“Živite u Moskvi, za vas nema mira”: Kako na Krimu kažnjavaju za razgovore na ulicama
Na Krimu, koji je pripojen Ruskoj Federaciji, ljudi su i dalje proganjani zbog svojih antiratnih stavova. Stanovnicima Krima se sudi za bilo kakve manifestacije nepoštivanja službenog stava ruskih vlasti, čak i za ulične razgovore. Kako se može biti kažnjen zbog svađe na autobuskoj stanici ili razgovora u kafiću, objavljuje Krim.Realii.
Ruske vlasti Krima su više puta izjavljivale da stanovnici Krima jednoglasno podržavaju rusku invaziju na Ukrajinu i „ostaju ujedinjeni u podršci predsjedniku Rusije, Oružanim snagama Ruske Federacije i svim ciljevima Sjevernog vojnog okruga“ („specijalnom vojnom operacijom” u Rusiji nazivaju invaziju Rusije na Ukrajinu, počev od 24. februara 2022. – KR). Ali stvarnost priča drugačiju priču.
Aktivisti za ljudska prava zabilježili su stotine slučajeva progona ljudi na Krimu zbog antiratnih protesta. U proljeće i prvom mjesecu ljeta, dvije osobe su suđene zbog uličnih priča o ratu, u krimskom gradu Jevpatoriji.
“Stara stvorenja su ratovala, a mlada umiru”
Ruske snage sigurnosti privele su u Jevpatoriji Ruskinju Neli Karamjan, koja je, prema proratnoj javnosti, nazvala lokalno stanovništvo okupatorima i govorila protiv rata Rusije u Ukrajini.
Krimski Telegram kanal SMERSH objavio je fragment videa koji je nepoznata osoba snimila na stanici javnog prevoza. U njemu se vide samo noge Karamjanove i odjeća, a u pozadini se čuju ženski glasovi.
Jedan od njih poziva Ruse da "žive u Moskvi, jer za njih nigde nema mira". Isti glas kaže da su "stara stvorenja napravila rat, a mladi ginu zbog njih", a na prigovore odgovara da će "Pašinjan (premijer Armenije - KR) brzo svima pokazati ko su". Drugi ženski glas tvrdi da njen sin učestvuje u ruskoj invaziji na Ukrajinu. Kao odgovor, čuje se da je on “isti rob kao i ti”.
„Krimski SMERSH“ ima slijedeće tumačenje onoga što se dogodilo: „Na stanici Universam u Jevpatoriji, agresivna žena je Ruse nazivala okupatorima, Moskovljanima i vikala: „Rodi se u Moskvi, živi u Moskvi sa svojim Burjatima.
Rusija je velika, tamo si rođen, nemoj... dolaziti ovamo. I dalje moramo tolerisati ove okupatore ovdje. Oni su napravili rat". Žene su je pokušavale urazumiti, jedna je rekla da ima sina u Sjevernom vojnom okrugu. Kao odgovor, ona je izjavila da je njen sin „rob kao i ti“. Zatim je otišla minibusom.”
Neli Karamjan nije javno iznijela svoj stav o ovom slučaju. Sudeći po društvenim mrežama, ona je majka više djece i živi u Moskvi. Krim.Realii nije je mogao odmah kontaktirati. Spremni smo dati ženi i njenim predstavnicima priliku da progovore o tome šta se dogodilo.
Nakon hapšenja, na kanalu se pojavio video u kojem se Karamjan izvinjava "ruskim građanima i vojnom osoblju zbog emotivnih izjava i emotivnih postupaka".
Ruska policija je o njenom postupku sačinila zapisnik prema čl. 20.3.3 Zakona o upravnim prekršajima Ruske Federacije. Sud u Jevpatoriji pod ruskom kontrolom, nakon što je ispitao slučaj, proglasio ju je krivom i izrekao administrativnu kaznu.
