Unapređenje modernizacije i integracije platnih sistema na Zapadnom Balkanu

Ekonomije Zapadnog Balkana ostvaruju značajan napredak u usklađivanju svojih nacionalnih platnih sistema sa standardima EU u okviru svojih ciljeva pristupanja, uz podršku Svjetske banke. Međutim, napredak je bio neujednačen u cijelom regionu, sa nižim nivoima pristupa i korištenja transakcionih računa i digitalnih finansijskih usluga.

Kako bi riješila ove nedostatke, Svjetska banka, u saradnji sa Vijećem za regionalnu saradnju (RCC) i Sekretarijatom Centralnoevropskog sporazuma o slobodnoj trgovini (CEFTA), implementira Projekat modernizacije plaćanja na Zapadnom Balkanu, koji sponzorira Evropska komisija (EK). Ovaj projekat ima za cilj podržati ekonomije Zapadnog Balkana da ostvare opipljiv napredak u skladu sa ključnim ciljevima Zajedničkog regionalnog tržišta i Ekonomskog investicionog plana i EU plana za novi rast za Zapadni Balkan.

Jedan stub projekta fokusiran je na usvajanje propisa EU o plaćanju i drugih zahtjeva koji će omogućiti ekonomijama Zapadnog Balkana da se pridruže Jedinstvenom evropskom platnom prostoru (SEPA), što će pomoći u povećanju pristupa tržištu i promoviranju ekonomske integracije unutar regiona i sa EU.

Drugi stub se fokusira na uspostavljanje sistema za brzo plaćanje koji omogućavaju trenutne transfere sredstava 24 sata dnevno, zahvaljujući inovativnim funkcionalnostima poput QR kodova. Osim toga, interoperabilnost između različitih pružatelja platnih usluga može olakšati prekograničnu trgovinu, povećati konkurentnost, smanjiti troškove poslovne trgovine i smanjiti troškove doznaka, između ostalih pogodnosti. Kako bi se informirali o izboru dizajna i karakteristikama sistema brzog plaćanja na Zapadnom Balkanu, također, se koriste resursi znanja iz projekta Svjetske banke FASTT.

U ovom trenutku, ekonomije Zapadnog Balkana moraju platiti šest puta više od svojih kolega iz EU za izmirenje međunarodnih plaćanja. Ulazak u SEPA i modernizacija platnih sistema može uvelike olakšati prekograničnu trgovinu i unaprijediti poslovanje na Zapadnom Balkanu. Nadalje, prihvatanje digitalnih plaćanja može omogućiti preduzećima pristup detaljnijim i preciznijim informacijama, pojednostavljujući procese usaglašavanja. Brza plaćanja mogu pomoći u ublažavanju problema kašnjenja u plaćanju, u konačnici poboljšavajući tokove gotovine za preduzeća koja posluju na Zapadnom Balkanu.

Štaviše, moderni sistemi plaćanja mogu ponuditi migrantima pristupačnija rješenja za slanje i primanje doznaka putem formalnih kanala. Ovo ima potencijal smanjiti troškove doznaka u ekonomije Zapadnog Balkana, koji trenutno iznose 6,71 posto ukupne transakcije (prema cijenama doznaka Svjetske banke širom svijeta), značajno nadmašujući globalni cilj održivog razvoja od tri posto. Ispunjavanjem ovog cilja, prema proračunima Svjetske banke, privrede bi mogle uštedjeti oko pola milijarde eura.

 

Osim toga, napredak digitalizacije i inovacija uvelike je pojednostavio i smanjio troškove prihvatanja plaćanja, posebno u poređenju sa tradicionalnim gotovinskim transakcijama. Digitalna plaćanja su sljediva i transparentna, što ne samo da olakšava naplatu poreza, već i pomaže u borbi protiv korupcije i kriminala. Istraživanja pokazuju da samo 10 posto povećanja udjela digitalnih plaćanja dovodi do smanjenja veličine sive ekonomije za oko dva posto.

