Uzmi od Rusije i daj Ukrajini. Može li Zapad konfiskovati zamrznute ruske milijarde?

Situacija je bez presedana. Nikada prije nije pokušano uzeti toliki novac od nuklearne sile i jedne od stalnih članica Vijeća sigurnosti UN-a. Irak je bio primoran platiti odštetu Kuvajtu i drugim zemljama pogođenim prvim ratom.

Argentina je platila za Folklande. Ali svijet nije pokušao konfiskaciju tako velikih razmjera od Versajskog sporazuma, koji je oporezovao Njemačku nakon Prvog svjetskog rata.

Pristalice konfiskacije su sve glasniji. Scenariji zaplijene imovine, čiji je lavovski dio Kremlj prije rata izmjestio iz SAD-a u Evropu u nadi da EU neće prekinuti veze sa Rusijom - svojim glavnim trgovinskim partnerom i glavnim dobavljačem energenata - zbog Ukrajine su mnogobrojni.

Kritičari konfiskacije na Zapadu strahuju da bi takav potez potkopao finansijsku stabilnost i ulogu dolara i eura kao glavnih rezervnih valuta. Kremlj, sa svoje strane, obećava da će odgovoriti povlačenjem zapadne imovine blokirane u Rusiji.

SAD, Evropa i saveznici htjeli su se dogovoriti o konfiskaciji prije februarskog sastanka "Velike sedmorke", ali nije išlo. Sljedeći rok je samit lidera razvijenih demokratskih zemalja u Italiji sredinom juna.

Situacija je svakim danom sve kompliciranija. Pokušali smo odgovoriti na glavna pitanja – koliko je novca zamrznuto, može li se uzeti iz Rusije i dati Ukrajini, kako tačno, kakve će biti posljedice kada se sve desi?

To je ono što se danas zna.

 

Zašto ga žele oduzeti?

 

Prvi argument je da je ruska agresija nanijela ogromnu štetu Ukrajini. Svjetska banka je već procijenila troškove oporavka i obnove zemlje na 411 milijardi dolara, što premašuje iznos zamrznutih ruskih sredstava.  

Još u decembru 2023. čelnici zemalja "velike sedmorke" obećali su da neće biti odmrzavanja imovine, dok Kremlj ne nadoknadi gubitke Ukrajine.

 

"Logika je jednostavna. Ruska imovina se neće vratiti Rusiji u bliskoj budućnosti. A Ukrajina, prema međunarodnom pravu, treba dobiti odštetu od Rusije", zalagao se za konfiskaciju Filip Zelikov sa Univerziteta Stanford.

On je veteran američkog State Departmenta i jedan od prvih koji je javno pokrenuo pitanje ruske imovine nakon invazije na Ukrajinu.

"Rusija je napravila kolosalnu grešku historijskih razmjera. Nije bilo presedana u historiji da zemlja agresor drži ogroman novac na računima u zemljama koje su pretrpjele njenu agresiju. Odmah sam pomislio da je logično da te zemlje žele iskoristiti situaciju i zamrznutim ruskim novcem pomoći Ukrajini. Ali njima je trebalo skoro dvije godine", kazao je Zelikov.  

Drugi argument je pokazati Vladimiru Putinu jedinstvo i odlučnost Zapada u uslovima u kojima je to sve više upitno zbog odbijanja američkog Kongresa da dodijeli pomoć Ukrajini i sporova unutar EU oko razmjera sankcija i vojne pomoći .

"Putin razumije samo jezik sile. I tu silu treba demonstrirtia da bi ga se primoralo na mir. Jer danas nam se Putin smije u lice", rekao je predsjednik odbora za budžet Evropske unije i bivši ministar finansija Belgije Johan van Overtveldt.

On je predložio svoju šemu - da se ne konfiskuje 190 milijardi eura ruske imovine zamrznute u Evropi, već da se koristi kao kolateral za kredit. Dajte novac Ukrajini, a Rusiju natjerajte da vrati kredit nakon završetka rata.

"Moramo djelovati hrabrije. Da, konfiskacija skoro 200 milijardi eura imat će pravne, monetarne i geopolitičke rizike. Ali sada je mnogo opasnije sjediti skrštenih ruku", kazao je Van Overtveldt.  

Treći argument - Ukrajini je sada potreban novac, a Zapad izdvaja sve manje.

Podrška Ukrajini košta desetine milijardi godišnje. Ali, ako je Evropa uspjela  prevazići političke razlike unutar EU i odobriti budžet za pomoć, onda je drugi ključni sponzor ukrajinskog otpora - SAD – suspendirao izdvajanja krajem 2023.

Kandidat za predsjednika SAD Donald Trump prijeti da Ukrajini neće izdvojiti ni peni ako pobijedi na izborima u novembru.

Zbog nedostatka vojne pomoći, ukrajinska vojska predaje pozicije ruskoj, a bez finansijske podrške budžet možda neće imati dovoljno novca za održavanje zemlje, isplatu penzija, plaća i obnovu kritične infrastrukture koju bombarduje Rusija na na dnevnoj bazi.

Ove godine Kijevu je potrebno oko 40 milijardi pomoći, od čega su EU i MMF do sada obećali samo polovinu.

Konfiskacija ruske imovine pomogla bi Zapadu da riješi finansijsko pitanje podrške Ukrajini za nekoliko godina unaprijed.

 

Ko je za, ko je protiv

 

Amerikanci - za. Čak i ministarka finansija Janet Yellen podržava konfiskaciju. Još u decembru bila je zabrinuta za sudbinu dolara, ali je krajem februara, na sastanku ministara i bankara G20, promijenila ton.

