje da će 'stati uz' Bjeloruse na putu ka demokratiji

Iako je EU uvela neka blokovska vizna ograničenja za Bjelorusiju nakon suzbijanja demokratskih protesta 2020., glasnogovornik Evropske komisije rekao je za DW da ciljaju na "specifične kategorije zvaničnika povezanih sa režimom" u Minsku i da ne utiču na obične građane Bjelorusije. Iz Brisela je saopćeno da  nastavlja svoju podršku bjeloruskim političkim zatvorenicima i njihovim porodicama, braniteljima ljudskih prava, nezavisnim medijima i preduzećima u egzilu.

"EU će biti uz Bjeloruse sve dok bude na njihovom putu ka nezavisnoj, demokratskoj i prosperitetnoj zemlji", rekao je glasnogovornik Evropske komisije.

Ipak, istraživačica Bosse ne vidi ublažavanje tenzija između EU i Bjelorusije na horizontu. S obzirom da se predstoje poljski izbori i rat u Ukrajini koji bjesni, ona misli da će debata oko granica vjerovatno postati žešća.

„Svakako ne vidim deeskalaciju. Ono što me brine su ove eskalacije: to su te provokacije Rusije i preko Bjelorusije u sve napetijem, nervoznijem sigurnosnom okruženju“, kazala je Bosse.