Vojni i monetarni uticaj ukrajinskih udara u Rusiji

Ukrajinski udari na energetski sektor Rusije izazvali su štetu od najmanje 60 milijardi rubalja (714 miliona dolara), otkriva zajednička istraga RSE/RL, Frontelligence Insighta i grupe volontera.

Analiza sa više od 100 satelitskih snimaka lokacija koje je Ukrajina pogodila između septembra 2024. i 12. februara 2025. godine pokazuje da je desetine ruskih vojnih objekata oštećeno ili potpuno uništeno ukrajinskim udarima u proteklih šest mjeseci.

Gdje je Ukrajina pogodila rusku infrastrukturu?

Dok se udari najčešće izvode na ciljeve koji su relativno blizu rusko-ukrajinske granice ili linije fronta, kijevske rakete i bespilotne letjelice su stigle mnogo dalje – do Moskve, nekih 450 kilometara od granice, vazduhoplovne baze Engels u Saratovskoj oblasti, više od 600 kilometara od linije fronta pa čak i do Kijevskog fronta30, do Ki Izha.

Koliko su duboki udari Ukrajine naštetili ruskoj vojsci?

U analiziranom periodu, septembar 2024. godine bio je najuspješniji za Ukrajinu u smislu udara na rusku vojnu infrastrukturu.

Dva velika skladišta municije – u gradovima Toropec i Tihoreck – su uništena. Prema Frontelligence Insightu, ova dva objekta odigrala su ključnu ulogu u snabdijevanju ruskih trupa artiljerijskim granatama, projektilima i municijom za malokalibarsko oružje, a Tihoreck je služio kao ključno središte za municiju koju isporučuje Sjeverna Koreja.

Različite procjene pokazuju da je količina municije uništene u napadu na Toropets između 30.000 i 160.000 tona, što je nanijelo opipljiv udarac ruskoj logistici i lancima nabavke na prvoj liniji.

Ostali udari su bili manje uspješni, a Frontelligence tim je procijenio da više od polovine onih koji su zabilježeni između septembra 2024. i 12. februara 2025. godine nije imalo značajan uticaj na ciljane objekte.

Prema američkom vojnom analitičaru Michaelu Kofmanu, “uticaj na bojnom polju bio je najvidljiviji u slučajevima kada je Ukrajina tražila municiju i [komandu i kontrolu]”.

"Nažalost, napadne kampanje koje koriste ATACMS (taktičke raketne sisteme) i krstareće rakete iz vazduha često su bile van redoslijeda borbenih operacija.... Udari velikog dometa

bili su važan dio slagalice, koji su uticali na to kako ruske snage funkcioniraju, ali sami po sebi nisu bili odlučujući", rekao je Kofman za Frontelligence.

Rekao je da je "ovo oružje imalo efekte na neprijateljske snage, ali Ukrajina često nije bila u poziciji da ih iskoristi, a očekivanja da će to biti oružje koje mijenja igru obično premašuju uočeni učinak".

Udari na rusku energetsku infrastrukturu

Tokom vremena, tokom analiziranog perioda, Ukrajina je prebacila fokus sa napada na vojne objekte — uglavnom na skladišta municije — na napade na rafinerije i skladišta nafte i gasa.

Najčešća meta bila su skladišta nafte. Skladišta nafte i plina, rafinerije i crpne stanice uspješno su pogođeni 27 puta od septembra do sredine februara.

Na osnovu analize satelitskih snimaka, izbrojano je 97 rezervoara za skladištenje nafte kao uništenih ili oštećenih u posmatranom periodu. U zavisnosti od toga koliko su bili puni nafte, a uzimajući u obzir njihov obim i cijenu nafte Urals 12. februara ove godine, šteta bi se mogla kretati od oko 38 miliona dolara do skoro 100 miliona dolara.

Najveći udar po ukupnoj šteti na jednom skladištu dogodio se 7. oktobra, kada je uništeno 11 rezervoara ukupne zapremine 69.000 kubnih metara u skladištu nafte u Feodosiji, na Krimu koji je okupirala Rusija. Maksimalna novčana šteta mogla bi da premaši 3,3 milijarde rubalja (39 miliona dolara).

Većina ovih oštećenih rezervoara nije zamijenjena ili popravljena, a samo je jedan od 16 pogođenih tenkova između 1. septembra i 15. januara obnovljen, prema analizi satelitskih snimaka.

Stručnjaci za naftnu industriju rekli su za RSE da ruske naftne kompanije vjerovatno ne žure sa obnavljanjem ovih objekata zbog straha od ponovljenih napada, a da ih mogu ometati sankcije i nedostatak radnika.

