Vojske zemalja istočne Evrope se bore da angažiraju mlade ljude, dok rat traje u blizini 

Dok instruktori uzvikuju komande, desetine učenika koji učestvuju u pilot programu češke vojske koji ima za cilj povećanje broja prijavljenih, puze kroz šumu noseći borbene puške i uče pravilne položaje za gađanje.

Kao i većina bivših sovjetskih satelitskih država koje su sada u NATO-u, Češka je godinama smanjivala ciljeve regrutacije i borila se da održi nivo trupa. Ovo je ostavilo vojne jedinice sa nedovoljno osoblja i nesposobne da dostignu borbenu gotovost, a ruska invazija na Ukrajinu, na rubu istočne Evrope, predstavlja oštar podsjetnik na potencijalnu prijetnju Moskve regionu.
Oko 80 čeških srednjoškolaca odlučilo je provesti dio ljeta učeći o životu u vojsci na četvorosedmičnom programu obuke koji se provodi u zatvorenoj vojnoj zoni 94 kilometra zapadno od glavnog grada Praga.
Ali general Karel Rehka, načelnik čeških oružanih snaga, nazvao je trenutni sistem neodrživim.
On je za Reuters rekao da program koji vodi 4. brigada za brzo raspoređivanje – vojna jedinica koja radi sa samo 50 posto kapaciteta zbog nedostatka vojnika – daje polaznicima blagi okus vojnog života.
„Želimo odvratiti svakog potencijalnog protivnika u budućnosti“, rekla je Rehka. “Ako ništa ne učinimo po pitanju nedostatka ljudskih resursa u vojsci..., to može značiti da nećemo moći očuvati svoj mir i odvratiti bilo kojeg potencijalnog neprijatelja”.
U 2021. godini Česi su dostigli 56 posto svog cilja regrutacije, popevši se na 85 posto u 2022. godini, prema najnovijim vojnim podacima.
Česi nisu sami. Zemlje širom istočne Evrope borile su se da prijave nove vojnike i zadrže iskusne u regionu gdje Poljska, Mađarska, Rumunija i Slovačka dijele granicu sa Ukrajinom.
„Ne možemo ništa bez ljudi,  ako moderniziramo opremu, a nemamo dovoljno kompetentnih i motiviranih ljudi, sve je to bačen novac“, rekao je Rehka.

Evropski model

Zapadnoevropske zemlje, članice NATO suočavaju se sa sličnim izazovima. U julu je Reuters izvjestio da će NATO-u trebati između 35 i 50 dodatnih brigada da u potpunosti realizira svoje nove planove za odbranu od bilo kakvog napada na teritoriju saveza iz Rusije.
Ali ovo pitanje se približava pragu istočnoevropskih zemalja koje su provele četiri decenije pod sovjetskom dominacijom i koje su dugo upozoravale na prijetnju od snažnije Rusije pod predsjednikom Vladimirom Putinom.
"Također vidimo da vjerovatnoća ruske agresije protiv nas nije nemoguća...u roku od nekoliko godina", rekao je za Reuters bivši zamjenik češkog ministra odbrane Tomas Kopecny, izaslanik Praga za pitanja obnove Ukrajine.
“Dakle, u slučaju da Rusija napadne, moramo znati da možemo računati na određenu količinu vojnika i sposobnosti”.
Vlade su se okrenule digitalnim marketinškim kampanjama, povećale bonuse za regrutaciju, a razmatrane opcije uključuju dekret češkog Ministarstva odbrane, koji stupa na snagu 1. septembra, kojim se smanjuju medicinski zahtjevi za karijerne vojnike, rezerviste i nove regrute.
Ali sa niskim stopama nezaposlenosti u istočnoj Evropi, veliki izazov je uvjeriti mlade ljude da se prijave za manje novca nego što mogu zaraditi u privatnom sektoru.
“Imamo izazove. Oni su povezani sa činjenicom da je tržište rada ovdje vrlo konkurentno”, rekao je za Reuters general-major Karol Dymanowski, prvi zamjenik načelnika Generalštaba poljskih oružanih snaga.

Potrebna nova generacija vojnika

U Poljskoj, vladini i vojni zvaničnici kažu da ostvaruju ciljeve regrutacije, planirajući da povećaju granice regrutacije, ali kritičari postavljaju pitanje da li je cilj da se izgradi vojska od 300.000 vojnika realističan.
Najveća zemlja istočne Evrope nastoji povećati potrošnju za odbranu na skoro pet posto BDP-a i nedavno je pokrenula kampanju regrutovanja pod nazivom „Odmor sa vojskom“, koja osigurava osnovnu vojnu obuku za građane od 18 do 35 godina tokom 28 dana.
Ali podaci Ministarstva odbrane pokazuju, dok je broj regruta porastao prema najnovijim dostupnim brojkama, rekordnih 9.000 profesionalnih vojnika napustilo je službu 2023. godine.
Dok je Dymanowski rekao da je to „prirodan proces“, pukovnik Bogdan Sowa, načelnik Uprave za organizaciju i regrutaciju u poljskom Generalštabu, objasnio je da postoji značajna grupa koja napušta vojsku samo nekoliko godina nakon što je počela službu. 
“Pokušavamo pripremiti atraktivnije ponude za njih, stvarajući nove finansijske poticaje,” rekao je Sowa.
Mađarska vojska – koja nije objavila ažurirane brojeve regrutacije – pokrenula je medijsku kampanju koristeći bilborde, reklame i TV seriju sa vojnom tematikom koja će se emitirati do kraja 2024. kako bi pronašla nove vojnike.
U Rumuniji je vlada započela akcije regrutacije nakon što su nedavni podaci ministarstva odbrane pokazali da je 43 posto oficirskih pozicija nepopunjeno, zajedno sa pozicijama 23 posto vojnika i drugih profesionalnih činova.
Rumunija ima četiri baterije protivraketne odbrane Patriot, ali samo dvije su u funkciji, dok je vlada kupila određeni broj borbenih aviona F-16, ali nema dovoljno obučenih pilota za upravljanje njima.
"Mora se sagledati koje zakone treba promijeniti, ne samo u Rumuniji već i u drugim zemljama, kako bi se ti ljudi (vojnici u službi) podstaknuli na ostanak u vojsci", rekao je izvor iz oblasti odbrane Reutersu.
Rumunija i druge zemlje polažu nadu u novu generaciju vojnika poput češkog srednjoškolca Džona Dunke koji učestvuje u ljetnjem vojnom kampu u blizini Praga i planira se prijaviti kada završi školu.
"Nošenje ove uniforme uključuje osjećaj ponosa", rekao je Dunka, držeći nenapunjenu borbenu pušku Bren 2 tokom pauze od vojnih vježbi. "Uz sve što se desilo u svijetu, drago mi je što mogu učestvovati u ovakvom kampu".