Vrijeme je da EU bude oštrija prema Kini zbog podrške ratu Rusije protiv Ukrajine

 

Evropska unija više nego ikada treba učiniti odnose sa Kinom ovisnima o stavu Pekinga prema ratu Rusije protiv Ukrajine. Nekoliko dana nakon posjete Evropi, kineski predsjednik Xi Jinping od 16. do 17. maja ugostio je Vladimira Putina na njegovom prvom stranom putovanju, nakon što je ponovo izabran za predsjednika Rusije. Umjesto da Kina iskoristi "sav svoj uticaj" da okonča agresiju Rusije, kako je pozvala predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen, Xi se pridružio Putinu u potpisivanju zajedničke izjave od 7000 riječi, u kojoj su potvrdili svoje ambicije "da povećaju interakciju i pooštre koordinaciju ” da okončaju “dvostruko obuzdavanje” njihovih zemalja koje predvode SAD.

TO se dogodilo brzo nakon Xijeve prve posjete Evropi u posljednjih pet godina. Putinova posjeta Kini uvijek je bila pokazatelj odnosa EU i Kine, kao i stanja "bromance" Xi-Putina. Nije iznenađujuće što je Putin odabrao Kinu kao svoju prvu destinaciju na početku svog petog predsjedničkog mandata – Xi je otputovao u Moskvu odmah nakon što je osigurao svoj treći mandat u martu 2023. Njihov posljednji susret – kojih je bilo više od 40 od 2013. – pokazao da kineski predsjednik nastavlja cijeniti svoje partnerstvo sa čovjekom kojeg je nazvao svojim "najboljim prijateljem" i spreman je ignorirati direktan i vrlo javni pritisak lidera EU da to pokaže.

Molbe iz EU nisu uspjele nimalo pomjeriti Kinu od ruske strane

 

Nada Evrope – doduše, dugotrajna – da bi Xi mogao iskoristiti priliku da se distancira od Putina bila je zasnovana na percepciji da odnos Kine i Rusije nije imun na pritisak. Bilateralna trgovina porasla je sa 145 milijardi USD u 2021. na 240 milijardi USD u 2023. godini, ali je kineski izvoz u Rusiju bio više od 15 posto manji u martu 2024. nego u istom mjesecu prethodne godine – što je znak da Peking i kineske kompanije oprezne da ne budu pogođene sa sekundarnim sankcijama SAD i EU, ako direktno podrže rusku ratnu mašinu.

 

Ali, čak i ako se Kina udaljila od nazivanja bilateralnih odnosa „bez granica“ – opis koji su Xi i Putin prvi put upotrijebili samo nekoliko sedmica prije nego što je Rusija napala Ukrajinu – kineska kupovina ruske nafte i plina sa popustom, kao i prodaja dual-upotrebnih dobara barem indirektno pomažu Rusiji da održi svoje ratne napore. Prošle godine Rusija je izvezla rekordnih 2,14 miliona barela nafte dnevno u Kinu i navodno uvezla 90 posto svoje "visoko prioritetne" robe dvostruke namjene koja se koristi za proizvodnju oružja iz Kine. Američki zvaničnici nedavno su tvrdili da ovaj izvoz uključuje tehnologiju dronova i projektila, satelitske snimke i mašine za proizvodnju.

Osnovna načela odnosa Xi-Putin oduvijek su bili njihov zajednički pogled na svijet i ambicija da preoblikuju međunarodni poredak, a njihov posljednji sastanak pokazuje da se Kina nije pomjerila ni milimetar. Zajednička izjava Kine i Rusije o produbljivanju sveobuhvatnog strateškog partnerstva koordinacije za novu eru u kontekstu 75. godišnjice Kinesko-ruskih diplomatskih odnosa" naziva SAD nepravednim globalnim hegemonom koji „podriva stratešku stabilnost kako bi održao svoju apsolutnu vojnu superiornost“.

U vezi sa Ukrajinom, u zajedničkom saopćenju je ponovljena tvrdnja Rusije da novi međunarodni poredak treba uzeti u obzir "legitimne sigurnosne interese i brige svih zemalja". Nadalje, Putin je posjetio Harbinski tehnološki institut (HIT), jedan od kineskih „Sedam sinova nacionalne odbrane“ koji su SAD sankcionirale 2020. zbog svojih vojnih veza. Ovo se naširoko čitalo kao zajednički signal da američke sankcije neće osujetiti njihovu vojnu saradnju i da će pristup Rusije kineskoj odbrambenoj tehnologiji dalje rasti.

Evropa bi trebala razmotriti dodatna ograničenja na izvoz robe dvostruke namjene

Putinova posjeta Kini, ukratko, pokazuje da se odnosi Kine i Rusije učvršćuju, bez obzira na nedavne pritiske evropskih lidera, uključujući upozorenje predsjednice Komisije EU da je ruski rat protiv Ukrajine "egzistencijalna prijetnja" Evropi. Kako bi održala kredibilitet, Evropa sada mora slijediti ponavljanu izjavu von der Leyen da će veze Kine i Rusije imati uticaja na odnose Evrope i Kine. Osim zaoštravanja svoje retorike, EU bi trebala razmotriti proširenje sankcija – a posebno ograničavanje izvoza proizvoda dvostruke namjene (i pomno praćenje implementacije država članica).  

U isto vrijeme, Evropa ne bi trebala zanemariti male pobjede koje je Kina postigla sa Rusijom radi nje same. Xi je pozvao Putina da prizna u zajedničkoj izjavi da se "nuklearni rat ne može dobiti i da se ne može voditi" i rekao svom ruskom gostu da se nada da će rat biti riješen "u ranom vremenu", a Kina spremna da "igra konstruktivnu ulogu ”. To pokazuje da pozicija Kine nije uklesana i da se Evropa ne bi trebala umoriti od prenošenja vlastitog stava u vezi sa rusko-ukrajinskim ratom Pekingu riječima i djelima.

 

ZAKLJUČAK  

 

Kinesko-ruski odnosi su u fokusu pažnje međunarodne javnosti, naročito od početka rata u Ukrajini prije više od dvije godine. Kina nikada nije pristala uvesti sankcije Rusiji, naprotiv, povećala je uvoz sirovina (nafta i gas), ali i izvoz roba koje su potrebne Rusiji kako bi održala svoje ratne napore. Evropska unija je na ovu saradnju do sada reagirala oštrom retorikom te sankcijama za kompanije iz Kine koje prodaju opremu za vojsku Rusije.  

Dok Evropska unija na različite načine pokušava smanjiti ovisnost od Kine i redovno upozorava na nekonstruktivnu ulogu Kine u ruskoj agresiji na Ukrajinu, u zemljama Zapadnog Balkana ima malo ili nimalo aktivnosti u ovom pravcu. Privrede većine država Zapadnog Balkana se oslanjaju na Kinu u mnogim segmentima, a u nekim državama (Srbija) kineski investitori imaju status koji im omogućava da rad, čak i u situacijama kada direktno krše državne zakone. Ni druge države Zapadnog Balkana ne poduzimaju adekvatne mjere protiv kineskih kompanija, a koje krše zakone (neplaćanje poreza i kašnjenje u realizaciji ugovorenih poslova u BiH, uništavanje životne okoline u Crnoj Gori itd.)