Rast, reforme, Rusija: Von der Leyen na Zapadnom Balkanu

Šefica EU Ursula von der Leyen pozvala je na veća ulaganja na Zapadnom Balkanu, hvaleći države poput Crne Gore zbog napretka ka pridruživanju EU i kritikujući spore reforme Srbije i njenog proruskog lidera.

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen imala je zauzet raspored kada je ove sedmice posjetila države Zapadnog Balkana Albaniju, Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, sve za nešto manje od tri dana.
Ona je već nekoliko puta ranije bila u regiji, a posljednji put 2024. godine. Svih šest država Zapadnog Balkana nadaju se pridruživanju EU, iako nije jasno kada bi se to tačno moglo dogoditi. Hrvatska je bila posljednja zemlja koja se pridružila bloku 2013. godine.
Zemlje u ovoj regiji rade na ovom cilju različitom brzinom: Dok se za Crnu Goru, naprimjer, smatra da ima dobre šanse da se uskoro pridruži EU, stvari izgledaju manje obećavajuće za Srbiju, zbog njene proruske politike i sve autoritarnije vlade.
Građani Srbije gotovo neprestano protestuju protiv vlade predsjednika Aleksandra Vučića otkako se u novembru 2024. godine urušio krov željezničke stanice u Novom Sadu, na sjeveru Srbije, kojom prilikom je poginulo 15 ljudi. Još jedna osoba je preminula od zadobijenih povreda nekoliko mjeseci kasnije. Srpska opozicija i demonstranti pozivaju na nove izbore, iako je Vučić odbacio ovaj zahtjev i dozvolio snagama sigurnosti da brutalno uguše demonstracije.
Ovo je jedan od razloga zašto je Evropska stranka zelenih odbacila putovanje Von der Leyen u Srbiju kao "potpuno neprimjereno i politički pogrešno". Partija evropskih socijalista, u međuvremenu, pozvala ju je da "osudi Vučićevu represiju i podrži pozive studenata i opozicije za nove izbore".
Nekoliko organizacija civilnog društva, uključujući Reportere bez granica, također, je pozvalo von der Leyen da skrene pažnju na probleme slobode štampe u Srbiji. Kritičari su više puta optužili EU da je previše popustljiva prema Vučiću.

Srbija pozvana da provede reforme

Ipak, tokom ove posjete Srbiji, Von der Leyen nije štedjela teške riječi. Na konferenciji za novinare 15. oktobra, rekla je novinarima da je "sada trenutak da Srbija bude konkretna u vezi s pridruživanjem našoj uniji", dodajući da "moramo vidjeti napredak u pogledu vladavine prava, izbornog okvira i slobode medija".
To što je Von der Leyen odlučila da se pozabavi ovim pitanjima i javno kritikuje demokratske neuspjehe Srbije moglo bi na kraju ojačati poziciju EU, rekao je Nikolaos Tzifakis, profesor međunarodnih odnosa na Evropskom koledžu i stručnjak za Zapadni Balkan.
„To će imati značajan uticaj na političke reforme u regionu ako EU dosljedno nagrađuje napredak i sankcionira stagnaciju ili neuspjehe“, rekao je za DW.
EU dovodi u opasnost svoj uticaj i potkopava povjerenje proevropskih snaga ako provodi politiku popuštanja prema proruskim akterima, tvrdi Tzifakis.
Von der Leyen je, također, pozvala Srbiju da se pridruži sankcijama EU protiv Rusije, iako se predsjednik Vučić tek u septembru sastao sa svojim ruskim kolegom Vladimirom Putinom. Iako je Srbija u nekim aspektima uskladila svoju vanjsku politiku s EU, potrebno je učiniti više, rekla je von der Leyen.

Crna Gora predvodi svojim primjerom

Posjeta Von der Leyen Crnoj Gori dan ranije pokazala je koliki su napredak druge zemlje u regiji već postigle prema članstvu u EU, a šefica EU pohvalila je Crnu Goru zbog "potpunog usklađivanja sa vanjskom i sigurnosnom politikom Evropske unije".
"Vi ste, bez ikakve sumnje, predvodnik u procesu pristupanja", rekla je, dodajući da zemlja ima realne šanse da se pridruži EU do 2028. godine.
Njena posjeta Crnoj Gori fokusirala se "više na investicije nego na reforme", rekla je za DW Nina Vujanović, saradnica briselskog think tanka Bruegel. Naprimjer, nedavno pristupanje Crne Gore evropskom SEPA platnom području, zajedno s Albanijom i Sjevernom Makedonijom, trebalo bi pomoći u rastu njene ekonomije.
Von der Leyen je tokom svoje posjete imala za cilj promovirati strana direktna ulaganja u regiji, rekao je Vujanović, iako su ona već relativno visoka. Strana direktna ulaganja na Zapadnom Balkanu činila su u prosjeku 6,4 posto bruto domaćeg proizvoda između 2020. i 2023. godine, prema OECD-u - više od četiri puta više od prosjeka EU od 1,5 posto.
Plan EU za Zapadni Balkan ima za cilj daljnje poticanje ekonomskog rasta. Finansiranje u vrijednosti od 6 milijardi eura (7 milijardi dolara) bit će dostupno do 2027. godine kako bi se udvostručio bruto domaći proizvod regije tokom sljedeće decenije.

Ekonomska integracija i geopolitika

Dok je veći dio posjete Von der Leyen bio usmjeren na unapređenje ekonomske integracije, Vujanović je rekao da je pozvala i na političke reforme.
"Regija Zapadnog Balkana je vrlo raznolika, a to se odražava u načinu na koji se obraćala donosiocima odluka [o reformama] u različitim zemljama", dodala je Vujanović.
Von der Leyen je, također, pozvala na veću političku stabilnost ne samo u Srbiji, već i u susjednom Kosovu i Bosni i Hercegovini.
Politički analitičar Tzifakis rekao je da situacija na Kosovu, kao i u Bosni i Hercegovini, predstavlja vanjskopolitički izazov za EU, jer nacionalističke podjele i sukobi otvaraju mogućnosti za uticaj Rusije. Potencijalno pristupanje EU stoga je vođeno "geopolitičkim razlozima".
Ipak, kandidati za pristupanje ne bi trebali imati iluzije da će se EU saviti da ih primi, rekao je.
 "Iako je EU odlučna ubrzati proces proširenja, nije spremna sniziti kriterije za pridruživanje".