Uvoz savremene opreme iz Kine u Rusiju se desetostruko povećao, ruska tehnologija ostaje daleko iza zapadne

Dvanaest paketa sankcija Rusiji usmjereno je na tehnologiju u nastojanju da smanji proizvodnu moć zemlje i smanji njenu sposobnost da vodi rat protiv Ukrajine. Konkretno, Zapad se nadao da će Rusiji odsjeći pristup naprednim mikročipovima potrebnim za izradu novih pametnih projektila, koje koristi protiv ukrajinskih infrastrukturnih objekata. No, kako je objavio bne IntelliNews, tehnološke sankcije su potpuno propale, jer Rusija uvozi više tehnologije nego prije početka rata preko trećih strana u prijateljskim zemljama.

Većina te tehnologije dolazi iz Kine koja je postala glavni dobavljač mašina i tehnologije za Rusiju. Međutim, kako bi izbjegao sankcije, Peking je pazio da eksplicitno ne izvozi vojnu tehnologiju, već umjesto toga izvozi tehnologiju i mašineriju sa dvostrukom namjenom, navodi se u izvještajima.

Među proizvodima koje Kina prodaje Rusiji su mikročipovi, proizvedeni u Kini, gdje je izvoz porastao deset puta od početka 2022. godine.

Potražnja Rusije za mikročipovima i naprednim mašinama, ključnim za proizvodnju projektila, dronova i drugih sofisticiranih vojnih uređaja, je porasla.

Kako je bne IntelliNews izvijestio prije dvije godine, nedostatak preciznih alata u Rusiji dugo je bio neka vrsta mekih sankcija. Vrijeme raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine došlo je u nesretnom trenutku, jer je tokom slijedeće decenije ekonomskog haosa Rusija propustila dvije revolucije u proizvodnji preciznih alata, izvijestio je bne IntelliNews u dubokoj analizi ruskog sektora alatnih mašina. U posljednjih 30 godina pojavila se nova tehnologija poput kompjuterske „mehatronike“ i „brusilice sa pet osovina“, između ostalog, a Rusija je daleko od toga da bi to mogla sama napraviti, što ju je ostavilo jako daleko iza ostatka razvijenog svijeta u tehnološkom smislu.

Prije nego što je počeo rat u Ukrajini, Rusija je već pokušavala diverzificirati svoje zalihe alata i tehnologije dalje od svjetskih lidera u proizvodnji alata i tehnologije, Njemačke, Japana i SAD-a, i okrenula se Kini kao glavnom alternativnom dobavljaču. Međutim, iako je Kina značajno povećala svoj izvoz u Rusiju, nivo njene tehnologije ostao je niži od onog kod zapadnih dobavljača. Dok su količine kineske tehnologije skočile, Rusija je ostala jako ovisna, i još uvijek ovisi, o Zapadu u pogledu najsofisticiranije tehnologije i visokotehnoloških materijala.

Ipak, jaz između Kine i Zapada se postepeno smanjuje, dijelom zahvaljujući velikom ulaganju Kine u istraživanje i razvoj kako bi sustigla zaostatak i njenom programu „kornjače“, gdje je aktivno regrutovala istraživače kineskog etničkog porijekla, koji su radili u zapadnim laboratorijama i ulaganje novca na uspostavljanje sopstvenih istraživačkih objekata.

A trud već isplaćuje dividende. Peking je nedavno predstavio komercijalni 7nm čip u mobilnom telefonu za koji su zapadni stručnjaci mislili da je Kina godinama daleko od njegovog razvoja. Jaz i dalje ostaje, jer SAD trenutno razvijaju 4nm čip, ali novi kineski 7nm čip već predstavlja značajan napredak.

Kao odgovor na tehnološku utrku u naoružavanju, SAD su nedavno uvele zakon o poluprovodnicima koji je efektivno zabranio svaki izvoz najviše tehnologije u Kinu i zaprijetio američkim državljanima koji rade u Kini za kineske kompanije gubitkom državljanstva ako odmah ne napuste zemlju.    

Ali uprkos napretku, Kina i dalje zaostaje za SAD u mnogim oblastima. U decembru su SAD, također, uvele nove sankcije projektu Arctic LNG-2, novom postrojenju za proizvodnju tečnog prirodnog gasa (LNG) u vlasništvu ruske kompanije Novatek. Rusija već proizvodi 33 miliona tona LNG-a godišnje, ali se nadala da će utrostručiti proizvodnju LNG-a na 100 miliona t/g do 2030. i povećati svoj udio u globalnom poslovanju sa sadašnjih osam posto na 20 posto do kraja decenije.

I ovdje SAD koriste sankcije kako bi zaštitile svoj tržišni udio i usporile rivala, jer su SAD pretekle Katar u decembru i postale najveći svjetski izvoznik LNG-a. SAD sada opskrbljuju 40 posto evropskog uvoza LNG-a od početka 2016. godine, kada je počeo izvoz LNG-a.

Sankcije za Arctic LNG-2 stvorile su ozbiljan problem Novateku, jer iako Kina može osigurati mnoge komponente za novo postrojenje, postoje neke ključne komponente koje proizvodi samo nekoliko zapadnih kompanija koje više ne mogu isporučivati ruskoj kompaniji. Novatek je u decembru izdao upozorenje klijentima o višoj sili, rekavši da će isporuke LNG-a koje bi trebale biti isporučene u prvom kvartalu ove godine sada vjerovatno biti odgođene zbog sankcija.

Dok SAD imaju za cilj da ograničiti dostavu visokotehnološke robe u Rusiju, Kina, kao glavni proizvođač mikročipova i rijetkih minerala i metala, najveći je trgovinski partner Moskve. Putin se kladi da će dugoročno Kina nastaviti zatvarati svoj tehnološki jaz u odnosu na SAD i da će sve više moći zadovoljiti ruske tehnološke potrebe, ali će to Moskvu u tom procesu učiniti više zavisnom od Pekinga.

 

Uprkos tvrdnji Pekinga da ne pruža pomoć u naoružanju Moskvi, njegove pošiljke obuhvataju različite proizvode, uključujući energiju, mašine, robu široke potrošnje, industrijske alate i automobile, što doprinosi ekonomskoj otpornosti Rusije na sankcije Zapada.

Čini se da Vašington oklijeva da uvede finansijske sankcije kineskim kompanijama koje pomažu Rusiji, strahujući od mogućeg pokretanja još jednog globalnog trgovinskog rata.