Roditelji i djeca. Kako Rusija zatvara cijele porodice na anektiranom Krimu

Praksa masovnih pretresa i pritvaranja na Krimu započela je nakon što je Rusija anektirala ukrajinski Krim 2014. godine. Ali tokom ruskih vojnih operacija protiv Ukrajine, trendovi su se promijenili - sve više pritvaranja se odvija pod teškom optužbom "velike izdaje", a cijele porodice mogu biti zatvorene, primjećuju ukrajinski aktivisti za ljudska prava. Sudska ročišta u ovim slučajevima održavaju se iza zatvorenih vrata, a njihovi optuženi su lišeni mogućnosti efikasne odbrane.

Najmanje u 17 krimskih porodica, dvije do četiri osobe uhapšene i osuđene su bliski rođaci, ranije je za Suspilni rekla krimska aktivistica za ljudska prava Lutfije Zudijeva.

U materijalu Krim.Realii govorimo o pet provjerenih slučajeva porodičnog pritvora po teškim krivičnim djelima.

Majka i kćerka

U augustu je ruski Gradski sud u Sevastopolju osudio 42-godišnju stanovnicu Krima Viktoriju Strelec i njenu 24-godišnju kćerku Aleksandru na 12 godina zatvora zbog optužbi za veleizdaju (član 275. Krivičnog zakona Ruske Federacije), saopćilo je rusko tužilaštvo grada.

Prema istrazi, žene sa Krima su navodno u septembru 2023. godine putem messengera poslale fotografije ruskih vojnih objekata Upravi državne službe (GUR) Ministarstva odbrane Ukrajine.

Aleksandru i Viktoriju Strelec su pritvorili oficiri Odjeljenja FSB-a ruske Crnomorske flote, izvještavaju sigurnosni zvaničnici. Ali kada se to dogodilo, nije poznato.

Nema javnog stava Uprave državne službe Ministarstva odbrane o ovom pitanju.

Sudija Gradskog suda u Sevastopolju, koji je pod kontrolom Kremlja, Danilo Zemljekov, osudio je Viktoriju i Aleksandru Strelec na zatvor, uprkos činjenici da Aleksandra ima dvoje maloljetne djece koja su ostala pod starateljstvom njenog supruga.

Osuđene žene sa Krima nalaze se u popravnoj koloniji općeg režima, saopćilo je rusko tužilaštvo u Sevastopolju.

 

„Mom mužu je jako teško prikupiti namirnice za mene i moju majku, a već mjesec dana smo na obrocima koje nam ovdje daju. Dala sam cigarete par puta i neke namirnice u augustu. Ali ne tražim ništa za sebe. Važno mi je da izvučem djecu, jer se beba (najmlađa kćerka - op. ur.) bori za život“, ruski projekat za ljudska prava „Prvi odjel“ citira pismo Aleksandre Strelec iz pritvorskog centra.

Supružnici

U oktobru su ruske snage sigurnosti izvršile pretres i pritvorile četiri žene sa Krima pod optužbom za organiziranje aktivnosti terorističke organizacije (Dio 1 člana 205.5 Krivičnog zakona Ruske Federacije). Među pritvorenima je bila i Esma Nimetulaeva, majka petero djece iz Bahčisaraja.

Ona je supruga Remzija Nimetulaeva, osobe iz pete bahčisarajske grupe "slučaja Hizb ut-Tahrir", kojeg su ruske snage sigurnosti pritvorile u augustu 2023. godine pod optužbom za učešće u muslimanskoj organizaciji zabranjenoj u Rusiji.

Od tada je uhapšen u SIZO-1 u Rostovu na Donu. Njegov slučaj razmatra Vojni sud Južnog okruga u Ruskoj Federaciji. Ukrajinski i ruski aktivisti za ljudska prava takve slučajeve nazivaju politički motiviranim.

Tako je petero male djece izgubilo roditelje. Žive sa svojom 73-godišnjom bakom, Alijom Bekirovom, majkom Esme Nimetulaeve.

