Zašto Kremlj prisiljava Lukashenka da uđe u rat s Ukrajinom: Objašnjenje ISW  

Kremlj prisiljava Bjelorusiju da podrži invaziju Rusije na Ukrajinu kako bi povećala svoju kontrolu nad ovom zemljom, navodi se u Izvještau Instituta za ratne studije (ISW).

Izvještaj ISW govori o tome kako bjeloruski režim pruža podršku ruskoj invaziji na Ukrajinu, kao i ruskom pritisku na Bjelorusiju da se više pripremi za ulazak u rat u Ukrajini.

Ruski dužnosnici dosljedno provode informacijske operacije koje sugeriraju da bi se bjeloruske konvencionalne kopnene snage mogle pridružiti ruskoj invaziji na Ukrajinu. Bjeloruski čelnici, uključujući bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka, ponekad se igraju sa tim informacijskim operacijama. Svrha ovih napora je vezati ukrajinske snage na bjelorusku granicu kako bi se spriječilo da ojačaju ukrajinske operacije na drugim dijelovima ratišta. Bjeloruska intervencija u Ukrajini ne bi mogla učiniti više od privremenog odvlačenja ukrajinskih kopnenih snaga sa drugih dijelova ratišta s obzirom na izuzetno ograničenu efektivnu borbenu snagu koja stoji na raspolaganju Minsku.

Napori Kremlja da izvrši jači pritisak na Bjelorusiju da podrži rusku ofanzivnu kampanju u Ukrajini dio su dugoročnog napora za učvršćivanje daljnje kontrole Moskve nad Bjelorusijom. ISW je ranije procijenio da je Kremlj pojačao pritisak na bjeloruskog predsjednika Lukašenka da formalizira integraciju Bjelorusije u državnu uniju sa Rusijom nakon protesta 2020. i 2021. godine.  

Rusija je posebno nastojala uspostaviti trajnu vojnu prisutnost u Bjelorusiji i direktnu kontrolu nad bjeloruskom vojskom. Rusija je pokušala iskoristiti svoj uticaj na bjeloruske sigurnosne i vojne snage kako bi vršila pritisak na Bjelorusiju da podrži rusku invaziju na Ukrajinu. ISW je procjenjuje da se ruski ministar odbrane Sergej Šojgu sastao sa Lukašenkom 3. decembra kako bi dodatno ojačao bilateralne sigurnosne veze i povećao ruski pritisak na Bjelorusiju kako bi dodatno podržala rusku invaziju na Ukrajinu.  

Podrška bjeloruskog režima ruskoj invaziji učinila je Bjelorusiju saveznikom u ratu u Ukrajini. Bjeloruski predsjednik Lukašenko ponudio je bjeloruski teritorij ruskim snagama za početno pozicioniranje ruske vojske na početku invazije na Ukrajinu u februaru 2022. Bjelorusija je ponudila teritorij za kritične linije komunikacije (GLOC) ruskim oružanim snagama u njihovom neuspjelom napadu na Kijev i njihovom naknadnom povlačenju iz sjeverne Ukrajine. ISW je ranije procijenio da Bjelorusija materijalno podržava ruske snage u Ukrajini i ruskim snagama pruža sigurnu teritoriju i zračni prostor sa kojeg može napadati Ukrajinu visoko preciznim naoružanjem.  

Bjeloruska podrška ruskom ratu u Ukrajini vjerojatno degradira materijalnu sposobnost bjeloruske vojske za provođenje vlastitih konvencionalnih vojnih operacija. Bjeloruski projekt Hajun izvijestio je 14. novembra da je bjeloruska vojska prebacila 122 tenka T-72A na ruske snage, vjerojatno pod krinkom slanja  tenkova na modernizaciju u Rusku Federaciju. Projekt Hajun izvijestio je 17. novembra da je Bjelorusija prebacila 211 komada vojne opreme u ruske oružane snage, uključujući 98 T-72A tenka i 60 BMP-2. Potvrđeni prijenos 98 T-72 tenkova predstavlja otprilike 18 posto bjeloruskog inventara aktivnih tenkova, prema Izvještaju Međunarodnog instituta za strateške studije iz 2021. godine.  Nejasno je je li ovih 98 prenesenih tenkova dio 122 tenka za koje je navedeno da idu na modernizaciju ili su poseban dio opreme. Niti je jasno da su tenkovi poslani u Rusiju dio aktivnog bjeloruskog tenkovskog parka ili vozila koja se drže u skladištu ili rezervi. Bjelorusiji nema mogućnosti za proizvodnju vlastitih oklopnih borbenih vozila.    

