Uspon Kine na Zapadnom Balkanu: Bosna i Hercegovina

Bosna i Hercegovina se suočila sa nepodnošljivim patnjama tokom nasilnog raspada Jugoslavije 1990-ih. Izašla je iz ovog traumatičnog perioda kao jedan od najsloženijih političkih entiteta ikad osmišljenih ustavom, a njena dugoročna održivost je sve upitnija. Ipak, zemlja je nastavila dalje, polako se obnavljala i stekla nesigurno uporište u međunarodnoj politici i ekonomiji. Podrška Zapada bila je odlučujuća uprkos maloj vjerovatnoći duboke institucionalne integracije u budućnosti. Talas političkog i ekonomskog interesa iz zemalja poput Turske, Rusije i zaljevskih država su mnogi političari percipirali kao korisnu privremenu opciju. Ulazak Kine u regiju i zemlju u protekloj deceniji dogodio se sa dobrodošlicom. Neprozirna struktura društvenih „stubova“ bosanskohercegovačkog društva u kojoj dominiraju elite dobro se uklapa u preferirani pristup Pekinga regionu, koji uključuje direktan angažman s elitama i visokopozicioniranim nosiocima funkcija. To je Bosni i Hercegovini dalo prilike za angažman i pružilo štit od potencijalnog nezadovoljstva javnosti. Zanimljivo je da je složena, višeentitetska, višeslojna ustavna struktura ponudila komplementarne linije angažmana entitetima   FBiH i RS. Čini se da je nedostatak neposrednog imperativa za poštivanje zakona EU zbog kontinuiranog zastoja političkog napretka predstavljao još jednu priliku za kinesku ekspanziju.
S obzirom na ovu historiju, nije iznenađujuće da je sredinom 2010-ih došlo do ekstenzivnog rasta kineskog prisustva u energetskom sektoru. Projekat Termoelektrane Stanari završen je 2016. godine nakon kredita Kineske razvojne banke, koja je podržala i manji projekat hidroelektrane Ulog. Najviše pažnje javnosti je usmjereno na Termoelektranu Tuzla - Blok 7, započetu 2014. godine i koja je trenutno u izgradnji. Taj poduhvat je vrijedan više od 800 miliona dolara i finansiran je kreditima kineske Exim banke. Kineski angažman proširio se i na izgradnju putne infrastrukture sa dionicom autoputa Sarajevo-Prijedor. Kineska telekom kompanija Huawei uložila je zajednički napor da osigura ugovor za nadogradnju mreže glavnog državnog telekom operatera na 5G. Veći broj domaćih firmi učestvuje na sajmovima u nastojanju da se probije na kinesko tržište. U zemlji djeluju dva Konfucijeva instituta, u Sarajevu i Banjoj Luci, pri čemu ovaj drugi funkcionira kao širi centar saradnje u kulturi, obrazovanju i istraživanju. Bilateralna akademska saradnja se intenzivira, o čemu svjedoče različiti događaji vezani za inicijativu Pojas i put širom zemlje. Sarajevo je, također, jedan od glavnih gradova u kojem se jedan aktivistički kineski ambasador postepeno upušta u uspostavljanje kontakata sa nedržavnim akterima kao što su nevladine organizacije u različitim oblastima i radi na izgradnji veće vidljivosti u javnosti. Peking podržava medije sa regionalnim ambicijama.
Bosna i Hercegovina ostaje najproblematičnija zemlja na Zapadnom Balkanu, jer sve više političkih aktera dovodi u pitanje Dejtonski sporazum i održivost ustavne konstrukcije zemlje. Sve je veći osjećaj da je Bosna i Hercegovina u ćorsokaku u smislu zapadnih pristupa i politike prema njoj. Etničke podjele pokazuju znakove produbljivanja, jer frustracije u cijelom društvu povećavaju očaj u pogledu dugoročne budućnosti zemlje. Trenutna politička i ustavna kriza između RS i države BiH je još jedan podsjetnik da dramatični poremećaji i nestabilnost ostaju uvijek prisutna prijetnja na Zapadnom Balkanu. Pristupanje EU i NATO-u i dalje je daleka perspektiva, sve manje sposobna da podstakne političke i ekonomske promjene. U tom smislu, geopolitički ćorsokak će i dalje stvarati prilike za nezapadne aktere da prošire svoj uticaj, a političke i poslovne elite će biti više nego spremne da se angažuju i iskoriste prednosti. Kineske aktivnosti u BiH važan su podsjetnik da ova zemlja možda nije sklona riziku, odlučivši se prilično aktivno uključiti u složeno političko okruženje. Osim toga, Peking bi čak mogao koristiti BiH da poboljša svoje kapacitete za angažman između političkih elita, različitih institucionalnih okvira i teškog unutrašnjeg konteksta. Kineski komplementarni pristup fokusiran na društvo pruža još više dokaza da je višeslojno okruženje korisna osnova za učenje, koja nudi podjednako mogućnosti i izazove.

