Uz distancu sa Rusijom i Srbijom, Crna Gora teži ka napretku u pristupanju EU

Obnovljeni podsticaj za proširenje nakon ruske invazije na Ukrajinu dao je priliku Crnoj Gori, zajedno sa drugim zemljama kandidatima, da napreduje. Istovremeno, Rusija i Srbija – koje Crnu Goru smatraju dijelom svojih sfera uticaja – miješaju se u druga pitanja, kako se ističe u dopisu koji je objavio Njemački savjet za međunarodne odnose (DGAP).

Njegovi autori tvrde da će naredni mjeseci biti kritični za Podgoricu da pokaže napredak reformi, a da EU odgovori na napredak. NATO će, također, pažljivo pratiti poteze obje strane, spremne da iskoriste nove ranjivosti u ovoj članici NATO koja se strateški nalazi između Srbije i jadranske obale, navodi se u izveštaju.

Dok Rusija obično brzo iskoristi slabosti u Crnoj Gori, koja je ranije bila dio njene sfere uticaja, ali je sada kao članica NATO-a, trenutno „sa Rusijom zauzetom drugim izazovima i Srbijom koja se fokusira na stalnu krizu na sjeveru Kosova, EU u prednosti vis-à-vis potencijalnih problema”, navodi se u izvještaju.

Pored pitanja Kosova, Beograd je, također, u teškoj domaćoj političkoj situaciji nakon izbora u decembru 2023. godine, koji su izazvali hiljade protesta pokrenutih nakon tvrdnji o namještanju izbora. Nova vlada se tek treba imenovati nakon izbora, a predsjednik Aleksandar Vučić obećao je nove izbore za gradonačelnika u Beogradu.

Obnovljena snaga

U međuvremenu, u Crnoj Gori je obnovljena snaga i posvećenost evropskim integracijama od imenovanja Spajića iz pokreta Evropa sada (PES) za premijera u oktobru 2023. godine.  U mjesecima nakon toga već je došlo do određenog napretka.  

„Sa novom Vladom, Crna Gora je deblokirala proces pristupanja. Iako se ova mala zemlja suočava sa brojnim preprekama, ona sada predstavlja najbolju priliku za EU da povrati zamah za proširenje na Zapadnom Balkanu”, navodi se u izvještaju „Crnogorski pritisak na EU: neposredne prilike i izazovi”.

Zasnovan je na nalazima misije za utvrđivanje činjenica u Podgorici od strane eksperata iz četiri evropska think-tanka – DGAP-a, Instituta Jacques Delors, Clingendael i Carnegie Europe – u februaru, a u suorganizaciji DGAP-a i Ane Nenezić iz lokalnog tima Think -tenk Analitiko.

Zemlja je započela pregovore o članstvu u EU 2012. godine i otvorila sva 33 pregovaračka poglavlja. Međutim, do sada je zatvorila samo tri, jer je napredak dugo bio zaustavljen nedostatkom političke volje. Demokratska partija socijalista (DPS), koja je vladala Crnom Gorom od prije nezavisnosti, izgubila je većinu 2020. godine, a od tada postoji niz kratkotrajnih i nestabilnih vlada.

 

Sada se Spajićeva administracija počela baviti dugogodišnjim pitanjima, uključujući imenovanje ključnih pravosudnih ličnosti i unapređenje saradnje sa agencijama EU, kao što je Europol u borbi protiv transnacionalnog kriminala. Postoji i širok konsenzus među strankama, ključan za unapređenje reformi u vezi sa EU, pri čemu opozicija, predvođena DPS-om, podržava vladu po pitanjima vezanim za EU.

Spajić je istaknuo posvećenost Vlade ispunjavanju zahtjeva EU, navodeći da će sve greške ili kašnjenja na putu ka EU rezultirati smjenama unutar njegovog kabineta. Fokus vlade u narednim mjesecima je da ispuni privremene standarde vladavine prava i osnovnih sloboda do juna i da započne zatvaranje više pregovaračkih poglavlja do oktobra.

Evropska komisija pomno prati napore Crne Gore dok priprema svoj Privremeni izvještaj o referentnoj procjeni (IBAR). Dok optimizam u Crnoj Gori raste, zvaničnici EU upozoravaju na pretjerano samopouzdanje, naglašavajući potrebu za kontinuiranim reformskim naporima.

