Azerbejdžan: Modernizacija pravosuđa za bolji pristup, transparentnost i efikasnost

Najvažniji rezultati

Između 2014. i 2024. godine, 12 novih sudskih kompleksa završeno je u šest jurisdikcija, pružajući bolje uslove za osoblje i korisnike.

Dva podatkovna centra certificirana prema međunarodnim standardima Tier 3 omogućavaju sigurno pohranjivanje pravosudnih podataka.

Novi sistem e-sudstva implementiran je kako bi se poboljšala efikasnost, transparentnost i dostupnost pravosudnih usluga.

Sudije sada mogu obraditi tri puta više predmeta nego prije potpunog uvođenja sistema e-sudstva 2023. godine.

Gotovo 70.000 građana imalo je koristi od usluga pravne pomoći.

Zadovoljstvo građana sudovima poraslo je na 69,3 POSTO, u odnosu na 44,6 posto na početku projekta.

“Platforma za e-sudove u Azerbejdžanu omogućava preduzećima brži i jeftiniji pristup pravosuđu. Promovira efikasnost pravosudnih usluga i služi kao dobar primjer digitalne transformacije. Sa stanovišta ekonomije, korištenje takvih sistema, također, čini preduzeća efikasnijim u pogledu resursa potrebnih za pravne postupke”, kazao je Vusal Gasimli, izvršni direktor, Centar za analizu i komunikaciju ekonomskih reformi.  

 

 

Azerbejdžansko pravosuđe se dugo bori sa strukturnim i institucionalnim izazovima. Među njima je glavni stalna zabrinutost zbog nedostatka efikasnosti i transparentnosti u pravosudnim procesima. Zemlja je u posljednjoj deceniji zabilježila desetostruki porast potražnje, s brojem predmeta koji se povećao sa oko 22.000 građanskih i komercijalnih predmeta u 2010. godini na skoro 240.000 u 2023. godini. Tradicionalnim sudovima je u prosjeku trebalo 187 dana da obrade predmet putem sistema. Zaostaci u rješavanju predmeta i kašnjenja u provođenju pravde pogoršani su ograničenom infrastrukturom i nedovoljnim resursima. Pravosuđe se, također, borilo da se prilagodi novim tehnologijama, što je ometalo napore za modernizaciju svojih procesa. Iako je pravosuđe tokom godina postiglo značajan napredak u provođenju reformi, ovi stalni izazovi istakli su potrebu za daljnjim naporima kako bi se osigurao pravičan, efikasan i transparentan pravosudni sistem.

 

 

Projekat pravosudnih usluga i pametne infrastrukture osmišljen je kako bi se iskoristila najsavremenija pametna infrastruktura za poboljšanje efikasnosti i transparentnosti pravosuđa i poboljšanje pristupa pravosudnim uslugama. Pored novih sudskih kompleksa, projekat je uključivao novu digitalnu infrastrukturu, kao što su usluge e-sudova i alati umjetne inteligencije te inovativne pristupe za olakšavanje pristupa onima kojima je potreban, kao što su pravna pomoć i alternativno rješavanje sporova.

Saradnja je bila ključna za inicijativu, okupljajući ključne zainteresirane strane kao što su Sudsko-pravno vijeće, Ministarstvo pravde, pravosuđe i predstavnici pravne struke. Snažan naglasak je, također, stavljen na izgradnju institucionalnih kapaciteta, uz namjensku obuku pravosudnog osoblja kako bi se osiguralo efikasno korištenje i održavanje novih sistema i tehnologija.

Reforme pravosuđa u Azerbejdžanu bile su dio šire strategije usmjerene na modernizaciju pravnog okvira i poboljšanje upravljanja. Ove reforme su ključne za prelazak sa modela rasta vođenog javnim sektorom na model u kojem javni sektor služi kao posrednik, a ne kao glavni pokretač ekonomskog razvoja.

 

 

Između 2014. i 2024. godine, Projekat pravosudnih usluga i pametne infrastrukture Azerbejdžana ostvario je nekoliko ključnih rezultata koji su značajno poboljšali pravosudni sistem u zemlji.

Veliko dostignuće bio je razvoj moderne sudske infrastrukture. Projekat je finansirao završetak 12 novih sudskih kompleksa koji uključuju najsavremeniju tehnologiju, inkluzivne elemente dizajna kao što su rampe i sadržaji za slabovidne osobe te otvorenu, osvijetljenu arhitekturu kako bi se stvorilo gostoljubivije okruženje. Ulaganja u infrastrukturu i tehnologiju omogućila su pravosuđu da obradi tri puta više predmeta nego prije 10 godina, i da to čini brže. Tradicionalnim sudovima je nekada trebalo u prosjeku 187 dana da obrade predmet kroz sistem; novi sudovi to rade u prosjeku za 119 dana. Obavezno audio-video snimanje sudskih ročišta u komercijalnim predmetima poboljšalo je i transparentnost i dosljednost u postupcima i presudama u svim sudovima.