Ekonomija i biznis
Investicije
Jedan način na koji je Kina ulagala u Bosnu i Hercegovinu posljednjih godina je kroz svoju inicijativu Pojas i put (BRI), koja finansira infrastrukturne projekte i nastoji ojačati kulturne, ekonomske i političke veze sa više od 60 zemalja širom Evrope, Afrike i Azije.
U martu 2019. godine, bosanskohercegovački zakonodavci su  odobrili zajam od 1,04 milijarde dolara od razvojnog zajmodavca iz Pekinga za izgradnju Bloka 7 Termoelektrane Tuzla, u jednom od najvećih gradova u Bosni i Hercegovini. Ovo je jedno od najvećih ulaganja u zemlji u poslijeratnom periodu počevši od 1995. godine. Međutim, s obzirom na uticaj na okoliš i širi globalni pomak ka dekarbonizaciji, upitno je da li će ovaj projekat biti realizovan. Izgradnja Bloka 7 prvobitno je trebala početi u julu 2020. godine, ali je odgođena zbog pandemije. General Electric, izvođač radova zadužen za izgradnju, povukao se iz projekta, a u septembru 2020. iz kompanije je najavljeno da će prestati graditi elektrane na ugalj, jer se ponovo fokusira na obnovljive izvore energije. Siemens se, također, povukao iz projekta, po uzoru na GE.
Kinezi su tada tražili alternativu u Siemensu, ali ih je kompanija odbila. Međutim, Kinezi su željeli da se projekat nastavi pa su ponudili da sami nastave sa izgradnjom i da opremu i proizvode isporučuju Shanghai Boiler Works i Shanghai Electric Group, umjesto američkih General Electric ili Siemens. U nedavnom saopćenju se tvrdi da se ulažu svi napori da sporazum o elektrani ostane na snazi. Na osnovu dostupnih informacija, čini se da je projekat još uvijek u toku, uprkos rastućoj zabrinutosti oko njegovih uticaja na okoliš u smislu emisije ugljičnog dioksida.
Ostali infrastrukturni projekti koji su odobreni, ali čekaju na finansiranje uključuju autoput između Banja Luke i Novog Grada, pri čemu su odobrene dvije faze projekata sa dva toka finansiranja. U prvoj fazi, državni odjel Shandong Gasou Grupe sa sjedištem u Jinanu, Kina, pokriva troškove veće od milijardu dolara. U drugoj fazi, Export-Import Bank of China će dati kredit od 300 miliona eura. Prije pojave kineskih investicija u autoput Prijedor-Banja Luka, čini se da u Bosni i Hercegovini nije bilo velikih infrastrukturnih projekata podržanih od Kine. Međutim, jedan od najznačajnijih zajedničkih projekata je Termoelektrana Stanari, koja je u vlasništvu privatne kompanije iz RS i konzorcijuma kompanija iz Kine. Postrojenje od 300 megavata vrijedi 530 miliona eura. Termoelektrana Stanari proizašla je iz CEEC (Saradnja Kine i zemalja Centralne i Istočne Evrope) i bila je prvi uspešno realizovan projekat sa Samita u Sofiji 2018.
Iako je dokaz korporativne odgovornosti GE i Siemensa da se povuku iz elektrane na ugalj, noviji projekat ima za cilj osigurati ekološki prihvatljiv način proizvodnje energije kroz kinesko ulaganje od 130 miliona eura u izgradnju vjetroelektrane za Bosnu i Hercegovinu. Predstavnici vlasti Livanjskog kantona – jednog od 10 kantona u Federaciji BiH – najavili su da će Kinezi graditi vjetropark u Ivoviku, nakon sastanka sa predstavnicima investicionih kompanija China National Technical Import & Export Corporation i Powerchina Resources LTD.
Kineska vlada je značajno uključena u infrastrukturne projekte koji uključuju, ali nisu ograničeni na, rekonstrukciju glavnog sarajevskog tramvaja i izgradnju željezničke pruge u Hercegovini. Ova umiješanost je evidentna iz teksta iz novembra 2021. u kojem je lider RS naveo da će izgradnja željeznice početi kada kineska firma Shandong da zeleno svjetlo. Kompanija je sa Vladom RS potpisala ugovor o koncesiji za izgradnju 2018. godine.
U septembru 2020. godine održan je sastanak vodoprivredne firme Vode Srpske sa predstavnicima dvije kineske kompanije iz građevinskog i IT sektora na kojima je razgovarano o potencijalnim investicijama.

