Visoka tehnologija, visoki rizik? Rusko-kineska saradnja u novim tehnologijama

Uprkos tome što politički i diplomatski podržava Moskvu, Peking je izjavio da neće slati oružje Rusiji ili Ukrajini. Ipak, to nije odvratilo kineske kompanije da navodno isporučuju Rusiji jurišne puške, pancire i bespilotne letjelice putem tajnih pošiljki, niti je omelo kinesku saradnju sa Rusijom na 5G i satelitskim tehnologijama sa obiljem (i, često, već korištenih) aplikacija na bojnom polju, posebno u Ukrajini.

Opsežna upotreba dronova i napredne telekomunikacijske opreme bila je ključna na svim frontovima u Ukrajini, od prikupljanja obavještajnih podataka do kampanja zračnih napada. Ove tehnologije, iako kritične, zahtijevaju stalnu povezanost i geoprostornu podršku, čineći saradnju sa Kinom potencijalnim rješenjem za želju Moskve da vojno napreduje.

 

Poboljšanje povezivanja sa 5G

 

5G ima potencijal da preoblikuje bojno polje kroz poboljšano praćenje vojnih objekata, brži prijenos i obrada, u realnom vremenu, velikih količina podataka senzora (kao što su biometrija vojnika ili slike dronova velike rezolucije) i poboljšane komunikacije, uključujući komunikaciju između vozila. Imajući u vidu hitnost ciljeva Rusije u Ukrajini, možda će željeti iskoristiti takav potencijal – nešto u čemu bi mogla pomoći Kina.

Nedavno je razvoj 5G mreže dobio poseban značaj u rusko-kineskoj strateškoj saradnji , što je rezultiralo nizom sporazuma između Huaweija i velikih ruskih ICT igrača, uključujući MTS i Beeline. Huawei i MTS su 2021. godine uspješno pokrenuli komercijalne 5G mreže na 14 lokacija u Moskvi i implementirali pilot 5G mrežu koja je dostigla brzinu prijenosa podataka od 5,6 Gbps – rekord za Rusiju u to vrijeme. Ova nova tehnologija omogućila je vrlo sofisticirane operacije na daljinu: naprimjer, ruska bolnica GMS, uz podršku Beeline-a i Huawei-a, izvodila je operacije koristeći 5G povezanu medicinsku opremu koja je omogućila prenos slika visoke rezolucije u stvarnom vremenu doktorima, koji su online pomagali kolegama u operacionoj sali.

Beeline i Huawei su, također, sarađivali na 5G interakcijama između mašina i mašina, a 2020. godine pokrenuli su pilot 5G zonu za upravljanje bespilotnim i daljinski kontroliranim kiperima u ruskom rudniku uglja. Kao što je već spomenuto, povećana mrežna propusnost, brzi prenos podataka i integracija mreža u civilna i vojna vozila upravo su karakteristike koje bi rusko-kinesku 5G saradnju mogle učiniti izuzetno korisnom u kontekstu rata – i stoga stvoriti povećani rizik za Ukrajinu .

Međutim, postoje operativna i institucionalna ograničenja za integraciju 5G tehnologije na bojnom polju kada je u pitanju Rusija. Na početku invazije, ruske trupe su uveliko koristile nešifrirani radio visoke frekvencije za komunikaciju velikog dometa, omogućavajući Ukrajincima da uspješno presreću signale i razgovore. Duboko ukorijenjena tendencija unutar ruske vojske da favorizira metode komunikacije sklone riziku može učiniti integraciju 5G u rusku komandu i kontrolu prilično problematičnom.  

Osim toga, rusko Ministarstvo odbrane, Federalna služba sigurnosti i Federalna svemirska agencija već su spriječili mobilne operatere, uključujući i one koji sarađuju sa Huaweijem na 5G mrežama, da koriste frekvencije koje su najpovoljnije za implementaciju 5G – opseg 3,4–3,8 GHz – tako što su ih rezervirali za korištenje namijenjeno ruskom sigurnosnom aparatu.

 

Poboljšanje navigacije i posmatranja pomoću satelita

 

Satelitska tehnologija, još jedan instrument koji može povećati ruske vojne performanse, već je u fokusu intenzivne rusko-kineske saradnje. Ovi alati prikupljaju vrijedne slike, podatke o vremenu i terenu, poboljšavaju upravljanje logistikom,  prate i predviđaju kretanja trupa i poboljšavaju preciznost u identifikaciji i eliminaciji zemaljskih ciljeva.

Od 2014. godine Rusija i Kina razgovaraju o saradnji između ruskog satelitskog navigacionog sistema GLONASS i njegovog kineskog ekvivalenta Beidou. Rusija je više puta testirala GLONASS/Beidou kompatibilnost na ruskim transportnim rutama duž koridora Pojas i put. Probni rezultati iz 2017. i 2018. godine pokazali su da je poboljšana satelitska navigacija u 100 posto praćenih slučajeva, navodno nadmašujući pojedinačne rezultate GLONASS-a, kao i zapadnih GPS i Galileo sistema. Rusija i Kina su se 2018. godine dogovorile o zajedničkoj primjeni GLONASS-a/Beidoua, a 2022. godine odlučile su izgraditi tri ruske nadzorne

stanice u kineskim gradovima Changchun, Ürümqi i Shanghai i tri kineske stanice u ruskim gradovima Obninsk, Irkutsk i Petropavlovsk-Kamčatski.