 

Finansije su se stabilizovale

Istovremeno, kako prenosi bne IntelliNews, finansije Crne Gore su se stabilizirale otkako je zemlja 2021. godine imala problema da otplati ratu kredita kineskoj EximBank. To je bilo nakon što je Crna Gora bila najteže pogođena zemlja u regionu Evrope tokom koronavirusa (COVID-19) pandemije i blokada.

Od tada su se stvari znatno popravile. Početkom marta ove godine agencija za kreditni rejting Standard & Poor's (S&P) poboljšala je izglede za B/B kreditni rejting Crne Gore na pozitivne.

Ova pozitivna promjena u izgledima za kreditni rejting signalizira ohrabrujuće trendove u crnogorskoj ekonomiji i pozitivna očekivanja za budućnost, saopćio je S&P.

Pozitivni izgledi su posebno zasnovani na potencijalnom jačanju fiskalnih rezultata Crne Gore koji se očekuje u periodu 2024-2025. Uprkos trenutnom predviđanju prosječnog budžetskog deficita od tri posto BDP-a za naredne dvije godine, zemlja je postigla uravnotežen budžet u 2023. Ovo postignuće je bilo vođeno snažnim ostvarenjem prihoda, podržanim jednokratnim faktorima kao što su prihodi od ekonomskog državljanstva i donacije EU.  

Nekoliko dana kasnije, vlada je prikupila 750 miliona dolara od svoje prve emisije obveznica u američkim dolarima, iznad prvobitnog plana za do 700 miliona dolara uz značajno interesiranje investitora od ukupno 4,6 milijardi dolara.

 

Izazovi nastaju

Uprkos pozitivnom zamahu za pristupanje EU i poboljšanim finansijama Crne Gore, DGAP memorandum upozorava na izazove koji su pred političkim faktorima, uglavnom u vezi sa unutrašnjom politikom.

Koaliciona vlada, koju predvodi PES, ali koja se sastoji od različitih političkih frakcija, suočava se sa delikatnim zadatkom održavanja kohezije.

 

Stvoren je novi razdor između Spajića i predsjednika Jakova Milatovića, koji je nedavno napustio PES i kritikovao Spajićevu vladu. Međutim, u izvještaju se kaže: "Uprkos novoj svađi između njih, trenutna parlamentarna većina se drži i izgleda trajnije".

Izvještaj se, također, bavi zabrinutošću u vezi sa uključivanjem poslanika iz Za budućnost Crne Gore, koje bi se trebalo dogoditi u roku od godinu dana pod pretpostavkom da koalicija traje. Stranka i njen lider Andrija Mandić, sada predsjednik Parlamenta, bili su čvrsto proruski orijentisani i protiv euroatlantskih integracija. Autori napominju da se ZBCG posvetio vladinoj vanjskoj politici, uključujući 100 posto usklađivanje sa EU po pitanju sankcija Rusiji, a Mandić “djeluje kao konstruktivan igrač”.

Gledajući unaprijed, kaže se u izvještaju, “najveći rizik predstavlja reorganizacija [kabineta] koja se nazire”.

“Pravi test će doći sa uključivanjem ministara ZBCG-a u vladu. Ovo će, zauzvrat, povećati indirektan uticaj i potencijal Beograda – a možda i Moskve – na dalji razvoj događaja u Podgorici“, navodi se u izvještaju.

“Zbog nagomilanih trvenja, do toga bi moglo doći vrlo brzo i, da bi se balansirala ojačana uloga ZBCG, u vladu uključiti i Bošnjačku stranku (BS), nacionalnu konzervativnu stranku crnogorske bošnjačke manjine. Jedna od političkih žrtava rekonstrukcije mogao bi biti aktuelni ministar pravde Andrej Milović, koji je već isključen iz PES-a”, dodaje se u izvještaju.

“Mnogo će zavisiti od Spajićeve političke moći i krivulje učenja. Čini se da je njegova vlada kupila vrijeme barem do ljeta da konsoliduje svoje redove i postigne rezultate na putu EU, kao i u ekonomiji i javnim finansijama”, zaključuje se u izvještaju.