Trgovina
Kineski uvoz u Bosnu i Hercegovinu dostigao je vrhunac u 2019. na više od 1,5 milijardi eura. Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, između 2016. i 2017. godine, bosanski izvoz u Kinu porastao je sa 2,6 miliona na 3,8 miliona bosanskih KM, pao je u 2018. na skoro 3,7 miliona i pao ispod 3 miliona u izvozu u 2019. i 2020. U tabeli ispod prikazan je obim trgovine između BiH i Kine od 2008. do 2020. godine na osnovu podataka Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine.
 
Krediti kineskih banaka i finansijskih institucija
Osim navedenog kredita od 1,04 milijarde dolara, ne postoje drugi poznati zvanični zajmovi između BiH i Kine. Umjesto toga, postoji niz različitih ulaganja u projekte ili koncesije, uključujući spomenutu investiciju u elektranu Stanari, gdje su rudnici i zemljište, na primjer, založeni kao kolateral za otplatu ulaganja.
Studija Evropske investicione banke pokazala je da više od 20 posto građevinskih kredita iz Kine datih srednjoj i istočnoj Evropi (u iznosu od 12 milijardi eura) podržava projekte u BiH. To uključuje ulaganja Huaweija u izgradnju bosanske 4G mreže i ulaganja u sektor mlijeka i mliječnih proizvoda. Ranijim odabirom Huaweija za 4G dobavljača, BH Telecom je bio na meti dobronamjernih kritika diplomatskih prijatelja BiH zbog sigurnosnih pitanja o Huaweiju.
Glavne lokalne kompanije i poslovni ljudi s ekonomskim vezama sa Kinom
Prema podacima bosanskohercegovačkog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, do 2011. godine u BiH je registrovano više od 750 kompanija u vlasništvu državljana Kine, što čini 5,5 posto od ukupnog broja registriranih ugovora o direktnim stranim ulaganjima u zemlji. Sa druge strane, brojni su kineski investitori koji drže mala, veleprodajna i maloprodajna preduzeća. Ukupna vrijednost kineskih investicija je marginalna i predstavlja 0,03 posto ukupnih stranih ulaganja u BiH. Nema podataka o saradnji Kine sa granskim udruženjima poslodavaca u BiH. 
Sajmovi
Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine Mirko Šarović je 2018. godine otvorio sajam opreme i investicija u poljoprivredi. Ovo je organizirano u sklopu platforme zemalja “16+1” u okviru 21. Međunarodnog sajma privrede u Mostaru, koji je održan u partnerstvu sa Kinom. Na sajmu su učestvovale  respektabilne evropske i kineske kompanije koje se bave proizvodnjom poljoprivredne opreme, među kojima je i najveća kineska kompanija YTO Group Corporation, koja je sa svojim proizvodima prisutna u više od 100 zemalja. Hu Yang, specijalni izaslanik Kine za saradnju sa 16+1 državama, rekao je da je ova platforma već pokazala svoje mogućnosti, ali da se u narednom periodu može učiniti mnogo više i da događaji poput sajmova predstavljaju pravi korak u tom pravcu.