Sateliti su krajnji pokretači ruskih strateških vazdušnih kapaciteta. U Ukrajini je GLONASS već omogućio ruske raketne i bespilotne udare putem satelitske korekcije i podržao komunikaciju između ruskih trupa putem svoje veze sa Azart prenosivim digitalnim radijima. Ruski proizvođač Azarta, Angstrem, sarađuje sa Huaweijem od 2011. godine i navodno je uvezao gotovo potpuno sastavljene Azart radio aparate iz Kine, što je izazvalo korupcijski skandal u Rusiji 2021. godine. RUSI je ranije identificirao Angstrem mikročipove u ruskom oružju koje se koristi u Ukrajini. Rezultirajući kineski otisak u radio aparatima Azart mogao bi pomoći Rusiji da ubrza integraciju GLONASS/Beidou kako bi poboljšala taktičke operacije vođene satelitima. Osim toga, Rusija bi mogla iskoristiti Beidouovu sposobnost da olakša navigaciju i praćenje autonomnih vozila za strateške napade projektilima i dronovima.

Strateška saradnja između dvije države u spornoj budućnosti orijentiranoj domeni poput satelitske tehnologije mogla bi imati ozbiljne implikacije za Ukrajinu, uprkos tvrdnjama da je takva saradnja namijenjena 'miroljubivim ciljevima'. Objavljena ruska mapa satelita GLONASS i Beidou, koja se redovno ažurira, povremeno prikazuje satelite koji dolaze iznad Ukrajine. Zajedno sa očekivanom izgradnjom Beidouove stanice za praćenje Obninsk, najbliže od tri kineske stanice Ukrajini, Rusija je sve sposobnija da iskoristi satelitsku saradnju sa Kinom protiv Ukrajine.

Postoji i rizik da Kina pomogne Moskvi u pogledu fotografija i geoprostorne inteligencije putem drugih satelitskih platformi, što potencijalno vodi do zabrinjavajućih scenarija u kojima Kina testira eskalaciju tenzija sa Zapadom.

Nakon što su zapadne geoprostorne kompanije napustile Rusiju 2022. godine, kineske kompanije potpisale su sporazume sa ruskim partnerom iz Ministarstva odbrane Racursom o pružanju podataka daljinskog istraživanja za upravljanje sigurnošću, nadzorom infrastrukture i druge aplikacije. Jedna kompanija, HEAD Aerospace, već je pružila više podataka daljinskog istraživanja od svog vodećeg ruskog konkurenta proširenom isporukom podataka za geografsko područje koje obuhvata Donbas i Krim.

Racurs je, također, razmotrio dijeljenje fotogrametrijskog softvera sa kineskim kolegama kako bi poboljšao obradu fotografija dronom, a kineska kompanija je 2022. godine prodala dva satelita za posmatranje visoke rezolucije Wagner grupi kako bi pomogla svojim obavještajnim sposobnostima u Ukrajini i širom Afrike. Na kraju, takve dinamične interakcije sa kineskim kompanijama mogu poboljšati rusku vojnu logistiku, izviđačke sposobnosti, geoprostornu obavještajnu djelatnost i raspoređivanje dronova u Ukrajini. Osim toga, lekcije naučene kroz takvu saradnju mogle bi se izvodljivo primijeniti na drugim poprištima, uključujući potencijalnu kinesku invaziju na Tajvan.  

Međutim, Kina je već pokazala potencijalnu suzdržanost prema transferu satelitske tehnologije u Moskvu. Uprkos zajedničkom sporazumu Moskve i Pekinga iz 2017. godine o razvoju GLONASS/Beidou navigacionog čipseta za olakšavanje integracije sistema, Peking je navodno 2020. godine odlučio ograničiti saradnju na nekim GLONASS čipsetima kako bi dao prioritet sopstvenom nacionalnom satelitskom sistemu. Takva bojazan očito nije u potpunosti zaustavila rusko-kinesku saradnju sa satelitskom tehnologijom, ali otkriva zabrinutost Kine o tome da se previše oslanja na čvrste odnose sa Rusijom.

 

Svi pogledi na istok: šta slijedi?

 

Kapacitet Rusije za prenamjenu civilne 5G i satelitske suradnje sa Kinom za vojne primjene nastavlja se širiti, iako različitim tempom na svakom frontu. Integracija 5G mreža na bojnom polju može se suočiti sa domaćim preprekama, ali infrastruktura koja omogućava Kini da pomogne korištenje ruskog satelita već postoji i može olakšati rusku vojnu akciju u Ukrajini.

Doduše, rusko-kineska saradnja nije uvijek bez problema, ali malo je vjerovatno da će razlike u politici spriječiti jačanje veza između dvije države. Stoga je imperativ da međunarodna zajednica, posebno partneri Ukrajine, budu svjesni namjera Moskve i Pekinga za razmjenu 5G i satelitske tehnologije i da odgovore kroz političku računicu i strategije upravljanja rizikom.

Takav odgovor bi u idealnom slučaju usvojio dvosmjerni pristup. Prvo, vlade bi trebale destimulirati vojnu primjenu rusko-kineske 5G i satelitske saradnje, naprimjer, kroz ekonomska ograničenja protoka zapadne tehnologije u Rusiju ili Kinu u vezi sa zajedničkim programima sa vjerovatnim vojnim primjenama, ili kroz politički pritisak da rade zajedno u isključivo civilnih kapaciteta. Istovremeno, Ukrajina bi se trebala pripremiti za potencijalnu ekspanziju rusko-kineske tehnološke saradnje na bojnom polju, kao i Zapad, s obzirom na to da će se uticaji takve saradnje proširiti na njene postojeće linije podrške.

Proaktivna reakcija Ukrajine i njenih partnera ne samo da bi se mogla pokazati odlučujućom u izbjegavanju bilo kakvog vještačkog poboljšanja sposobnosti Rusije na bojnom polju, već bi mogla i spriječiti širi razdor između Rusije i Kine i Zapada koji se nazire na horizontu.