Uticaj Rusije na Balkanu raste upravo u trenutku kada je ugrožen krhki mir u regionu

Evropska unija i dalje drži Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Kosovo, Sjevernu Makedoniju i Srbiju na listi čekanja za pridruživanje, uprkos mogućnosti da bi se region mogao približiti Rusiji.
Rusija je dugo bila uticajna sila na Zapadnom Balkanu, od pomaganja u stvaranju proruskih udruženja, do izgradnje značajnih udjela u projektima nafte i plina. Potezi za podsticanje etničkih tenzija između Bosanaca i Srba, čini se, takođe imaju odobravanje Rusije. U međuvremenu, Milorad Dodik, sadašnji član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, iz reda srpskog naroda, podržao je stvaranje dvije samoproglašene republike u Ukrajini, svrstavajući se uz ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Bosna i Hercegovina ima tročlano Predsjedništvo koje se sastoji od po jednog člana iz svake od tri glavne etničke grupe u zemlji: Bošnjaka, Srba i Hrvata. Država se sastoji od dva autonomna entiteta: Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, i treće jedinice, Brčko Distrikta.
Dodik, također, stoji iza planova za osnivanje nove srpske vojske i pridružuje se separatističkom pokretu koji bi mogao podijeliti Bosnu i Hercegovinu na pola. Njemačka je objavila da će zamrznuti 120 miliona eura infrastrukturnih projekata u regionu bosanskih Srba, zabrinuti zbog secesionističke politike. A Vlada Ujedinjenog Kraljevstva najavila je sankcije Dodiku u aprilu 2022., uključujući zabranu putovanja, zbog podrivanja stabilnosti regiona.
Analitičari su zabrinuti da bi Dodikov pokret mogao ugroziti nestabilni mir nastao nakon Balkanskog rata, koji je završen 1999. godine.
Ali uprkos tome, zvaničnici EU nisu ni učestvovali na konferenciji za novinare zakazanoj sa liderima Zapadnog Balkana nakon nedavnog dvodnevnog samita dvije grupe. Najočiglednije objašnjenje za ćorsokak je da drugi prioritet uvijek ima prednost – trenutno Ukrajina.
Ali ovaj pristup je shvaćen kao prezir, posebno u Bosni i Hercegovini, na Kosovu i u Sjevernoj Makedoniji. EU stvara dalje negodovanje zauzimanjem drugačijeg pristupa prema Ukrajini od onog koji je zacrtan za Zapadni Balkan. 

Ruski planovi za Balkan

Stav EU neće proći nezapaženo od strane Rusije, jer ona nastavlja sa svojim planovima da dodatno podriva političku i javnu podršku EU i pretvori nacije u njene pristalice. Već je postigla određeni uspeh u Srbiji, gdje samo manje od polovine stanovništva sada podržava ulazak u EU.
U međuvremenu, zemlje Zapadnog Balkana doživljavaju ogroman odliv mozgova zbog ekonomske situacije  i nedostatka političke stabilnosti. Mladi se sele u zemlje EU u potrazi za poslom.
Predviđa se da će region izgubiti više od polovine svojih građana u naredne dvije decenije. A sa sporim tempom politike proširenja, malo je toga ostalo za integraciju u EU.
Zapadni Balkan je prvi put počeo razgovarati o članstvu u EU sredinom 2000-ih, ali još uvijek nema konsenzusa članica EU o njihovom budućem ulasku. Dugo vrijeme u kojem se odvija ovaj process podstiče anti-EU stavove i ostavlja više prostora Rusiji i Kini da povećaju svoj uticaj.
Ali EU su potrebni ovi saveznici za borbu protiv velikih sigurnosnih izazova. U suprotnom, ostavlja za sobom sve više rascjepkanu regiju, gdje je Rusija gajila nacionalističke grupe i koristi dezinformacije da potkopa prodemokratske narative.

Kako se porediti sa Ukrajinom?

Malo je vjerovatno da će Ukrajina započeti pristupne pregovore s EU dok ne bude imala kontrolu nad svojim granicama i ispunila niz kriterija koje je utvrdila Evropska komisija. To uključuje provjeru ukrajinskih sudija i tužilaca te pokazivanje iskustva (optužnice i presude) u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala na visokom nivou, kao i primjenu „antioligarhijskog zakona“ kako bi se ograničio neprimjeren uticaj korumpiranih pojedinaca u ekonomskom, političkom i javnom životu. 
Određeni uslovi obično moraju biti ispunjeni prije nego što se nekoj zemlji dodijeli status kandidata, kao što je bio slučaj sa Albanijom. Ali EU preporučuje da se Ukrajini dodijeli status kandidata uz „shvatanje“ da će poduzeti opipljive korake ka ispunjavanju uslova. Međutim, razgovori sa njom neće biti otvoreni dok se jasno ne pokaže da podržava vladavinu prava i borbu protiv korupcije.
Albanija, članica NATO-a, nedavno je rekla da je nedostatak obaveza pristupanja EU Zapadnom Balkanu regionalno sigurnosno pitanje i zatražila od NATO-a da uspostavi mirovne operacije kako bi se suprotstavio ruskom uticaju. Također je najavio da će uspostaviti pomorsku bazu NATO-a duž svoje jadranske obale.
Velika Britanija je, također, pozvala na pojačanje misije NATO-a na Zapadnom Balkanu, posebno u Bosni i Hercegovini kako bi promovirala stabilnost i sigurnost i suprotstavila se ruskim regionalnim dezinformacijama.
Međutim, ostavljajući Zapadni Balkan na čekanju od 2003. godine, EU je ozbiljno umanjila svoj uticaj. I Albanija i Sjeverna Makedonija ispunile su kriterije za otvaranje pristupnih pregovora 2018.
Nedostatak vremenskog okvira za pridruživanje ovim zemljama kandidatima znači da ima manje poticaja za reformu. Postoje i neki političari u regionu koji ukazuju na trenutne države članice poput Mađarske čiji demokratski standardi izgledaju slični, ako ne i isti, kao i njihovi.

EU trenutno raspravlja o prelasku na proceduru glasanja kvalifikovanom većinom o vanjskoj i sigurnosnoj politici. To dolazi nakon što je Mađarska blokirala EU uvođenje sankcija Rusiji zbog Ukrajine, osim ako ne dobije više novca iz EU fonda za oporavak od COVID-19.
Prelazak na glasanje kvalifikovanom većinom zahtijeva izmjene i dopune sporazuma EU. Međutim, ako EU pristane proširiti glasanje kvalifikovanom većinom na nova područja politike, mogla bi ga proširiti i na svoju politiku proširenja, tako da države kandidati ne budu blokirane ili korištene kao pregovarački instrument od strane populističkih vlada koje podržava Rusija, kao što to čini Bugarska Sjevernoj Makedoniji ili kao što bi Mađarska mogla raditi u budućnosti kada je u pitanju pridruživanje Ukrajine.
Ako EU ne shvati rastući uticaj Rusije na Zapadnom Balkanu onoliko ozbiljno koliko bi trebalo, rizikuje da stvori neprijatelje na svojim granicama, a upravo sada, kada bukti ukrajinsko-ruski rat, to bi bilo veoma nemarno.