Također možda jednostavno nema ekonomske potrebe za obnavljanjem spremnika, kažu stručnjaci: ukrajinski udari tjeraju rafinerije da smanje proizvodnju, a veliki dio rafinirane nafte odmah se šalje u tankere ili na drugi način distribuira.

"Općenito, da su zaista htjeli popraviti, mogli bi to uraditi. Ali to bi bio gubitak materijala, proizvodnih kapaciteta i kvalificirane radne snage. Pogotovo ako se ima u vidu da nedostatak skladišnih objekata ne predstavlja ranjivost ruske naftne industrije", rekao je službenik Evropske organizacije za kontrolu izvoza, koji je nekoliko godina radio kao

pomoćnik kapetana na priobalnim naftnim brodovima pod uslovom da su naftni brodovi na moru.

Da li udari na rafinerije imaju veći uticaj?

U proteklih šest mjeseci šteta na ruskim rafinerijama i skladištima mogla bi iznositi čak 59,4 milijarde rubalja (707 miliona dolara).

Uzimajući u obzir potencijalni zastoj u Gaspromovoj rafineriji gasa u Astrahanu, koja je napadnuta u februaru i za popravku bi bilo potrebno tri do šest mjeseci, ukupna šteta mogla bi iznositi 77,9 milijardi rubalja (927 miliona dolara).

Međutim, ukupan prihod Rusije od izvoza nafte 2024. Međunarodna agencija za energetiku procijenila je na 189 milijardi dolara.

Prošle godine, prema izvorima iz NATO-a na koje se poziva Reuters, ukrajinski napadi smanjili su kapacitet ruskih rafinerija za 15 posto, primoravši vladu da uvede zabranu izvoza benzina u martu 2024. kako bi "zaštitila domaće tržište".

Prema ekspertima koje je intervjuisao RSE, to je značilo da je količina proizvedenog benzina bila dovoljna samo za domaću potrošnju – 2023. godine 13 posto ruskog benzina je izvezeno, a ostatak je korišten unutar zemlje. Smanjenje proizvodnih kapaciteta za 14 posto onemogućilo je prodaju goriva u inozemstvu, a Sjedinjene Države su zatražile od Ukrajine da prestane s udarima ruskih rafinerija kako bi izbjegla rast globalnih cijena nafte.

Zbog najnovijih napada, kažu stručnjaci, ruske vlasti produžile su zabranu izvoza goriva najmanje do kraja ljeta 2025. godine.

Može li prekid vatre u energetskoj infrastrukturi omogućiti Rusiji da obnovi svoje proizvodne kapacitete?

Rusija je 18. marta pristala odustati od udara na energetsku infrastrukturu Ukrajine na 30 dana, a ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pristao je prekinuti slične udare slijedećeg dana.

Vojske obje zemlje su, međutim, izvele udare na infrastrukturu nakon ovih najava, pri čemu je Rusija pogodila energetsku infrastrukturu u blizini grada Slavjanska u regiji Donjeck, a ukrajinski dron je izazvao požar na skladištu nafte u Engelsu 20. marta.

Eksperti koje je intervjuisao RSE kažu da, čak i ako se ograničeni prekid vatre poštuje mjesec dana, to ne bi bilo dovoljno da ruske kompanije poprave štetu koju su prouzrokovali ukrajinski udari. Međutim, neki vjeruju da prekid vatre više ide na ruku Rusiji nego Ukrajini.

"Ukrajinski udari na rusku energetsku infrastrukturu su, prema mom mišljenju, mnogo efikasniji od ruskih napada na ukrajinsku infrastrukturu za snabdijevanje energijom. Novčani tok nafte je kralj za Rusiju, a možemo vidjeti da su napadi na rafinerije...i izvozna čvorišta funkcionirali s finansijskog stanovišta", rekao je hemijski inženjer Will Thiel.

Sada Rusija nastoji vezati još jedno ograničeno primirje – u Crnom moru – sa zapadnim zemljama koje ukidaju sankcije i ometaju jedan od njenih drugih izvora gotovine: poljoprivredni izvoz.

Zelenski je optužio Rusiju da pokušava "manipulisati" sporazumima, a američki predsjednik Donald Trump je rekao da "Rusija želi vidjeti kraj tome, ali može biti da odugovlače".

Ako prekid vatre u energetskoj infrastrukturi na kraju bude neuspješan, analitičari Frontelligence Insighta vjeruju da bi se broj ukrajinskih udara na ruska vojna i energetska postrojenja, kao i efikasnost tih udara, mogli povećati kako se ukrajinska proizvodnja dalekometnih dronova za koje komandanti smatraju boljim od svojih zapadnih kolega povećavaju.