Kako su ruski botovi počeli zavađati Ukrajince i krimske Tatare

Uvredljivi komentari, koji dijele Ukrajince i "Tatare" i agresivno emocionalne izjave protiv islama. Desetine takvih komentara počele su se pojavljivati na društvenim mrežama ispod objava ukrajinskih medija koji govore o Krimu. Na prvi pogled može se činiti da diskusije koje koriste govor mržnje vode stvarni ljudi. Međutim, većina njih su ruski botovi koji su bili uključeni u kampanju diskreditacije krimskih Tatara, kaže Julija Dukač, šefica istraživanja dezinformacija u OpenMindsu.
"Ako vidimo vrlo agresivan govor mržnje od korisnika kojeg ne poznajemo, onda je vrlo vjerovatno da se radi o ruskom botu", objašnjava Julija.
Primijetili smo masovnu pojavu uvredljivih objava, posebno ispod publikacija Сrimea Vox, Suspilne Krym i Qirim media. Evo, naprimjer, odlomaka iz komentara ispod Instagram objave Crimean Voxa o početku podučavanja krimsko-tatarskog jezika na Kijevsko-mogiljskoj akademiji: "Tatari-Mongoli su zvanično okupirali Kijev!", "Čim i mali dio ove zaraze zvane islam dospije u Ukrajinu, bit će izuzetno teško iskorijeniti je", "Tatari nisu čak ni ukrajinska etnička grupa, već strana, sa drugačijom kulturom, religijom i jezikom", "Mogilja je isplivala. Saznajte kada su se Tatari pojavili na Krimu, a kada su tamo živjeli Ukrajinci-Rusini".
Etnička mržnja ili vjerska netolerancija nije tipična za Ukrajince, objašnjava Julija Dukač. Istovremeno, Rusija bi mogla pokrenuti takvu diskriminatorsku kampanju kao dio eksperimenta: hoće li uspjeti ili ne.
"Ako ova tema uspije u Evropi, hoće li odjednom uspjeti i u Ukrajini? A glavna strategija Rusije je korištenje svih mogućih sredstava i tema koje mogu posijati podjele i mogu omogućiti Rusiji da postane jača, jer će Ukrajina postati slabija", objašnjava stručnjakinja.
Krimski Tatari se u komentarima uvijek nazivaju "Tatarima", bez riječi Krimski. Iako su Krimski Tatari, autohtoni narod Krima, i Tatari koji žive u Ruskoj Republici Tatarstan, dvije potpuno različite etničke grupe, Julija Dukač smatra da je cilj ruske kampanje ovdje upravo odvajanje autohtonog naroda od Krima. Evo još jednog komentara bota ispod objave na stranici Krimea Vox na Instagramu: "Doći će vrijeme, naši ljudi će osvojiti Krim. Tada će Krimski Tatari doći i reći: bravo, bravo. Sada proglašavamo Krim nezavisnim, hvala vam što ste ga osvojili, gadovi".
A ovo je ilustracija još jedne naracije koju promoviraju ruski botovi: odvajanje Ukrajinaca i Krimskih Tatara.
„Ovdje se stvara slika „nas“ i „njih“. Naši će doći, oslobodit će, a onda će doći krimski Tatari. To jest, krimski Tatari nisu „naši“. Ovo je odvajanje od Ukrajinaca, iako govorimo o političkoj naciji koja može uključivati predstavnike različitih etničkih grupa i religija. To nije nešto čemu se možemo suprotstaviti“, objašnjava Julija
Vještačko protivljenje u ovom komentaru ruskog bota pojačano je emocionalnom udicom o oslobađanju Krima, kaže stručnjak:
„Odnosno, osoba se hrani onim što želi čitati ili slušati. A ako to napiše nalog sa patriotskim avatarom, ne možete mu reći da je to ruski bot. Jer kako će ruski bot pisati o oslobođenju Krima? Naučili su biti prikriveniji, ne boje se pisati u Ukrajini, ne u Ukrajini, čak ni kada pišu na ruskom“.