„Rečeno mi je (od strane ruskih snaga sigurnosti – op. ur.): 'Ostani sa svojim unucima kao baka, možeš podnijeti zahtjev za starateljstvo.' Rekli su da ako nema staratelja, država može oduzeti djecu. Odgovorila sam da djecu neću dati nikome. Pošto su im uzeli oca , sama ću se brinuti o svojim unucima“, rekla je za Krimsku solidarnost.

U proljeće 2024. godine, par, Sergej Kozlov i Jevgenija Samoilova, nestali su u Kerču.

Kasnije se ispostavilo da im se u Ruskoj Federaciji sudi po optužbama za „terorizam“, „izdaju“ i navodnu saradnju sa Glavnom obavještajnom upravom Ministarstva odbrane Ukrajine. Njihov stav u ovom slučaju nije poznat. Oni su, posebno, optuženi za paljenje automobila sa simbolima Z i V (simboli potpune invazije Ruske Federacije na Ukrajinu - KR), pripremu dizanja u zrak željezničkih pruga na Krimu i ubistvo ruskog vojnika u Sevastopolju.

Prema riječima aktivista za ljudska prava, par se nalazi u pritvorskom centru, a sudska ročišta se održavaju u Južnom okružnom vojnom sudu u Rostovu na Donu.  

„S obzirom na potpuni nedostatak informacija o ovom slučaju prije nego što je prebačen sudu, široko rasprostranjenu praksu otmice i mučenja od strane službenika FSB-a, uskraćivanje

pristupa advokata osumnjičenima i optuženima, kao i tendenciju fabrikovanja dokaza koji nisu predmet kritičke procjene na ruskim sudovima, validnost optužbi stanovnika Kerča izaziva očigledne sumnje“, navodi se u projektu za ljudska prava „Tribunal. Krimska epizoda“.

Cijela porodica

U martu, nakon pretresa u Jevpatoriji, ruske snage sigurnosti privele su četveročlanu porodicu: Tatjanu Maljar, njenog sina Anatolija Rosihina i kćerku Olgu Begej, kao i njenog brata Valentina Maljara. Optuženi su za „veleizdaju“.

„Do danas je ovo najveći takav slučaj, gdje su četiri osobe iz porodice privedene odjednom“, kaže Olga Skripnik, koordinatorica Krimske grupe za ljudska prava.

Pritvorena porodica je porijeklom iz Lvova i preselila se na Krim prije ruske aneksije 2014. godine. Olga Begej ima dvoje maloljetne djece. Ova okolnost može biti razlog progona ovih ljudi, smatraju njihovi rođaci i poznanici.

Dugo se ništa nije znalo o pritvorenima. Ovo je „dobro poznati trik“ ruskih snaga sigurnosti, kada u prvim danima nakon pritvora muče ljude kako bi dobili potrebna svjedočenja, napominje Refat Čubarov, šef Medžlisa krimsko-tatarskog naroda.

Prema njegovim riječima, cijela pritvorena porodica optužena je po članu 275 Krivičnog zakona Ruske Federacije (veleizdaja). Svi se nalaze u Simferopoljskom pritvorskom centru broj 2.

„Član o veleizdaji je potpuno zatvoren krivični slučaj. I u svim takvim slučajevima smo zabilježili da u početnim fazama, čak i ako rođaci pokušaju angažovati nezavisne advokate, njima se ne dozvoljava pristup ljudima, što je grubo kršenje istog ruskog zakonodavstva“, rekla je Olga Skripnik za Krim.Realii.  

Otac i sin

Ruske vlasti u okupiranom dijelu Hersonske oblasti progone krimskotatarsku porodicu zbog navodnih veza sa krimskotatarskim bataljonom nazvanim po Nomanu Čelebidžikanu i Krimskim bataljonom. Zbog toga su otac i sin - Halil i Apaz Kurtamet - završili u ruskim mučilištima.

Apaz Kurtamet je priveden od strane ruskih snaga sigurnosti u julu 2022. godine u Hersonskoj oblasti. U to vrijeme, mladić je imao 19 godina. Poslan je u pritvorski centar na anektiranom Krimu, a zatim je suđen. Nakon suđenja, osuđen je na sedam godina zatvora zbog pozajmice 500 grivni svom kolegi iz razreda. Kasnije se ispostavilo da je kolega kojem je posudio novac služio u Oružanim snagama Ukrajine.