Bjelorusija, također, vjerojatno smanjuje svoj arsenal artiljerijskog naoružanja krou prenos na rusku vojsku. Ukrajinska glavna uprava za vojnu obavještajnu službu (GUR) obavijestila je 3. decembra da je Bjelorusija prenijela 122 mm i 152 mm artiljerijsku municiju u ruske oružane snage tokom oktobra i novembra. GUR je 17. novembra izvijestio da su bjeloruske vlasti zainteresirane za uspostavljanje proizvodnje ove artiljerijske municije i da su se bjeloruski zvaničnici planirali sastati sa iranskim zvaničnicima kako bi razgovarali o proizvodnim ciklusima artiljerijske municije. GUR je također 11. oktobra izvijestio da je voz sa 492 tona municije iz bjeloruske 43. Raketne jedinice i skladišta municije u Gomelu stigao na željezničku stanicu Kirovske na Krim, ali nisu naveli datum kada se to desilo.

Bjeloruski zvaničnici vjerojatno pokušavaju prikriti količinu vojne opreme koju šalju u Rusiju kako bi podržali invaziju na Ukrajinu. Projekt Hajun 5. novembra izvijestio je da su Bjeloruski odbor za državnu sigurnost, Ministarstvo unutrašnjih poslova i Bjeloruske specijalne snage pokrenule pojačanu zaštitu i nadzor željezničke infrastrukture i zabranili su promet vozovima koji nose vojnu opremu da prođu kroz bjeloruske gradove. Bjeloruske vlasti vjerojatno pokušavaju spriječiti zapadne i ukrajinske obavještajne agencije da u potpunosti procijene taj opseg bjeloruske vojne opreme koja se prebacuje u Rusiju. Bjelorusija možda ruskim snagama može poslati značajnije količine vojne opreme. Bjeloruske vlasti, također, mogu pokušati sakriti obim transfera kako bi ublažile moguću reakciju protiv Lukašenkovog smanjenja vojne moći Bjelorusije i podčinjenosti Moskvi.

Bjeloruska vojska vjerojatno će se suočiti s ograničenjima svoje sposobnosti obuke postojećeg i novog osoblja zbog svoje prateće uloge u naporima ruske vojske. Bjeloruska vojska nastavlja s obukom ruskog mobiliziranog vojnog osoblja na 230. kombiniranom oružju u Obuz-Lesnovski trening entru u Brestu i u drugim objektima za obuku u blizini Mozira, Gomela i Mogileva u Bjelorusiji.  

Bjelorusko Ministarstvo obrane navodno je sastavilo spisak od 10.000 regruta za bjeloruske oružane snage u okviru jesenje kampanje za regrutaciju, što je sličan broj regruta kao u nacrtu za jesenji ciklus 2021.  

Bjeloruski trening ovih mobiliziranih ruskih članova servisa podudara se sa početkom akademske godine bjeloruske vojske. GUR je 29. Septembra izvijestio da se Bjelorusija priprema za smještaj do 20.000 mobiliziranih ruskih članova službe. Ukrajinski centar otpora izvijestio je 25. novembra da je u Bjelorusiji stacionirano 12.000 vojnog osoblja iz Rusije. ISW je ranije procijenio da su ruske snage raspoređivale mobilizirane muškarce na obuku u Bjelorusiji kao dio RGV -a zbog smanjenih ruskih kapaciteta za obuku.  