Julija Dukač kaže da ruski botovi, uz pomoć vještačke inteligencije, izgledaju vrlo slično ljudima: ovi nalozi imaju imena, prezimena, često ukrajinska, profilne fotografije pa čak i historiju objava. Simuliranje virtuelne osobe koja izgleda kao stvarna osoba pomoću vještačke inteligencije sada nije problem:
„Trenutno, generativna vještačka inteligencija to čini vrlo jeftinim. Ranije su ruski botovi krali tuđe fotografije, naprimjer, s Instagrama i kreirali profil na bivšem Twitteru, sada X. Sada jedna rečenica u uslovnom chatu GPT i imate fotografiju koja izgleda vrlo slično osobi koja zapravo nije osoba“, kaže Julija.
I dodaje da ruski botovi obično imaju izrazito patriotske ukrajinske avatare i fotografije. Da bi procijenili veličinu ruske farme botova, stručnjaci kompanije OpenMinds analiziraju objave na društvenim mrežama.
„Da bismo dokazali da se radi o botu, moramo vidjeti da je isti korisnik ostavljao komentare o istoj temi na 50 različitih kanala. Istraživao sam, do sada je ovo bila najveća farma botova, to je 3.600 računa koji su radili u komentarima na Telegramu na teritorijama okupiranim od 2014. godine. Ovi računi su ostavili 310.000 komentara za godinu i tri mjeseca. A kada smo pogledali gdje su još pisali i vidjeli da su ti isti botovi bili aktivni i u Rusiji i u Ukrajini tokom istog ovog vremenskog perioda, vidjeli smo brojku od 3,5 miliona komentara koje je ostavilo 3.500 računa“, objašnjava stručnjakinja.
Ova studija je, također, pokazala da isti botovi ostavljaju negativne komentare ispod objava u Ukrajini, dok ispod objava na teritorijama koje je okupirala Rusija ostavljaju pozitivne. Naprimjer, hvale okupacijske vlasti.
„Postojao je poseban klaster o Krimu, da je „Krim Rusija“. Čestitali su i 9. maj, pisali kako je dobro što su „vlasti“ uvele policijski sat, da su „vlasti“ zabrinute za našu sigurnost. Više od polovine komentara na okupiranim teritorijama bilo je prorusko, dok su ti isti botovi u Ukrajini bili proruski, pisali su o marionetskoj vlasti, o „kijevskom režimu“ i tako dalje“, kaže Julija.
Prema njenim riječima, sistem botova radi po algoritmu i, zapravo, prati cijeli ukrajinski informacioni prostor. Ako algoritam sadrži ključne riječi, naprimjer, krimsko-tatarski jezik ili krimsko-tatarski, sistem uslovno daje signal botovima i botovi dolaze sa pripremljenim temama.
„Oni imaju narativ koji moraju širiti. Naprimjer, mržnju prema muslimanima. Narativ da u Ukrajini nema mjesta za muslimane. Šta rade u ovom trenutku? Pogledaju objavu, model umjetne inteligencije analizira tekst i generira komentar koji će izgledati što relevantnije u tom kontekstu. Odnosno, djeluju što je brže moguće bez ljudske intervencije, jer je to algoritam. A ako su već počeli to raditi, onda će najvjerovatnije biti sve više i više različitih komentara ispod sljedećih videa, jer se neće ponavljati kao prije, ton može biti drugačiji“, objašnjaa Julija.
Julija Dukač kaže da se ruski botovi prilagođavaju uz pomoć umjetne inteligencije kako bi ih bilo teže prepoznati, odnosno da njihovi komentari postaju što sličniji onima koje su napisali stvarni korisnici.
„Odnosno, pišu malim slovima, koriste formalniji ton, dodaju greške u svoj tekst, ponekad su te greške rezultat rada umjetne inteligencije, koja ne piše savršeno na ukrajinskom. Ponekad dodaju neke emocionalno obojene riječi, psovke, i onda više ne primjećujemo da nema rasprava, već reagujemo na neku emocionalnu udicu“.
Prema mišljenju stručnjaka, vođenje diskusije sa botovima nije produktivno. Prvo, sa stanovišta gubljenja vremena, a drugo, kada osoba uđe u diskusiju sa botom, ona mu, u stvari, daje platformu da još jednom ponovi svoje narative.