Nezadovoljstvo predsjednikom
Slična priča dogodila se u Jevpatoriji u maju. Pred sudom se pojavio lokalni stanovnik i biznismen Aleksandar Kabanov. Prema protokolu snaga sigurnosti, muškarac je, dok je bio u lokalnom kafiću, “izrazio nezadovoljstvo politikom ruskog predsjednika, negativno je govorio o izvođenju vojne vojne operacije na teritoriji Ukrajine, što je čuo jedan neodređeni krug ljudi”. Na osnovu toga, snage sigurnosti optužile su Jevpatorijanca za "diskreditaciju ruskih oružanih snaga".
Diskreditacija se odnosi na namjerne radnje usmjerene na podrivanje autoriteta, imidža i povjerenja, omalovažavanje njihovog dostojanstva i autoriteta, kako je navedeno u odluci suda u Jevpatoriji pod kontrolom Rusije. Sudska odluka je pokazala da je Kabanov priznao krivicu. On je objasnio da je tog dana slavio rođendan sa prijateljima pa je bio emotivno uzbuđen i pio alkohol, nakon čega je davao negativne izjave o ruskom ratu protiv Ukrajine i politici ruskog predsjednika.
Ovaj stanovnik Krima je naveo i da je shvatio nezakonitost svojih postupaka i pokajao se za njih. Kabanov je zamolio da ga ne kažnjavaju striktno, jer je on jedini hranilac u porodici i ima izdržavano malo dijete, navodi se u dokumentu. Sudija Natalija Kiosa proglasila ga je krivim po čl. 20.3.3 Kodeksa o upravnim prekršajima Ruske Federacije i kaznila ga sa 30.000 rubalja.
"Alat za legalizaciju represije"
Sličan progon ljudi zbog razgovora na javnim mjestima pojavio se sa promjenom lokalnih vlasti u Jevpatoriji. U maju je mjesto šefa ruske gradske administracije preuzeo bivši savjetnik ruskog šefa Krima Aleksandar Jurjev.
Početkom juna ruska uprava Jevpatorije pridružila se pokretu „Krimski SMERŠ“, a njenom šefu se pruža „metodološka pomoć u borbi protiv ljudi koji čekaju“ (kako u Rusiji nazivaju ljude koji ne podržavaju ruski rat i žele pobjedu Ukrajine - KR), javio je vojni bloger, autor istoimenog Telegram kanala, Aleksandar Talipov.
Jurijev je potvrdio da je Talipov „njegov drug” i došao je u Jevpatoriju i zajedno su pregledali lokalni nasip. Zvaničnik je čak objavio njihove zajedničke fotografije.
Ali zvaničnik u svojoj poruci ne pominje sporazume o saradnji u sferi progona Krimljana zbog njihove antiratne ili proukrajinske pozicije.
Od početka invazije Rusije na Ukrajinu na poluostrvu Krim, statistika progona ljudi prema „antiratnom“ članu 20.3.3 Zakona o upravnim prekršajima Rusije je u porastu, prenosi projekat Krimski proces . Prema njegovim riječima, krimski sudovi pod kontrolom Moskve za to vrijeme ispitali su više od 700 upravnih predmeta po ovom članu i proglasili ljude krivima u 98 posto slučajeva.
Većina progona (60 podzo), prema istraživačima, tiče se ljudi koji na svojim stranicama na društvenim mrežama objavljuju proukrajinske poruke. Na drugom mjestu (28 posto) su protokoli o kažnjavanju za usmeno izražavanje mišljenja.
„Razmatranje protokola o „diskreditaciji ruske vojske“ na sudovima na Krimu povezano je sa sistemskim kršenjem osnovnih standarda pristupa pravičnoj pravdi – principa javnosti, suparničkih prava stranaka, prava na odbranu i nepristrasnosti te sudske revizije. Većina slučajeva sudskog ispitivanja ima niz znakova politički motiviranog progona, zbog izražavanja gledišta”, kažu stručnjaci Krimskog procesa.
Član 20.3.3 Zakona o upravnim prekršajima Ruske Federacije, tvrde autori studije, u trećoj godini rata Rusije protiv Ukrajine sve više se koristi isključivo kao jedno od oruđa za legalizaciju represije, u cilju suzbijanja antiratnih i proukrajinskih osjećanja na Krimu.