Zašto je EU sankcionirao indijske i kineske kompanije?

Najnovije sankcije, koje se podudaraju s drugom godišnjicom rata u Ukrajini, prvi put dotiču Delhi i Peking.

Dan prije druge godišnjice ruske invazije na Ukrajinu Evropska unija objavila je novu, dugu listu kompanija, subjekata i ljudi u zemljama među kojima su Rusija, Indija, Iran, Kina i Sirija koje je, kako tvrdi, sankcionirala zbog optužbi da su povezani s ruskim odbrambenim i sigurnosnim sektorom.

U novim sankcijama je 27 novih subjekata koji se pridružuju listi od više od 600 imena, koji su već suočeni sa zabranama i ograničenjima EU-a.

No, prvi put su na listu sankcioniranih uključene kompanije iz kontinentalne Kine i Indije, ciljajući subjekte u zemljama koje su bile najveći kupci ruskih fosilnih goriva otkako je Kremlj pokrenuo rat protiv Ukrajine u februaru 2022.

Evo pojašnjenja.

Koje su se kompanije u drugim zemljama suočile sa sankcijama?

Dok je 619 od 641 subjekta na listi sankcija EU-a iz Rusije, nekoliko subjekata iz drugih zemalja također je u registru. To uključuje:

• Osam kompanija iz Irana, uključujući avionske.
• Četiri kompanije iz Hong Konga. Američka vlada saopćila je u decembru 2023. da su te kompanije poslale stvari visokog prioriteta u Rusiju, “od ključne važnosti za ruski rat u Ukrajini”.
• Tri kompanije iz kontinentalne Kine.
• Tri iz Uzbekistana, uključujući Mvizion koji je ranije sankcionirao SAD zbog navodne proizvodnje dronova koje koristi ruska vojska.
• Dvije aviokompanije iz Ujedinjenih Arapskih Emirata.
• Po jednu kompaniju na listi imaju Indija, Singapur, Šri Lanka, Sirija, Armenija, Srbija, Turska, Tajland i Kazahstan.
• Brodogradilište Zaliv, sa sjedištem na Krimu, pripojeno je Rusiji 2014, ali ga većina nacija još uvijek priznaje kao dio Ukrajine.

Osim ruskih kompanija sankcije su, također, usmjerene na ruske zvaničnike, uključujući članove pravosuđa, lokalne političare i ljude za koje EU kaže da su “odgovorni za nezakonitu deportaciju i vojni preodgoj ukrajinske djece”.

Većinu međunarodnih kompanija EU je sankcionirao u junu 2023. U petak je toj listi dodato 27 subjekata.

Zašto se sankcioniraju kompanije iz inozemnih država?

Strane kompanije sankcionirane su zbog optužbi da su izvozile robu dvostruke namjene u Rusiju, koja bi se mogla koristiti u ratu protiv Ukrajine. Predmet dvostruke namjene je nešto što se može koristiti i za civilne i za vojne svrhe, kao što su tehnologija, sateliti ili dronovi. Uredba EU-a opisuje strane zemlje kao “treće zemlje”.

Ali Ahmadi, stručnjak za sankcije, objasnio je da su te zemlje često “pretovarne tačke” – mjesta preko kojih se osjetljiva tehnologija usmjerava u Rusiju.

Ako evropske zemlje odbiju izvoz artikla u Rusiju jer bi oni mogli imati vojnu primjenu, artikl se može poslati u zemlju poput Uzbekistana ili UAE-a. Odatle bi se mogao prodavati Rusiji – ponekad bez brendiranja ili oznake zemlje porijekla.

“Tako da u suštini indirektno završavaju u Rusiji”, dodao je Ahmadi, izvršni saradnik u Ženevskom centru za sigurnosnu politiku i analitičar u Gulf State Analyticsu.

SAD je, također, u petak uveo otprilike 600 novih sankcija protiv entiteta u Rusiji i drugim zemljama u najvećem pojedinačnom krugu kazni od ruske invazije na Ukrajinu.

Američki predsjednik Joe Biden rekao je da su sankcije odgovor na rat u Ukrajini i smrt čelnika ruske opozicije Alekseja Navaljnog. Postoji preklapanje između entiteta koje su SAD i EU sankcionirali. Ahmadi je rekao da SAD i EU “svakako dosta međusobno sarađuju, ali postoje subjekti koji su na jednoj listi sankcija, ali nisu i na drugoj “.

Kako će se sankcije odraziti na subjekte?

Sankcije EU-a znače da njegove države članice entitetima s liste sankcija ne mogu prodavati robu koja se može koristiti na ratištu ili onu s dvostrukom namjenom.

Sankcije SAD-a i EU-a kompanijama u drugim zemljama osim Rusije “znatno će im otežati interakciju s vanjskim svijetom”, rekao je Ahmadi.

Uporedio je sankcije s kampanjama maksimalnog pritiska bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa protiv Irana ili Sirije, dodajući da je to mnogo agresivniji stav koji govori o tome kako su “Evropljani priznali da su njihove sankcije veoma propusne”.

Međutim, Ahmadi je dodao da same treće zemlje još neće nužno pretrpjeti značajan udarac budući da je samo nekoliko kompanija iz tih zemalja do sada bilo na meti.

