Odloženi planovi za razgovore Trumpa i Putina u Budimpešti 

Bijela kuća kaže da sada nema planova za samit 'u bliskoj budućnosti', jer su propali najnoviji napori za okončanje rata u Ukrajini
Planovi za održavanje samita između Donalda Trumpa i Vladimira Putina u Budimpešti su odloženi, jer su se Ukrajina i njeni evropski saveznici ujedinili u stavu kojim se traži prekid vatre bez teritorijalnih ustupaka Kijeva.
Iz Bijele kuće je saopćenoa da sada "nema planova" da se američki predsjednik sastane sa svojim ruskim kolegom "u bliskoj budućnosti", jer runda diplomatskih pregovora krajem prošle sedmice nije donijela značajan napredak za okončanje rata.
Komentar je uslijedio nakon telefonskog ragovora Marca Rubia, američkog državnog sekretara, i Sergeja Lavrova, ruskog ministra vanjskih poslova, tokom kojeg je Lavrov rekao da pregovaračka pozicija njegove zemlje ostaje nepromijenjena.
"Želim zvanično potvrditi: Rusija nije promijenila svoj stav u poređenju sa sporazumima koji su postignuti tokom samita na Aljasci", rekao je Lavrov i naglasio da je to rekao Rubiu tokom razgovora.
Trump je nakon toga novinarima rekao da ne želi "uzaludni sastanak" sa Putinom.
"Ne želim gubiti vrijeme, pa ću vidjeti šta će se dogoditi", kazao je Trump. 
Odgađanje samita u Budimpešti predstavlja kraj kratkog diplomatskog ciklusa koji je započeo telefonskim razgovorom između Trumpa i Putina.
Tokom tog razgovora, Putin je navodno predložio odustajanje od dijelova Hersonske i Zaporiške oblasti koje su okupirale ruske snage, u zamjenu za cijeli Donjeck, teško utvrđeno područje koje Moskva dugo traži, ali Kijev smatra ulazom u centralnu Ukrajinu.
Nakon što je nakratko izgledalo kao da razmatra Putinov prijedlog, Trump je odbacio plan, rekavši da Donjeck treba "presjeći takav kakav jeste". Obraćajući se novinarima u Air Force One, američki predsjednik je rekao: 
 "Oni mogu nešto pregovarati kasnije. Ali ja sam rekao, presjecite i zaustavite se na liniji. Idite kući. Prestanite se boriti, prestanite ubijati ljude".

Ukrajinski predsjednik, Volodimir Zelenski, rekao je da vjeruje da je njegova zemlja "na istoj strani" kao i njeni zapadni saveznici - ali je upozorio da je Rusija postala "manje zainteresirana" za ozbiljne pregovore kada je Trump odgodio odluku o tome hoće li isporučiti krstareće rakete Tomahawk Ukrajini.
Trump se sastao sa Zelenskim u Washingtonu, dan nakon razgovora američkog predsjednika s Putinom, na napetom sastanku tokom kojeg je Bijela kuća iznijela ideju o teritorijalnim ustupcima Ukrajine. Ukrajina je to odbacila, ali su i napori Kijeva da uvjeri SAD da joj prodaju rakete Tomahawk obustavljeni.
Kijev vjeruje da može izvršiti veći vojni pritisak na Rusiju, ako joj se dozvoli upotreba raketa, koje imaju domet od oko 1.600 kilometara. Ukrajinska stana želi imati mogućnost gađati ruske vojno-industrijske lokacije i rafinerije nafte duboko u teritoriji Rusije, potez za koji je Kremlj upozorio da bi se smatrao eskalacijom.
Ranije su Zelenski i lideri Velike Britanije, Francuske, Njemačke i pet drugih evropskih zemalja podržali Trumpov poziv na prekid vatre duž trenutnih linija fronta. U zajedničkoj izjavi naglasili su da "trenutna linija kontakta treba biti početna tačka pregovora".
Među potpisnicima su bili Keir Starmer, britanski premijer, Emmanuel Macron, francuski predsjednik, Friedrich Merz, njemački kancelar, Georgia Meloni, italijanska premijerka i Donald Tusk, poljski premijer.
Politički lideri Finske, Norveške i Danske, također, su podržali izjavu, kao i predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen i Antonio Costa, predsjednik Evropskog vijeća.
Iako je zvanični Kijev izjavio da nije spreman priznati rusku aneksiju bilo koje teritorije koju drže invazijske snage, također, je naznačio da je spreman prihvatiti prekid vatre na postojećim linijama fronta. To bi značilo prihvatanje de facto okupaciju od strane Moskve oko petine zemlje, jer se Ukrajina pokazala nesposobnom da vojno istjera osvajače.
U medijima su se pojavili izvještaji da Ukrajina i njeni evropski saveznici rade na prijedlogu prekida vatre od 12 tačaka, što je očigledan odjek američkog prijedloga od 20 tačaka osmišljenog da okonča rat u Gazi. Mirovni odbor kojim predsjedava Trump nadgledao bi implementaciju, izvijestio je Bloomberg.
U prošlosti je Ukrajina, također, pozivala na povratak djece odvedene u Rusiju i predaju ratnih zarobljenika, kao dio prve faze bilo kakvog prekida vatre. Trideset zapadnih zemalja, predvođenih Velikom Britanijom i Francuskom su se složile da osiguraju multinacionalne stabilizacijske snage kako bi spriječile budući sukob nadzorom ukrajinskog zračnog prostora i morskih puteva, kao i obukom kopnenih snaga zemlje.

Evropski lideri su, također, rekli da moraju pojačati pritisak na rusku ekonomiju i njenu odbrambenu industriju, dok Rusija ne bude spremna za mir - i naznačili su da razgovori EU i G7 o efektivnoj predaji 140 milijardi eura imovine ruske Centralne banke Ukrajini napreduju.
"Razvijamo mjere za korištenje pune vrijednosti zamrznute suverene imovine Rusije kako bi Ukrajina imala resurse koji su joj potrebni. Prema planu koji je razvila EU uz podršku članica G7, Ukrajina bi dobila 140 milijardi eura zamrznute imovine ruske Centralne banke kako bi pomogla u finansiranju svoje nacionalne odbrane od 2026. godine", saopćili su evropski lideri.
Novac, koji se uglavnom drži u Euroclearu u Belgiji, bio bi strukturiran u obliku zajma koji bi se obračunao na buduće ruske reparacije za ratnu štetu nanesenu Ukrajini. Članice G7 koje bi učestvovale udružile bi se kako bi garantovale dugove Belgije u slučaju komplikacija u budućnosti.