Zemlje NATO-a počinju uvode Finsku i Švedsku u sigurnosni krug

Velika Britanija i nekoliko nordijskih zemalja ponudile su sigurnosne garancije zemljama koje žele članstvo u NATO.
Grupa NATO saveznika ponudila je Finskoj i Švedskoj privremene sigurnosne garancije nakon što su dvije nordijske zemlje objavile da se namjeravaju pridružiti Alijansi kako bi se zaštitile od svake moguće ruske agresije. Finska i Švedska, koje su se decenijama držale politike vojne neutralnostii, brzo su promijenile svoju politiku nakon što je invazija Rusije na Ukrajinu u februaru izazvala šokove širom Evrope.
Nakon višemjesečnih spekulacija, obje zemlje su sredinom maja zvanično objavile svoju namjeru da se pridruže NATO-u, izazivajući kritike i nejasna upozorenja o "vojno-tehničkom odgovoru" Moskve, bivšeg hladnoratovskog rivala NATO-a.
Od tada su zapadni zvaničnici podigli uzbunu zbog mogućnosti, koliko god malo vjerovatne, ruske odmazde protiv Finske i Švedske tokom prelaznog perioda između objave njihove kandidature za pridruživanje NATO-u i njihovog formalnog prihvatanja kao nove članice NATO-a, čime potpadaju pod saveznički odbrambeni kišobran. Norveška, Danska i Island – sve članice NATO-a – izdale su zajedničku izjavu u znak podrške odluci Švedske i Finske, obećavajući da će podržati brzo pristupanje dviju zemalja alijansi i pomoći im u borbi protiv svake moguće akcije odmazde.
“Sigurnost Finske i Švedske je pitanje od zajedničkog interesa za sve nas”, rekli su u zajedničkoj izjavi. “Ako Finska ili Švedska budu žrtve agresije na svoju teritoriju prije nego što dobiju članstvo u NATO-u, mi ćemo pomoći Finskoj i Švedskoj svim potrebnim sredstvima.” 
Britanski premijer Boris Johnson je potpisao slične sigurnosne sporazume sa obje zemlje i obećao da će ih podržati u slučaju mogućeg napada. 
“Ovim sporazumima, u slučaju katastrofe, ili u slučaju napada na bilo koga od nas, garantujemo da ćemo jedni drugima priskočiti u pomoć, uključujući i vojnu pomoć", rekao je Johnson. 
Tačna vrsta pomoći će, dodao je, "zavisiti od zahtjeva druge strane".
Nekoliko američkih i evropskih zvaničnika je izjavilo za Foreign Policy da je izgled da Rusija napravi bilo kakve otvorene vojne poteze protiv Finske ili Švedske mali, ali su mogli vidjeti kako Kremlj provodi odmazdu u obliku hibridnih taktika, poput ekonomske odmazde, kibernetičkih napada ili kampanje dezinformacija. Neki finski zvaničnici vjeruju da je Rusija previše politički i vojno opterećena u Ukrajini da bi se fokusirala na prekid puta Finske ka članstvu u NATO-u.
"Budući da je Rusija već godinama glasno protiv članstva Finske u NATO-u, umjerene reakcije mogle bi biti iznenađujuće", rekao je Henri Vanhanen, savjetnik za vanjsku politiku finske Nacionalne koalicione stranke desnog centra, koja podržava članstvo u NATO-u. „S druge strane, Rusija je sada nesumnjivo opterećena Ukrajinom, što ograničava njene mogućnosti da se miješa u proces Finske”.
Finski i švedski lideri su ipak izdali upozorenja svom stanovništvu o bilo kakvim potencijalnim potezima Rusije u pokušaju da se umiješa u proces pridruživanja NATO-u.
"Rusija je rekla da će preduzeti kontramjere ako se pridružimo NATO-u", rekla je švedska premijerka Magdalena Andersson. “Ne možemo isključiti da će Švedska biti izložena, na primjer, dezinformacijama i pokušajima da nas zastraše i podijele.”
Za prijem nove članice u NATO-u potrebno je odobrenje svih 30 sadašnjih članica NATO-a. To je proces koji bi mogao potrajati mjesecima, jer parlamenti u cijeloj Alijansi moraju odobriti plan za proširenje NATO. Najmanje jedna država članica, Turska, izrazila je negativan stav prema novim članicama. 
U Sjedinjenim Američkim Državama, dodavanje Finske i Švedske zahtijevalo bi od Senata da donese takozvanu rezoluciju o ratifikaciji. Lider manjine u Senatu Mitch McConnell, koji je  boravio u posjeti Finskoj, rekao je da bi SAD mogle ratificirati aplikaciju Finske za NATO prije augusta. Ali takav potez zavisi od toga da  li će  administracija američkog predsjednika Joe Bidena podnijeti izvještaj Senatu o proširenju NATO-a, kako bi se pokrenuo proces. Nekoliko zastupnika koji su se protivili proširenju NATO u prošlosti, uključujući senatore Rand Paula i Mikea Leea, mogli bi odgoditi proces Senata, ali  prijem dvije nove članice u NATO ipak ima snažnu podršku.
