Zaštita života i sredstava za život od poplava na Zapadnom Balkanu kroz regionalnu saradnju
Rijeke su dugo bile izvor života za zajednice – neophodne za trgovinu, električnu energiju i transport – ali i uništavanje. Promjena klime dovodi do jačih oluka i poplava koje ugrožavaju život, raseljavaju porodice i uništavaju domove, farme i kompanije.
Ermin Lipović svjedočio je tome iz prve ruke u maju 2014. godine, kada je rijeka Sava nabujala do neviđenih nivoa, što je izazvalo poplave velikih razmjera koje nisu viđene posljednjih 100 godina širom Zapadnog Balkana. Samo u Bosni i Hercegovini, ekonomski uticaj katastrofe iznosio je 2,8 milijardi dolara, što je otprilike 15 posto BDP-a zemlje.
Član Gorske službe spašavanja u Bihaću, u Bosni i Hercegovini, Ermin vjeruje da njegovo iskustvo sa poplavama može poslužiti kao lekcija za region u rješavanju klimatskih promjena i upravljanju rijekom Savom, koja nakon raspada Jugoslavije sada prolazi kroz četiri države: Sloveniju , Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu i Srbiju. “Životi ljudi su bili u opasnosti, a naša je odgovornost bila osigurati njihovu sigurnost. Spasilačke službe rade bez obzira na državne granice, naša dužnost je da spašavamo živote”, kaže Lipović.
Prekogranično upravljanje poplavama
Katastrofalan uticaj poplava iz 2014. godine zapravo je podstaknuo aktivnosti saradnje, potkrepljene analitičkim i finansijskim resursima Svetske banke. Projekti trenutnog oporavka implementirani su u Bosni i Hercegovini i Srbiji, što je dovelo do konsenzusa na Zapadnom Balkanu da je regionalni pristup neophodan za promoviranje saradnje u upravljanju poplavama.
Jedna komponenta projekta Unapređenje zajedničkih akcija u upravljanju poplavama u slivu rijeke Save odigrala je ključnu ulogu u stvaranju naprednog sistema za predviđanje i upozoravanje na poplave u slivu rijeke Save, Sava FFWS, koristeći podatke u realnom vremenu iz nekoliko zemalja Zapadnog Balkana potrebnih za raspolaganje kvalitetnim informacijama koje će pomoći donošenju odluka u vanrednim situacijama.
“2014. godina je bila poziv na buđenje za unapređenje saradnje na prekograničnom nivou, jer u to vrijeme nije postojao sistem komunikacije i koordinacije u realnom vremenu među državama. Razmjenjivale su se informacije putem mailova, poruka i telefonskih poziva što je bilo neefikasno”, kaže Mirza Sarač iz Međunarodne komisije za sliv rijeke Save, koja koordinira aktivnosti svih strana u poduzimanju mjera za sprečavanje ili ograničavanje opasnosti i smanjenje i otklanjanje štetnih posljedica od poplava. “Prekogranična saradnja je prilično složeno pitanje. Svaka država ima svoje interese i probleme. Kroz projekat sa Svjetskom bankom dobili smo podršku svih zemalja u regionu za uspostavljanje sistema prognoze i upozoravanja na poplave. Trenutno imamo 10 organizacija iz pet zemalja koje su korisnici ovog sistema. Sada smo spremniji da koordiniramo i donosimo efektivne odluke koje bi mogle pomoći u boljem upravljanju rizikom”.
Ovaj sistem nudi vrijedan alat prognostičarima u hidrometeorološkim službama pojedinih zemalja, omogućavajući im da generiraju precizne hidrološke projekcije koristeći različite ulazne podatke, uključujući telemetrijske podatke sa hidroloških i meteoroloških mjerača. Pomaže u izračunavanju oticaja iz sliva, riječnih tokova i nivoa vode, u konačnici poboljšavajući spremnost za katastrofe.
Ovaj rad doveo je do Integriranog razvojnog programa koridora rijeke Save i Drine koji nastavlja podržavati region u poboljšanju zaštite od poplava i jačanju prekogranične vodne saradnje.
Nove investicije za novu ekonomiju
Kako prirodne opasnosti na Zapadnom Balkanu i dalje povećavaju učestalost i intenzitet, ključno je dati prioritet spremnosti i prilagođavanju na klimatske promjene, kako bi se osigurao dugoročni prosperitet regije. Međutim, uprkos ovim izazovima, rijeke nude neiskorišteni ekonomski potencijal za poboljšanje infrastrukture i privlačenje turista.
Samra Mehić, ministrica ekonomskog razvoja i turizma Unsko-sanskog kantona, smatra da će se prednosti novih investicija u sklopu Programa integriranog razvoja koridora rijeke Save i Drine na kraju preliti na šire društvo i pomoći u jačanju lokalne ekonomije.
“Cilj nam je da sve gradove na području Kantona povežemo biciklističkom stazom u dužini od oko 304 kilometra. Poplave krajem prošle i početkom ove godine su možda stvorile mali problem, ali nadamo se da će infrastrukturna ulaganja vezana za klimatske promjene raditi za nas i pomoći nam da razvijemo ekoturizam”, kaže Mehić.
Kako je Svjetska banka ocijenila pripremajući ovaj projekat, razvoj turističkog potencijala riječnog sliva je prilika za ulaganje u ruralne zajednice, izgradnju kritične infrastrukture u cijelom regionu i otvaranje radnih mjesta. Za one koji su izgubili sredstva za život u prošlim poplavama, a među njima su bile i mnoge žene, postepeno razvijanje turizma duž rijeke moglo bi ponuditi karijere u poljima kao što su usluge smještaja te ekološka svijest i obrazovanje.
Pozitivan uticaj projekta mogao bi biti pojačan njegovom predstojećom fazom, koja će podrazumijevati deminiranje 40 km zemljišta na desnoj obali rijeke Save u Bosni i Hercegovini. Ovaj projekat potpada pod Investicioni okvir za Zapadni Balkan (WBIF), zajednički napor između Evropske unije, finansijskih institucija, bilateralnih donatora i korisnika, sa ciljem unapređenja razvojnih mogućnosti u regionu. Deminiranje će, također, doprinijeti poboljšanju plovnosti rijeke, što će zauzvrat podržati regionalni razvoj i potaknuti saradnju u različitim oblastima kao što su zaštita od poplava, eko-turizam, trgovina i industrijski razvoj.
Uz stalnu podršku Svjetske banke, zemlje Zapadnog Balkana rade zajedno na izgradnji inkluzivnije, održivije i otpornije ekonomije za milione ljudi koji žive u slivu rijeke Save.