Bjeloruska vojska vjerojatno ima relativno ograničen kapacitet za obuku postojećeg i novog osoblja. Bjeloruska vojska ima samo šest brigada za manevar, a sastoji se od otprilike 45.000 aktivnih vojnih osoba, koje su podijeljene u dva zapovjedna sjedišta. Mala bjeloruska vojska vjerojatno ima i ograničen kapacitet za obuku i infrastrukturu za podršku vlastitim naporima na stvaranju vojne sile. Bjeloruski vojni dužnosnici sada su odgovorni za obuku najmanje dva puta više članova vojnika u odnosu na broj koji je Bjeloruska vojska obučavala u normalnim okolnosti. Bjeloruska podrška naporima Rusije u Ukrajini vjerojatno bi je također ograničila da obuči više bjeloruskog vojnog osoblja, ako bi Lukašenko želio povećati broj obučenih regruta u narednom ciklusu regrutacije kako bi se pripremili za moguće gubitke u borbi, nakon pretpostavljene beloruske invazije na Ukrajinu.  

Gubici ruske vojske u Ukrajini, također, bi ometali raspoređivanje bjeloruskih mehaniziranih jedinica za borbu zajedno sa ruskim trupama. Bjeloruske snage teoretski bi trebale djelovati u kombiniranim jedinicama sa ruskim mehaniziranim snagama. ISW je ranije procijenio da je Rusija potrudila integrirati bjelorusku vojsku u strukture kroz zajedničke vojne vježbe i stalne zajedničke kombinirane borbene obuke kojima su upravljali ruski zapovjedinici, prije pune invazije na Ukrajinu. Bjeloruska vojska je učestvovala u zajedničkim vojnim vježbama sa ruskom vojskom Zapad - 2021 u septembru 2021. u kojima su ruske i bjeloruske jedinice formirale zajedničke "mobilne taktičke grupe" koje su djelovale kao pojedinačne vojne jedinice na nivou bataljona. Ove kombinirane jedinice zahtijevaju visok stepen koordinacije i vojne obuke pa su stoga ruske i bjeloruske snage koristile elitne jedinice u tim vježbama. Ruske jedinice koje su učestvovale u zajedničkim vježbama sa bjeloruskim snagama uključivale su elemente tenkovske vojske 76. diviziju za napad na vazduhoplovstvo, 20. kombiniranu brigadu, 31.  brigadu za vazdušne napade i 106. diviziju, sve elitne jedinice za koje je ISW procijenio da su pretrpile ozbiljne gubitke u Ukrajini. Ovim ruskim jedinicama vjerojatno nedostaje sposobnost djelovanja u kombiniranim formacijama sa bjeloruskim snagama i vjerojatno nisu u stanju efikasno djelovati u kombiniranim operacijama. Bjeloruske snage vjerojatno bi morale djelovati zajedno sa loše obučenim mobiliziranim ruskim regrutima ukoliko se pridruže Rusiji u ratu u Ukrajini. Rezultat napora za formiranje i korištenje takvih kombiniranih jedinica u borbi vjerojatno će biti loš.

Lukašenkova podrška ruskom ratu u Ukrajini i ruski pritisak na Bjelorusiju da se pridruži borbi vjerojatno uzrokuju tenzije unutar bjeloruske vojske. Ukrajinska strana izvijestila je 7. decembra da su vojnici bjeloruske granične službe i bjeloruske oružane snage sve više nezadovoljne aktivnostima bjeloruskog vojno-političkog vodstva, zbog prijetnje da će Bjelorusija ući u rat u Ukrajini.  

Ukrajinski izvori izvijestili su 13. novembra da su se napetosti između Bjelorusa i ruskih snaga u Brestu pojačale, dok su se ruske snage bunile zbog loših uvjeta u lokalnim bolnicama. GUR je 6. novembra izvijestio da unutrašnja prepiska viših bjeloruskih vojnih zvaničnika pokazuju brojne pritužbe bjeloruskih vojnika o napetostima sa ruskim regrutima, posebno u vezi sa pogrdnim etničkim izjavama.