Gotovo svih 30 članica NATO-a dalo je snažnu podršku za prijem Finske i Švedske u alijansu. Ali turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan bacio je ključ u ono što bi inače moglo biti lak klizeći put ka proširenju NATO,  kada je doveo u sumnju da li će Turska podržati kandidature Finske i Švedske za članstvo. Erdogan je tvrdio da Helsinki i Stockholm ne čine dovoljno da se obračunaju sa kurdskim grupama koje Ankara smatra terorističkim organizacijama. On je, također, naveo odluku Švedske i Finske iz 2019. da uvedu embargo na oružje Turskoj zbog njenog upada u Siriju. Nekoliko evropskih zvaničnika koji su razgovarali za Foreign Policy pod uvjetom da ostanu anonimni špekulisalo je da bi ovo mogla biti Erdoganova tupa pregovaračka finta, i očekuju da će Turska na kraju podržati Finsku i Švedsku da se pridruže NATO-u nakon diplomatskih pregovora.
„Pitanje sa Finskom i Švedskom trebalo bi sagledati kroz bilateralnu prizmu, a ne kroz okvir NATO“, rekao je Galip Dalay, saradnik Chatham House-a koji se specijalizirao za tursku politiku. “Ne očekujem da će Turska imati veto u ovoj fazi.”
S obzirom da je ruska vojska zaglavila u Ukrajini i nikuda ne ide brzo, bilo kakvi pokušaji Moskve da uznemiri Finsku ili Švedsku vjerovatnije će poprimiti oblik nevojnih hibridnih prijetnji.
„Ono na šta bih se zaista usredsredila su cyber napadi na infrastrukturu, pokušaji miješanja i samo opće uznemiravanje“, rekla je Elisabeth Braw, viši saradnik Američkog instituta za preduzetništvo i kolumnistkinja Foreign Policy. Za Švedsku, period pristupanja dolazi u politički osjetljivom trenutku uoči parlamentarnih izbora u septembru, "što je čini ranjivom i u informacionom i tehnološkom smislu" na rusko uplitanje, rekao je Braw.
Do sada je, međutim, odgovor Kremlja bio relativno prigušen, uprkos tome što je Moskva godinama upozoravala Stokholm i Helsinki protiv pridruživanja NATO-u i opisala širenje NATO-a kao egzistencijalnu prijetnju Rusiji.

Ovo proširenje ne predstavlja "neposrednu prijetnju Rusiji", rekao je ruski predsjednik Vladimir Putin, upozoravajući da bi moglo "pokrenuti odgovor", ne nudeći dodatne detalje o tome kako bi Moskva mogla reagirati. Drugi ruski zvaničnici bili su manje diskretni, a zamjenik predsjednika Odbora za odbranu ruskog parlamenta upozorio je da bi Moskva mogla napasti Ujedinjeno Kraljevstvo i Finsku koristeći svoju hipersoničnu raketu RS-28 Sarmat koja ima nuklearnu sposobnost.
Očekuje se da će se pridruživanje Finske i Švedske Alijansi brzo odvijati. Obje zemlje godinama blisko sarađuju sa NATO-om, a njihova oprema i obuka su već skoro u skladu sa NATO standardima.
"Ovo su dvije kvalitetne vojske, ovo su dvije velike nacije sa jakim demokratskim vrijednostima i one bi na čitav niz načina bili veličanstveni dodaci našem savezu", rekao je Philip Breedlove, penzionisani general američkog ratnog zrakoplovstva s četiri zvjezdice koji je služio kao vrhovni saveznički komandant NATO snaga.
Iako većina posmatrača očekuje da obje zemlje daju doprinos Alijansi, oni ukazuju nova pitanja u vezi s odbrambenim stavom NATO. Švedska i Finska su arktičke zemlje. Radi se o regionu u koji Rusija ulaže velika vojna sredstva, dok bi pristupanje Finske udvostručilo količinu zajedničke granice između NATO-a i Rusije. 
“To je prilično ozbiljna implikacija barem kada je u pitnju pridruživanje Finske. Dakle, šta to znači u vojnom smislu, to će biti nešto što treba pažljivo razmotriti”, rekla je Rachel Rizzo, nerezidentna viša saradnica u programu Atlantskog vijeća za Evropu.
Nakon što Helsinki i Stockholm podnesu svoje prijave, odluka se prebacuje na razmatranje Sjevernoatlantskom vijeću, glavnom tijelu koje donosi odluke u Alijansi. Zatim je na parlamentima pojedinih država članica da ratifikuju pristupanje novih članica.
"To može potrajati i do godinu dana, zbog čega će sporazumi o međusobnoj odbrani  do tada biti zaista važni", kaže  Rizzo.