Politika
Postoji mogućnost da je neopsežna saradnja rezultat složene političke situacije u BiH, ali je važno napomenuti da su kineske kompanije – kako je prikazano kroz istraživanje – nešto aktivnije u RS. Zanimljivo je spomenuti da je Milorad Dodik izrazio podršku Kini u smislu održavanja mira i stabilnosti u Hong Kongu.
Kineski format „16+1“ je multilateralni pristup, ali Kina u njemu djeluje uglavnom bilateralno. BiH trenutno nema pouzdane ili nedavne podatke o kineskim direktnim stranim ulaganjima, ali je pozdravila kineske kompanije u sklopu nekih od ranije opisanih projekata. Bilo je i lažnih početaka. Nakon što je 2018. godine potpisan sporazum o saradnji sa Huaweijem, takva saradnja nije rezultirala.
Krajem novembra 2018. godine održana je još jedna poslovno-investiciona konferencija između BiH i Kine, na kojem je učestvovalo 17 kineskih kompanija iz različitih industrija: tekstilne industrije, proizvodnje energetske opreme, medicinske opreme, mobilnih kućica, plastike, dijelova od aluminijskih legura, mašina i auto dijelova, hemijske industrije, proizvonje proizvoda od nehrđajućeg čelika, vinske opreme i međunarodni špediteri. Konferenciji su prisustvovali predstavnici Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, VTKBiH, te nadležnih kineskih institucija Grada Ningboa i Kineske ambasade u BiH, nadležnih institucija Federacije BiH i Republike Srpske, Vijeće stranih investitora BiH, Privredna komora FBiH i druge slične institucije.

Civilno društvo
U 2018. godini u Sarajevu je održan Unlimited Forum – najveći regionalni forum inovacija i poduzetništva, koji je organiziran u partnerstvu sa Kinom, a na otvaranju se prisutnima direktno obratio ambasador Kine. Događaj je ugostio predstavnike oko 100 kineskih kompanija te dva najistaknutija govornika uključujući predstavnike kineskih kompanija Viber i Alibaba.

Mediji
Ispitivanje regionalnog sadržaja koji proizvode kineski zvanični mediji pokazuje snažan naglasak na prikazivanju kineskih ekonomskih investicija u povoljnom svjetlu. “Novi put svile”, prema One Xinhua, je prilika za “win-win” koja će donijeti “poslove, poslove, poslove”. Internet stranica Kina Danas (China Today) pokrila je petu godišnjicu BRI, forum 16+1 i povezane investicije. Nedavno je na toj stranici objavljen tekst o oproštajnoj posjeti ambasadora Chen Boa Dodiku, tokom koje je istaknuta samo zastava RS, a ne i zastava BiH. Lokalni lideri širom regiona koristili su kineske državne medije da komuniciraju sa kineskim vlastima i kineskom javnošću, pozivajući Peking da sačuva i proširi ekonomski angažman. Čak je i visoki predstavnik, Valentin Inzko, pohvalio prijedlog za elektranu i rudarstvo RS u intervjuu za Xinhuu 2016. godine, opisujući to kao vrstu stranog ulaganja potrebnog Bosni da se izbori sa prekomjernom nezaposlenošću.
Nema dostupnih podataka o medijima koji imaju kinesko vlasništvo ili ugovore o sadržaju sa kineskim kolegama. Međutim, kroz istraživanje za potrebe ovog izvještaja primjetno je da se odnosi između entiteta razlikuju. U RS mediji su pozitivniji prema Kini. Ipak, čak ni u vijestima iz BiH, izvještavanje o Kini ne izostaje u regionalnim ili državnim medijima. Kako su investicijski projekti prilično značajni u BiH, može se zaključiti da je u najboljem interesu medija na nivou BiH da informiraju građane o ovom pitanju, kao i da ostvare visok broj klikova, teme se smatraju zanimljivim.