Ruske snage sigurnosti i stručnjaci uključeni u suđenje u ovom slučaju smatrali su takve postupke Apaza Kurtameta "finansiranjem" Krimskog bataljona. Prvo je poslan u koloniju u ruskom gradu Vladimiru. Zatim u Nižnji Novgorod, Jaroslavlj i Pskov.

Od novembra 2023. godine, ruske vlasti gone Apaza Kurtameta, oca 58-godišnjeg biznismena i lokalnog vjerskog vođu Khalila Kurtameta, po optužbama za učešće u krimsko-tatarskom bataljonu nazvanom po Nomanu Čelebidžihanu.

Geničeski okružni sud, koji je osnovala Rusija, u okupiranom dijelu Hersonske oblasti, osudio ga je u oktobru na osam godina zatvora po optužbama za učešće u građanskoj blokadi isporuke ukrajinske robe ruskom anektiranom Krimu 2015. godine.

Gdje se sada nalazi Khalil Kurtamet, nepoznato je čak ni njegovoj porodici. Medžlis krimsko-tatarskog naroda navodi da progon oca i sina Kurtameta "manifestuje sav haos sa kojim okupacijske vlasti djeluju kako bi se osvetile svima zbog njihovog neslaganja s okupacijom, otporom i blokadom Krima".

Braća

Ruske represivne prakse na Krimu šire se i na teritoriju južne Ukrajine, koju je Rusija okupirala tokom potpune invazije Ruske Federacije na Ukrajinu. Prema Krimsko-tatarskom resursnom centru, trojica braće iz sela Čongar, Geničeski okrug, Hersonska oblast - Artur, Arsen i Ablamed Memetšajev - nalaze se u ruskom pritvoru.

Pritvorile su ih ruske snage sigurnosti i osuđeni su na anektiranom Krimu zbog navodne umiješanosti u bataljon Noman Čelebidžihan, koji je učestvovao u civilnoj blokadi Krima 2015-2016. godine.

U aprilu 2022. godine pritvoren je najstariji od braće, Artur Memetšajev, otac šestero djece. Optužen je prema članu 208. dijela 2. Krivičnog zakona Ruske Federacije (organiziranje ilegalne oružane formacije ili sudjelovanje u njoj).

U maju 2023. Godine i ostala braća Memetšajevi su pritvorena i uhapšena po istim optužbama.

Kao rezultat toga, Okružni sud u Kijevu, koji je pod kontrolom Rusije, osudio je svu trojicu. Artur Memetšajev osuđen je na 6,5 godina zatvora. Kaznu služi u Mordoviji. Arsen i Abljamed Memetšajev osuđeni su na pet godina zatvora. Prvi je u koloniji u ruskom gradu Lipecku, a drugi u Dimitrovgradu (Uljanovska oblast Ruske Federacije).

Resursni centar krimskih Tatara smatra ove progone "osvetom okupatora za građansku blokadu Krima". Prema njihovim riječima, slučaj protiv Memetšajevih je "falsifikovan na osnovu svjedočenja tri skrivena svjedoka".

„Za porodicu Memetšajev, učešće u građanskoj blokadi Krima završilo se hapšenjem sva tri sina. Tri pretresa, tri krivična postupka, tri presude. Nije li to mnogo represije za jednu porodicu? Krimsko-tatarski resursni centar izražava snažan protest i navodi da je ova sudska odluka nezakonita, politički motivirana i kriminalna. Takva politika Rusije je demonstracija borbe protiv političkih uvjerenja građana na okupiranom Krimu“, navodi Krimsko-tatarski resursni centar.

Možda ima još takvih slučajeva na Krimu, sugeriraju aktivisti za ljudska prava. Ali ne mogu se svi zabilježiti i ne mogu se svi javno reći.

Mnogi Krimljani, koje pretražuju ruske snage sigurnosti, boje se da to otkriju u nadi da će njihovi rođaci biti pušteni, napominju iz Krimsko-tatarskog resursnog centra. Aktivisti za ljudska prava saznaju za neke pretrese nakon šest mjeseci ili godinu dana, dodaju.

Ruske vlasti negiraju politički progon na Krimu.