"Naša koalicija, koja predstavlja više od polovine svjetske ekonomije, obavezala se da neće odmrznuti rusku imovinu u vrijednosti od 285 milijardi dolara dok Rusija ne nadoknadi ogromne gubitke koje je izazvala. Vjerujem da hitno moramo pronaći način da iskoristimo rusku imovinu da pomognemo Ukrajini u finansiranju odbrane i rekonstrukcije. Za to postoje jaki argumenti - pravni, ekonomski i moralni. Ali moramo djelovati zajedno i na uravnotežen način", rekla je Yellen.  

Yellen je prestala brinuti o dolaru i euru. Svijet i dalje drži skoro 60 posto štednje u dolarima, oko 20 posto u eurima i samo oko tri posto u kineskim juanima.

Zapravo, ne postoje alternative za dolar, euro i jen (valuta Japana - prim. aut.), tako da nisam previše zabrinut zbog toga. Rizik za finansijsku stabilnost će nastati samo u slučaju masovnog prelaska. Ali mislim da je to krajnje malo vjerovatno, posebno s obzirom na jedinstvenu situaciju u kojoj Rusija drsko krši međunarodne norme.  

Ali mišljenje Amerikanaca je tu sporedno. Glavnu riječ vode Evropljani. Od 285 milijardi ruskih rezervi, samo oko pet milijardi je zamrznuto u SAD. Ostatak je na evropskim računima.

Evropski političari su isprva govorili oprezno, ali sa približavanjem junskih izbora u EU i u pozadini problema s odobravanjem američke pomoći Ukrajini, počeli su govoriti o konfiskacijama.

"Došlo je vrijeme da se započne razgovor o korištenju dobiti od zamrznute ruske imovine za zajedničku kupovinu vojne opreme za Ukrajinu", rekla je krajem februara čelnica Evropske komisije Ursula von der Leyen.

Evropska komisija – zapravo, vlada EU – priprema plan za djelomično korištenje ruskog novca ili dobiti od svojih ulaganja, ali taj plan još nije predstavljen. Možda će se pojaviti pred samit EU 21. i 22. marta.

Ali svaki plan može naići na otpor jedne od 27 zemalja EU. Mađarska tradicionalno blokira sankcije Rusiji i čak se izjasnila protiv konfiskacije imovine.

Proruske političare u taboru skeptika podržavaju tehnokrate iz zemalja koje su se protivile ruskoj agresiji.

"Svaki korak u pravcu (konfiskacije), posebno imovine centralnih banaka, mora biti pažljivo odvagan sa stanovišta zakonitosti i posljedica. Naš cilj je da podržimo Ukrajinu i oslabimo Putina, a ne da oslabimo Zapad i potkopamo svijet red i finansijsku stabilnost", rekao je njemački ministar finansija Christian Lindner.

A prošle sedmice je francuski predsjednik Emmanuel Macron dozvolio eksproprijaciju kamata iz zamrznute imovine, ali je rekao da se sama imovina ne može dirati.

"Nismo za to da se rade stvari koje su zabranjene međunarodnim pravom i da se započne diskusija koja će, po mome mišljenju, oslabiti Evropu", rekao je Macron.

 

Koje su opcije za oduzimanje?

 

Zamrznuta sredstva su devizne rezerve Centralne banke Rusije, koje je prije rata polagala na inozemne račune u dolarima, eurima, funtama, jenima i francima. Najveći dio - skoro 200 milijardi eura - čuva se u obliku vrijednosnih papira u belgijskom depozitoriju Euroclear.

Obveznice stvaraju prihod, čiji se dio otkupljuje i pretvara u gotovinu. Prema belgijskom zakonu, takav prihod se može oporezovati, čak i ako je 100 posto.  

Pošto je riječ samo o jednoj državi i porezu, a ne o konfiskaciji, upravo se o ovom novcu do sada govorilo.

Ali na ovaj način će EU za Ukrajinu dobiti samo nekoliko milijardi eura godišnje, jer se radi samo o kamatama, a ne o glavnom iznosu zamrznutih rezervi Rusije.

Štaviše, neće biti moguće povući već nagomilane kamate od skoro četiri milijarde eura, jer čak i ako se usvoji evropski zakon, on nema retroaktivno dejstvo. Osim toga, ovaj novac je već izdvojen za sudske sporove sa Rusijom.

"Kamata je kap u moru, uzimajući u obzir potrebe Ukrajine", odbacuje ovu opciju šef  odbora za budžet Evropskog parlamenta Johan van Overtveldt. "Ali postoji i srednji put između nečinjenja ništa i uzimanja samo kamata".

Ponudio je da zamrznutih 200 milijardi iskoristi kao kolateral. EU bi u tom slučaju mogla uzeti zajam kako bi pomogla Ukrajini, a otplatu kredita učinila uslovom mirovnih pregovora sa Kremljom nakon završetka rata.

Odluka o tome šta učiniti sa glavnim iznosom ruskog novca zaplijenjenog na Zapadu još uvijek je daleko od konačne. Za sada je jedino jasno da čak i ako se 27 zemalja EU iznenada međusobno dogovore vrlo brzo, neće preduzeti bilo kakvu jednostranu akciju bez pune i bezuvjetne podrške svojih saveznika - SAD, Velike Britanije, Kanade, Australije i Japana.

A morat će sačekati barem do junskog samita „Velike sedmorke“ u Italiji.