Zagrebački projekt vrijedan 85 milijuna eura prepoznala je i Europska investicijska banka
Obnova zagrebačkog Paromlina postavlja nove standarde održivosti i klimatske otpornosti u urbanom razvoju. Projekt vrijedan 85 milijuna eura prepoznala je Europska investicijska banka (EIB) kao 100% klimatsku akciju, što ga čini prvim takvim infrastrukturnim projektom u Hrvatskoj. Ova oznaka znači da Paromlin ispunjava stroge kriterije smanjenja emisija stakleničkih plinova te da je projektiran s ciljem dugoročne otpornosti na klimatske promjene.
Klimatsko potvrđivanje ključni je proces u osiguravanju infrastrukturne otpornosti. Njegova primjena omogućuje prepoznavanje i adresiranje klimatskih rizika već u fazi projektiranja, smanjujući buduće troškove sanacije i održavanja.
Regionalna energetsko-klimatska agencija Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA) razvila je vlastitu metodologiju za klimatsko potvrđivanje, koja je potvrđena od EIB-a i korištena pri obnovi Paromlina. Ova metodologija sada se koristi za osiguravanje klimatske otpornosti i drugih infrastrukturnih projekata, uključujući škole, sportske objekte i prometnu infrastrukturu.
Klimatske prijetnje
Paromlin je projektiran kako bi maksimalno iskoristio obnovljive izvore energije i smanjio ovisnost o fosilnim gorivima. Projekt uključuje fotonaponsku elektranu, integraciju sa zagrebačkim centralnim toplinskim sustavom te korištenje poroznih materijala za bolje upravljanje oborinskim vodama. Posebna pažnja posvećena je smanjenju urbanih toplinskih otoka kroz uvođenje zelenih površina i materijala otpornih na toplinski stres.
Analiza klimatskih prijetnji, poput ekstremnih temperatura i bujičnih poplava, omogućila je prilagodbu projektne dokumentacije. Strukturni elementi zgrade projektirani su tako da podnose ekstremne vremenske uvjete, dok zelena infrastruktura doprinosi smanjenju rizika od poplava i povećava ugodnost prostora.
Paromlin je prvi infrastrukturni projekt u Hrvatskoj u kojem su troškovi prilagodbe klimatskim rizicima monetizirani. Analiza je pokazala da ulaganje od 2,67 posto ukupne investicije u klimatsku otpornost može značajno smanjiti buduće troškove sanacije i održavanja. Ovaj model financijske održivosti može poslužiti kao referenca za buduće infrastrukturne projekte u Hrvatskoj i EU.
Miljenko Sedlar, voditelj odjela klime u REGEA-i, objašnjava kako se klimatsko potvrđivanje bazira na analizi klimatskih rizika za pojedinu lokaciju za svu infrastrukturu čiji je vijek trajanja duži od pet godina. Kaže kako se procjenjuju očekivani intenzitet i učestalost rizika na pojedine elemente infrastrukture u očekivanom vijeku trajanja.
“Ključno je da se ti rizici adekvatno adresiraju u projektno tehničkoj dokumentaciji i kasnije u fazi građenja te održavanja kako bi građevina bila otporna na očekivane učinke klimatskih promjena. Konkretno, kao primjer mogu istaknuti da se za većinu područja u Hrvatskoj očekuje jačanje ekstremnih vremenskih događaja u vidu sve snažnijih vjetrova, velikih količina oborine u kratkom razdoblju i povećanja zrna tuče.
To su sve parametri koji se moraju uzeti u obzir kod projektiranja i izvođenja, u protivnom postoji mogućnost oštećenja građevine”, ističe Sedlar i dodaje kako su do sada proveli preko 50 postupaka klimatskog potvrđivanja, za razne tipove infrastrukture, kao što su škole, vrtići, bazeni, potezi tramvajske pruge, sunčane elektrane…
”Očekujem da će se kroz određeno vrijeme klimatsko potvrđivanje raditi za sve infrastrukturne projekte jer to je jednostavno potrebno. To bi se trebalo raditi bez obzira na izvore financiranja. Zamislite da je postupak proveden za sunčanu elektranu koju je bura nedavno uništila podno Velebita.
Sedlar: Očekujem da će se kroz određeno vrijeme klimatsko potvrđivanje raditi za sve infrastrukturne projekte jer to je jednostavno potrebno.
Među najboljima u EU
Klimatsko potvrđivanje vjerojatno bi ukazalo na činjenicu dodatnog učvršćivanja, korištenja mehanički otpornijih materijala, ili čak preporuku da se ista elektrana tamo ne radi, upravo iz razloga koji se dogodio”, upozorava Sedlar. Inicijalna metodologija u REGEA-i razvijena je u odjelu za klimu REGEA-e, a unaprijeđena je kroz tehničku pomoć Europske komisije, tzv. Cohesion 4 Transition program koje je cilj pružiti potporu primjeni pojedinih segmenata Kohezijske politike. U procesu unaprjeđenja surađivali su sa stručnjacima iz Poljske.
“Našu metodologiju i iskustva u više sam navrata prezentirao na poziv raznih institucija koje rade u sklopu Europske komisije i slobodno mogu reći da smo s klimatskim potvrđivanjem podigli ljestvicu visoko, među najboljima smo u EU. Idemo i korak dalje, razvijamo metodologiju za monetizaciju mjera prilagodbe što je zasigurno jedan od budućih zahtjeva brojnih institucija, prije svega kreditora razvojnog tipa kao što je Europska investicijska banka”, zaključuje Sedlar.