Bjeloruski zvaničnici su  sigurno svjesni značajnih gubitaka koje su ruske snage pretrpjele u Ukrajini i vjerojatno se ne žele suočiti sa istim problemima. Izvještaj CNN -a od 25. oktobra detaljno opisuje kako su bjeloruska vojska i bolnice tretirale ruske ranjenika, jer ruska vojna ofenziva u Ukrajini nije uspjela.  Bjeloruske jedinice koje su trenirale s elitnim ruskim jedinicama koje su od tada pretrpjele velike gubitke u borbi protiv Ukrajine, također, su vjerovatno svjesne veličine žrtava sa kojima se ruska vojska suočila u Ukrajini. Ove bjeloruske jedinice sigurno znaju da njihove jedinice i bjeloruska vojska u cjelini, ne bi prošle bolje od ruskih jedinica koje su bile daleko spremnije i bolje obučene.

Elementi unutar bjeloruske vojske pokazali su otpor ideji da se uđe u rat u Ukrajini. Potpukovnik bjeloruske vojske objavio je video 27. februara u kojem je pozvao bjelorusko vojno osoblje da odbije naredbe, ako se od njih bude tražilo da

Lukašenkov stav dodatno ograničava bjelorusku spremnost za ulazak u rat. Lukašenko i dalje postavlja uvjete kako bi se odupirao ruskom pritisku da uđe u rat u Ukrajini tvrdeći da se NATO priprema za napad na Bjelorusiju. Ponovljene tvrdnje bjeloruskih zvaničnika o prijetnji NATO napadom, možda su dodatno učvrstili uvjerenje vladinih i vojnih zvaničnika da je od presudne važnosti ojačati odbranu u zapadnoj Bjelorusiji.

ISW je ranije procijenio da Lukašenko ne namjerava ući u rat u Ukrajini zbog mogućnosti obnovljenih nemira u zemlji, jer je njegov sigurnosni aparat oslabio učešćem u skupom ratu u Ukrajini. Lukašenko se oslanjao na elemente bjeloruskih oružanih snaga, osim bjeloruskih sigurnosnih službi, kako bi ugušio demonstracije protiv njegove vladavine 2020. i 2021. Usmjeravanje tog sigurnosnog aparata u rat u Ukrajini ostavilo bi otvoren prostor za nove nemire i demonstracije. Lukašenko je svjestan I činjenice da bi bjeloruska invazija na Ukrajinu narušila njegovu vjerodostojnost, kao vođe suverene zemlje, jer bi bilo očito da su uspjeli ruski napori da osiguraju potpunu kontrolu u Bjelorusiji.

Bjeloruski ulazak u rat u najgorem slučaju bi prisilio Ukrajinu da privremeno preusmjeri vojne  snagu i opremu sa trenutnih linija fronta.  Oleksij Hromov je izjavio 24. novembra da bi 15.000 pripadnika bjeloruske vojske, osim 9.000 ruskih  vojnika stacioniranihu Bjelorusiji, teoretski moglo učestvovati u ratu u Ukrajini. Čak i ako Lukašenko namjerava angažirati znatno veći broj snaga u ofanzivi u Ukrajini, bjeloruska vojska i dalje bi bila mala sila koja ne bi mogla postići značajan operativni uspjeh. ISW je ranije procijenio da ruska ili bjeloruska ofanziva iz Bjelorusije ne bi mogla smanjiti ukrajinske logističke linije na zapad, a da ne projicira dublje u Ukrajinu nego što su to radile ruske snage tokom bitke kod Kijeva, kada su ruske snage bile najjače. Bjeloruska invazija ne bi mogla napraviti takav pritisak niti bi ozbiljnije mogla ugorziti Ukrajinu. Bjeloruski ulazak u rat u najgorem slučaju odbacio bi ukrajinske snage daleko od trenutnih linija fronta u istočnoj Ukrajini.

Bjelorusija će i dalje pomagati Rusiji da se bori u Ukrajini. Bjelorusija može ponuditi opremu Rusiji koju inače ne može dobijati zbog međunarodnog režima sankcija protiv Ruske Federacije, a koje se ne odnose na Bjelorusiju. Bjelorusko ustupanje teritorija i vazdušnog prostora Bjelorusije omogućava ruskim snagama da podržavaju ofanzivne operacije u Ukrajini i granatiraju ukrajinske civilne ciljeve iz sigurnog utočišta.