Akademsko istraživanje
Postoji saradnja između Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu i Konfucijevog instituta u Sarajevu. Saradnja uključuje predavanja i održavanje časova mandarinskog jezika.
Kineska vlada je 2018. godine organizirala sajam univerziteta sa ciljem upoznavanja brojnih kineskih univerziteta – posebno onih u Pekingu – studentima Bosne i Hercegovine i osiguranje akademske saradnje između njih.
Uz to, kineska ambasada osigurava jednu godišnju stipendiju za studenta iz BiH za strane studije u Kini. Osim toga, oni pružaju pet odvojenih programa stipendiranja za lokalne studente koji se direktno prijavljuju za diplomske i magistarske studije u Kini. Ove stipendije uključuju Kina/UNESCO-Program stipendiranja Velikog zida; Program specijalnih stipendija kineske vlade - Univerzitetski postdiplomski program; Program specijalnih stipendija kineske vlade u provincijama i autonomnim regionima; i Program specijalnih stipendija kineske vlade – Program saradnje sa provincijama i autonomnim regionima.
Univerzitet za međunarodne studije u Jilinu, Kina, potpisao je ugovor sa Univerzitetom u Istočnom Sarajevu o osiguranju dvojnih diploma svim polaznicima.

Kultura
Nastavu jezika ne pruža samo Institut Konfucije u Sarajevu, već i BRAVO Sarajevo, neprofitna i nevladina organizacija. Ovo pokriva nastavu do nivoa A1 na mandarinskom, što ukazuje da je interesovanje za ovaj jezik prisutno neformalno i dostupno za učenje kroz NGO sektor.
Kulturni, društveni i akademski uticaj najizraženiji je u širenju mogućnosti za lokalne mlade ljude da nauče mandarinski ili budu izloženi kineskoj kulturi kroz brojne, iako kratke, događaje, kao i da studiraju u Kini putem brojnih programa stipendiranja koje nudi Ambasada. U RS postoji snažan pozitivan sentiment prema Kini u političkom smislu, ali su kulturni i društveni odnosi bili u padu, zbog napora za ulaganja u poslovanje. Dugoročni efekti koji se mogu očekivati od ovog ojačanog odnosa su dodatno povjerenje na nivou bosanskohercegovačkog društva, koje je već značajno, s porastom popularnosti Xiaomi i Huawei brendova. Ovo će vjerovatno dodatno pozitivno uticati na lokalnu prijemčivost uvezene kineske robe, koja je dugo vremena imala reputaciju pristupačne, jeftine robe.

Interakcija među ljudima
Turizam
Kineski posjetioci u Bosni i Hercegovini
 
Podaci ukazuju na brzi porast dolazaka kineskih turista u BiH u periodu od 2011. godine, koji je sa 2.244 posjetitelja zabilježenih u toj godini porastao na izvanrednih 103.000 turista prije pandemije COVID-19.
Trend ostvarenih noćenja u BiH proporcionalan je broju posjetilaca koji su posjetili BiH u periodu 2012-2020. godine, gdje je i u 2019. godini zabilježen najveći broj noćenja u Bosni i Hercegovini, ukupno 122.282 noćenja.