Izgrađena su i dva nova podatkovna centra certificirana prema međunarodnim standardima Tier 3, koja omogućavaju sigurno pohranjivanje pravosudnih podataka.

Projekat je uveo nacionalni sistem e-sudstva u svim sudskim salama za ročišta u šest sudskih jurisdikcija Azerbejdžana. Ova digitalna platforma poboljšala je efikasnost i transparentnost pravosudnih procesa automatizacijom upravljanja predmetima, omogućavanjem elektronskog podnošenja dokumenata i postupaka te osiguravanjem obaveznog audio-video snimanja saslušanja. Projekat je, također, unaprijedio upotrebu poslovne inteligencije i umjetne inteligencije u pravosudnim operacijama, razvijajući prototipove koji koriste ove alate za poboljšanje pružanja usluga i mjerenja i upravljanja učinkom. Naprimjer, poboljšana vizualizacija - kao što su toplotne mape i sistemi semafora - pomaže u brzom otkrivanju i rješavanju problema lošeg učinka.

Radi promoviranja jednakog pristupa pravdi, besplatne pravne usluge za građane pružene su putem Ženskih resursnih centara u 14 regija. Ovo je bio dio šireg napora da se poboljša pružanje pravosudnih usluga i osigura da svi građani, posebno ranjive grupe stanovništva, imaju pristup pravnoj pomoći. Ukupno je 70.000 građana imalo koristi od usluga pravne pomoći uspostavljenih u okviru projekta.

Zadovoljstvo korisnika pristupom, transparentnošću i efikasnošću odabranih pravosudnih usluga bio je još jedan važan rezultat projekta. Najnovija anketa korisnika sudova pokazala je stopu zadovoljstva korisnika od 69,3 posto i 77 posto među građanima i profesionalnim korisnicima, respektivno, u odnosu na 44,6 posto i 49 posto na početku projekta.

Svjetska banka je, također, pomogla pravosuđu da odgovori na iznenadne poraste potražnje. Na primjer, 2016. godine broj građanskih i komercijalnih predmeta porastao je na 470.000 - dvostruko više od trenutnog obima. Analiza je pokazala da su to uglavnom bili neparnični predmeti, povezani sa devalvacijom valute zemlje 2015. godine i poteškoćama u servisiranju ugovornih i dužničkih obaveza. Sudije i sudsko osoblje su oglasili uzbunu i - uz podršku Svjetske banke - razvili online rješenje za pojednostavljenje i ubrzanje ovih predmeta kako bi se pružila rješenja za dužnike i povjerioce i oslobodili resursi za parnične predmete.

Doprinos Svjetske banke

Početni kredit Svjetske banke od 100 miliona dolara potpisan je 22. oktobra 2014. godine. Pored toga, Odbor izvršnih direktora Svjetske banke odobrio je dodatno finansiranje od 50 miliona dolara 26. marta 2020. godine, kako bi se dodatno podržali ciljevi projekta.

 

Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) bio je ključni partner u proširenju pristupa pravdi u Azerbejdžanu. Podržao je besplatne pravne usluge putem Centara za ženske resurse koji djeluju u 14 regija, sa snažnim fokusom na dosezanje ranjivih grupa. Ova inicijativa dopunila je širi skup pravosudnih reformi koje su podržali drugi razvojni partneri, uključujući Evropsku uniju, Vijeće Evrope i Organizaciju za sigurnost i saradnju u Evropi, pomažući u jačanju pravnih usluga i promovisanju pravednosti u cijelom pravosudnom sistemu.

Pogled u budućnost

Projekat je imao transformativni uticaj na pravosuđe Azerbejdžana, postavljajući snažne temelje za nastavak sistemskih reformi. Daljnje reforme sektora pravde bit će ključne za bolju podršku razvoju preduzeća i privatnog sektora. Pojednostavljenje pravnih procesa i stvaranje predvidljivijeg pravosudnog okruženja podstaći će jaču i atraktivniju klimu za poslovanje i investicije.

Nadograđujući se na uspjeh ovog projekta, budući napori trebaju dati prioritet održivim ulaganjima u digitalnu infrastrukturu. Uspjeh IT nadogradnji projekta - posebno u poboljšanju transparentnosti i efikasnosti - pokazuje vrijednost daljnjeg širenja alata umjetne inteligencije i poslovne inteligencije kako bi se podstaklo pametnije upravljanje pravosuđem zasnovano na podacima.

Konačno, bitno je da buduće reforme uzmu u obzir inkluzivnost kao temelj. To znači osigurati da svi segmenti stanovništva, posebno ranjive grupe i građani u udaljenim područjima, imaju jednak pristup pravdi.