Uzmimo Iran, zemlju s najviše kompanija na meti, ako izuzmemo Rusiju. Iranske firme na listi su u državnom vlasništvu.

“Kakav god posao da obavljaju, to rade s iranskim saveznicima”, rekao je Ahmadi.

“Oni nemaju nikakvu interakciju s dolarom. Oni ne posluju ni s kakvim evropskim subjektima.”

Dakle, koja je svrha sankcija? Jednostavno, kažu stručnjaci, poslati signal neodobravanja EU-a kao i podsjetnik zemljama u kojima su te kompanije, uključujući Kinu i Indiju, da Brisel može učiniti i više, ako to želi.

Kako je reagovala Kina na sankcije?

Nakon što su sankcije objavljene Kinesko ministarstvo trgovine objavilo je saopćenje prema kojem osuđuje potez Brisela.

Tvrdi da su sankcije jednostrane, “bez ikakvog temelja u međunarodnom pravu i odobrenja Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda”.

Peking, Delhi i većina glavnih gradova globalnog juga dugo su kritizirali sankcije koje su nametnule pojedinačne zemlje i blokovi poput EU-a, a koje nemaju legitimitet odobrenja UN-a, iako kinesko pravo veta u Vijeću sigurnosti čini praktički nemogućim da to tijelo uvede sankcije Pekingu.

U saopćenju se dodaje da su sankcije u suprotnosti s duhom rasprava čelnika Kine i EU-a, koje su vođene između kineskog predsjednika Xija Jinpinga i predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen u decembru 2023.

Kina je upozorila da će te sankcije imati štetan utjecaj na ekonomske i trgovinske odnose Kine i EU-a.

Ipak, Ahmadi je rekao da je odgovor Kine većim dijelom bio simboličan.

“To je nešto za šta Kina osjeća da mora reagirati”, rekao je Ahmadi.

Međutim, dodao je da su pogođene samo kineske mikrotehnološke kompanije, što Kinu ne pogađa toliko.

Kad bi EU pokušao nametnuti sankcije velikim kineskim bankama, to bi vjerovatno imalo značajne implikacije na globalnu ekonomiju. No, Ahmadi je rekao: “Ne mislim da su Evropljani ili Amerikanci spremni ići tako daleko. Čak i ako jesu, to bi mogao biti jedini način da se zaustavi pretovar robe u Kini.”

Koja je indijska kompanija sankcionirana?

Si2 Microsystems Pvt Ltd, sa sjedištem u indijskom Bangaloruu, dodat je na listu sankcija od petka.

Si2 dizajnira integralna kola za komercijalnu, vojnu i svemirsku industriju, te se udružio s Indijskim ministarstvom elektronike i informacijske tehnologije (Meity) i Indijskim institutom za tehnologiju Madras u okviru napora da se istraži proizvodnja čipova sa silikonskim fotonskim procesorskim jezgrom.

Između ostalog, proizvodi čipove za kvantno računarstvo i avijaciju te tvrdi da su bivši kupci Indijska organizacija za svemirska istraživanja (ISRO), General Electric i IBM, navodi se u saopćenju Vlade i The Registera.

Sankcije EU-a ne navode detalje zašto se konkretno vjeruje da je Si2 pomogao Rusiji, ali stručnjaci sumnjaju kako je optužen da je mogao omogućiti isporuke poluprovodnika Moskvi. Mnogi moderni sistemi naoružanja oslanjaju se na poluprovodnike.

Indija je blizak strateški partner EU-a i SAD-a. Iako je Delhi nakon Kine kupio najviše ruskih fosilnih goriva od početka rata, Zapad je do sada izbjegavao ciljati Indiju ili njene subjekte.

Šta je Uredba EU-a 833/2014?

Usvojena 31. jula 2014. Uredba Evropskog vijeća 833/2014. navodi da je “zabranjeno prodavati, isporučivati, prenositi ili izvoziti, direktno ili indirektno, robu i tehnologije dvojne namjene” u Rusiju ili za upotrebu u Rusiji. Usvojen je nakon ruske aneksije Krima i podrške Kremlja secesionističkim pokretima u istočnoj Ukrajini.

Uredba EU-a koja je stigla u petak u suštini je izmjena Uredbe 833/2014. Posljednja njena izmjena izvršena je 18. decembra 2023. kada je na listu sankcija dodano 13 novih subjekata.

Početne sankcije i restriktivni propisi uglavnom su bili usmjereni na ruske i bjeloruske subjekte. U februaru 2023. sedam iranskih subjekata sankcionirano je zbog navodne proizvodnje predmeta koje je ruska vojska koristila u ratu. U junu 2023. subjekti iz Hong Konga, Kine, Uzbekistana, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Sirije i Armenije su, također, dospjeli na listu sankcija.

Kako je Moskva reagirala na sankcije EU-a?

Kao odgovor na posljednji krug sankcija EU-a, Rusko ministarstvo vanjskih poslova u petak je objavilo da je značajno proširilo listu zvaničnika i političara EU-a, kojima je zabranjen ulazak u Rusiju.

“Evropska unija nastavlja sa svojim bezuspješnim pokušajima da izvrši pritisak na Rusiju jednostranim restriktivnim mjerama”, saopćilo je Rusko ministarstvo vanjskih poslova.