19.04.2024.

Vijeće Evrope izglasalo korištenje zaplijenjene ruske imovine za finansiranje rekonstrukcije Ukrajine i obeštećenje

Parlamentarna skupština Vijeća Evrope (SE) jednoglasno je sredinom aprila usvojila rezoluciju kojom se poziva na prenošenje zamrznute ruske imovine u novi fond za rekonstrukciju Ukrajine i obeštećenje žrtvama.
Ruska vlada treba odgovarati za nadoknadu ljudskih i materijalnih gubitaka i "njeno uništenje Ukrajine", rekao je izvjestilac Vijeća Evrope za ovo pitanje Lulzim Basha (Albanska demokratska partija, EPP) na otvaranju sjednice.
U Rezoluciji, usvojenoj sa 134 glasa za i bez uzdržanih ili glasova protiv, navodi se da se zaplijenjena ruska imovina treba koristiti za nadoknadu štete fizičkim i pravnim licima zbog ruskih djela koja su pratila ilegalnu invaziju.
„Danas glasamo da podržimo uspostavljanje Međunarodnog kompenzacijskog mehanizma, pod pokroviteljstvom Vijeća Evrope, kako bi se sveobuhvatno riješila šteta koju su pretrpjela fizička i pravna lica […] zbog nezakonitih radnji Ruske Federacije u njenoj invaziji Ukrajine”, rekao je Basha.
Mehanizam će, kako je rekao, dobiti ovlaštenje i kapacitet da prima i razmatra zahtjeve Ukrajine i drugih oštećenih strana, javnih i privatnih, i raspodjeljuje odgovarajuću kompenzaciju za takve zahtjeve u skladu sa međunarodno dogovorenim standardima i procedurama.
To bi dopunilo registar štete uzrokovane agresijom Rusije na Ukrajinu, koji je to tijelo već kreiralo.
“Trećim državama, odnosno, državama koje nisu direktno oštećene ponašanjem države prekršiteljice, međunarodno pravo dozvoljava da preduzme kolektivne protivmjere protiv države prekršiteljice, u ovom slučaju Rusije, zbog teških povreda njenih obaveza”, rekao je Basha.
Rusija je primila mnoštvo upozorenja i zahtjeva za odustajanje.  
„Zakasnila je da se preduzme sljedeći korak“, napomenuo je izvjestilac, pozivajući zemlje članice Vijeća Evrope da u potpunosti sarađuju na brzom prenosu sredstava u mehanizam i fond.  
 
'Oružje, a ne riječi'
 
Lord George Faulkes, član parlamenta iz Velike Britanije, rekao je da je potrebno potrošiti više novca na oružje i vojnu pomoć Ukrajini prije nego što se razmotri pitanje rekonstrukcije i reparacija.
„London je dugo bio igralište ruskih oligarha pa smo dobili nadimak „Londongrad“. Iako je naš ministar vanjskih poslova dao neke zaista pozitivne izjave, došlo je do kašnjenja u njihovoj implementaciji, zbog finansijskih institucija, grada Londona i njegove reputacije”, rekao je Faulkes.
Prije glasanja, predsjednik PACE-a Theodoros Rousopoulos rekao je parlamentarcima da je „Ukrajini potrebna naša podrška, a ne samo riječi – trenutno joj je potrebna vitalna municija koja će joj omogućiti da se nastavi braniti, braniti sve nas i braniti najosnovnije pravo, što je sve navedeno u Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima – pravo ljudi na život.”
Ruslan Stefančuk, predsjednik ukrajinskog parlamenta, rekao je na plenarnoj sednici da Ukrajina treba dobiti istu količinu oružja kao i Rusija, ako želi dobiti šansu u ratu.
“Rusija dobija artiljerijske granate i balističke projektile od Sjeverne Koreje, pored bespilotnih letjelica iz Irana…Da bi se branila, Ukrajina mora imati proporcionalnu količinu naoružanja, posebno sistema protivvazdušne odbrane”, kazao je Stefančuk.
Ukrajina kaže da joj je potrebno oko 25 sistema protivvazdušne odbrane Patriot da bi se u potpunosti zaštitila, što je daleko od tri do pet koliko ih trenutno ima.
Ministar vanjskih poslova Ukrajine Dmitro Kuleba rekao je da je Kijev identificirao oko 100 sistema širom svijeta, a neke zemlje koriste dva za čuvanje samo jednog aerodroma.
 
EU će iskoristiti neočekivani prihod do ljeta
 
Glavni diplomata EU Josep Borrell je krajem marta iznio prijedlog da se 90 posto prihoda od ruske zamrznute imovine u Evropi prenese u Evropski mirovni fond (EPF) i u novostvoreni Fond za pomoć Ukrajini (UAF).
Prema prijedlogu, koji čeka odobrenje od zemalja članica EU, većina budućeg profita bi se koristila za kupovinu oružja za ukrajinske oružane snage.
Preostalih 10 posto bilo bi zadržano i prebačeno u budžet EU i iskorišteno za jačanje ukrajinske odbrambene industrije.
 
Zemlje članice EU su bile blizu dogovora, a diplomate EU su rekle da je ostalo da se riješe posljednja neriješena tehnička pitanja, sa ciljem EU iskoristi profit do juna.
 
Odvojeno, očekuje se da će ministri G7, pod pritiskom Washingtona, razgovarati o ideji zaplijene rezervi u cijelosti i njihovog prebacivanja u Ukrajinu.