Zapad još može vršiti energetski pritisak na Rusiju. Šta se promijenilo na energetskim tržištima?
Okolnosti na energetskim tržištima su se promijenile. Do čega će to dovesti u 2023. godini.
Energetska tržišta su tipično nestabilna, jer sistem snabdijevanja energijom zahtijeva velika dugoročna ulaganja kako u proizvodnju tako i u transport, dok potražnja za energijom značajno varira u zavisnosti od poslovnog ciklusa. Stoga cijene energije naglo osciliraju.
Posljednje tri godine bile su posebno nestabilne. Prvo, potražnja za naftom je pala tokom izbijanja pandemije COVID-19 početkom 2020. godine. Prošle, 2022. godine, kraj pandemije izazvao je nagli rast cijena energenata, agresivni rat Rusije protiv Ukrajine povećao je cijene nafte i plina. Cijene plina u Evropi porasle su četiri puta od svojih najviših vrijednosti ikada zabilježenih. Zločinac je nepravedno profitirao od svojih zločina.
Na pragu 2023. godine okolnosti su se promijenile. Globalna potražnja za energijom će biti niska, jer će ekonomski rast posvuda biti minimalan. Veliki dio svijeta fokusira se na smanjenje potrošnje fosilnih goriva kako bi se spriječile klimatske promjene. Globalno tržište nafte je dobro opskrbljeno, iako OPEC+ ograničava snabdijevanje i vjerovatno će to nastaviti činiti, dok tržišta plina nisu istinski globalna, jer se većina plina i dalje isporučuje cjevovodima.
Zapadne sankcije protiv ruske nafte i gasa su velika drama. Ova tržišta su prilično različita. Nafta se uglavnom koristi za sektor transporta, a plin za proizvodnju električne energije i grijanja. Tržišta nafte i plina i cijene se sve više razlikuju.
Zapadni savezbici, odnosno G-7 i EU, donijeli su odluku da više ne uvoze rusku naftu morskim putem i ograničili su svjetske cijene ruske nafte na 60 dolara po barelu. A mogli bi i dalje smanjivati cijenu ruske nafte. Cilj je ograničiti prihod Rusije od prodaje nafte, a istovremeno omogućiti zemlji da zaradi dovoljnu maržu da osigura opskrbu tržišta nafte. Uprkos protestima Kremlja, ove sankcije će vjerovatno djelovati, a Zapad može postepeno zatezati zavrtnje snižavanjem cijena.
Gasni sektor se značajno ragzlikuje. Iz političkih razloga, Rusija je minimizirala isporuke gasa Evropi 2022. godine, što bivpi kupci neće zaboraviti. Kao rezultat tih postupaka, neće više kupovati ruski gas. Cijene gasa su prošlog ljeta bile previsoke, jer su Evropljani očajnički željeli kupiti što više gasa, ali sada su evropske zalihe pune i cijene su pale nekoliko puta. Evropljani su organizirali nove isporuke gasa iz Norveške, Katara, SAD, Alžira i Azerbejdžana. Spremni su za novu realnost i malo je vjerovatno da će tokom 2023. godine ponovo osjetiti nestašicu gasa. Evropa je naučila ovu lekciju. Rusija je nepouzdan snabdjevač gasom i malo Evropljana će ponovo kupovati gas iz Rusije. Postoje mnoge zamjene za ovaj plin. Dogovorili su se da više ne kupuju naftu od Rusije. Cijene plina i nafte će vjerovatno pasti zbog nedostatka globalne potražnje. Tada će Rusija patiti od znatno nižih prihoda od nafte i gasa. I to će ograničiti njene prihode u budžet tako da ne može nanijeti toliku štetu Ukrajini 2023. godine.