770.000 migranata dobilo naredbu da napusti Rusiju

Predsjednik ruske Državne Dume Vjačeslav Volodin je 13. oktobra objavio da 770.000 migranata, koji uglavnom potiču iz Centralne Azije, mora napustiti Rusiju.
U okviru represije protiv migranata koji su u potrazi za poslom došli u Rusiju i njihovih rođaka, koja je ove godine ubrzana u Rusiji – do te mjere da su neki komentatori govorili o demonstraciji grube ksenofobije, koja ponekad uključuje grupe uličnih osvetnika, što ruske vlasti negiraju – period boravka za migrante navedene kao "kontrolirane osobe" istekao je u septembru.
"Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, od 1. septembra, 770.000 migranata bilo je u registru praćenih osoba, od kojih je trećina bila žene i djeca. Za njih je sada na snazi novi migracijski režim – deportacija", rekao je Volodin.
Primjena režima protjerivanja znači da je osobi kojoj je naloženo da napusti Rusiju zabranjeno da dobije vozačku dozvolu, vozi vozila, kupuje ili prodaje automobile i nekretnine, da se vjenča, otvara bankovne račune, vrši transfer novca i upravlja bankovnom štednjom.
Rusija se trenutno suočava sa pritužbama zbog broja djece migranata iz Centralne Azije kojima je zabranjeno pohađanje ruskih škola.
Volodin je, također, rekao da je u prvih osam mjeseci 2025. godine deportovano približno 35.000 stranih državljana koji su prekršili ruske imigracijske zakone.
Registar "kontroliranih osoba" za strance pokrenut je u Rusiji 5. februara.
Zastupnici Državne Dume zalagali su se za njegovo uvođenje nakon islamističkog terorističkog napada na gradsku vijećnicu Crocus u predgrađu Moskve u martu 2024. godine, za koji se sudi četvorici tadžikistanskih migranata, za koje se tvrdi da su bili naoružani napadači koji su počinili zločin u kojem je poginulo više od 140 ljudi.
Ove godine ruske vlasti su, također, započele postepeno uvođenje obavezne aplikacije koju radnici migranti moraju preuzeti na telefon kako bi vlastima omogućile stalan pristup njihovim geolokacijskim podacima.
Pitanje ruskog tretmana migranata iz Centralne Azije nije bilo mnogo razmatrano tokom otvorenih razgovora koje je ruski lider Vladimir Putin vodio sa predsjednicima pet zemalja Centralne Azije tokom samita Centralna Azija-Rusija koji se održao u glavnom gradu Tadžikistana, Dušanbeu, 10. oktobra. Međutim, iz protesta podnesenih zbog različitih incidenata, jasno je da su Tadžikistan, Uzbekistan i Kirgistan posebno u protekloj godini postali frustrirani ruskim tretmanom mnogih njihovih državljana.
Na samitu, Putin se dotaknuo represivnih mjera kada je, prema RBK-u, tokom brifinga za novinare rekao: "Rusija je zainteresovana za svoju radnu snagu, ali je važno da ona zadovoljava naše potrebe. Nadalje, važno je da ljudi žive u pristojnim uslovima i da se pridržavaju naših zakona i propisa. Uvijek naglašavam da moraju biti zakoniti".
Govoreći o migrantima koji ne ispunjavaju uslove, dodao je: "Ima ih mnogo - i ruski građani ih ističu. Prvo moramo misliti na naše sunarodnike".
U komentarima o tadžikistanskim radnicima migrantima u Rusiji, kojih, kako je rekao, ima više od milion, Putin je rekao da ruski zvaničnici nastoje da im osiguraju pristojne uslove rada i dodao: "Oni su zaposleni u širokom spektru industrija, posebno u dinamično razvijajućim sektorima kao što su građevinarstvo, stanovanje i komunalne usluge, transport i logistika, i daju značajan doprinos rastu ruske ekonomije".
S obzirom na smanjenje stanovništva i nedostatak radne snage, nema sumnje da Rusiji treba značajna migrantska populacija, što je krajem prošle godine naglasio i glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov kada je rekao: „Migranti su neophodni. Činjenica je da se suočavamo sa vrlo napetom demografskom situacijom. Živimo u najvećoj zemlji na svijetu, ali nas je vrlo malo“.