Na Zapadnom Balkanu, gdje samo 76 posto odraslih ima transakcijski račun prema Global Findexu, za razliku od 99 posto u Eurozoni, digitalna plaćanja mogu pomoći u smanjenju troškova i proširenju finansijskog pristupa na oko 1,9 miliona ljudi. Transakcioni računi, koji se mogu koristiti za vršenje ili primanje plaćanja, služe kao prolaz za pojedince i preduzeća za pristup drugim finansijskim uslugama, čak i bez odnosa sa bankom. Digitalna plaćanja mogu olakšati pristup finansijama i doprinijeti zatvaranju jaza kao što su rodne i nejednakosti između urbanih i ruralnih sredina, čime se doprinosi smanjenju nejednakosti.

Gledajući u budućnost, trenutni uslovi na Zapadnom Balkanu predstavljaju jedinstvenu priliku za region da teži isplativim domaćim i prekograničnim plaćanjima, sa fokusom na SEPA integraciju. Modernizacija platnih sistema će igrati vitalnu ulogu u osiguravanju da finansijski sektor ostane efikasan, da reagira i  bude usklađen sa potrebama preduzeća, preduzetnika i društva.

Kako bi u potpunosti iskoristili ove mogućnosti, ključno je da se regulatori, pružateljica usluga i vlade na Zapadnom Balkanu udruže i provedu neophodne reforme. Prihvatanjem modernizacije i podsticanja saradnje, ekonomije Zapadnog Balkana mogu proširiti spektar usluga dostupnih krajnjim klijentima, pozicionirajući na kraju region kao dinamičnog i konkurentnog igrača u evropskom finansijskom ambijentu.

“Projekat modernizacije plaćanja na Zapadnom Balkanu podržava Albaniju da formalizira i dalje razvija naše ekonomije, usklađuje sa evropskom praksom kako bismo postigli naš zajednički i centralni cilj integracije u EU i unaprijedili trgovinsku razmenu unutar naših šest ekonomija i sa Evropskom unijom. Među brojnim konkretnim akcijama, vjerujemo da će uz podršku ovog važnog projekta, pristupanje naših zemalja SEPA-i i implementacija infrastrukture instant plaćanja označiti značajan razvoj sa opipljivim rezultatima za naše građane, privrede i region”, kaže Ledia Bregu, direktorica za platne sisteme i računovodstvo u Banci Albanije

“Projekat je imao veoma važnu ulogu u jačanju kapaciteta centralnih banaka. Nudi svrsishodnu tehničku podršku zemljama Zapadnog Balkana u cilju postizanja neophodnih reformi za integraciju njihove platne infrastrukture sa EU i izgradnje inovativnih platnih sistema koji u konačnici donose mnoge prednosti pravnim i fizičkim licima svake pojedinačne privredi”, naglasio je Halid Tvico, šef za nadzor i razvoj platnih sistema u Centralnoj banci Bosne i Hercegovine

“Projekat modernizacije plaćanja na Zapadnom Balkanu, koji vodi Svjetska banka, igra ključnu ulogu u usklađivanju platnih sistema u regionu sa standardima EU. Uprkos ograničenjima kapaciteta i brzom napretku informacione tehnologije, nepokolebljiva podrška tima Svetske banke vodi tržište plaćanja Kosova ka značajnoj digitalnoj transformaciji, integraciji sa EU i regionom i pravnoj harmonizaciji. Uspostavljanje zajedničke infrastrukture u regionu za platne usluge će doprinijeti rušenju barijera i povećanju saradnje u drugim oblastima”, kaže Lumni Rustolli,  vršilac dužnosti direktora Odeljenja za platne sisteme u Centralnoj banci Republike Kosovo.  

“Centralna banka Crne Gore čvrsto vjeruje da sinergija između institucija EU i međunarodnih finansijskih institucija u zemljama kandidatima doprinosi ubrzanju ključnih reformi potrebnih za uspješnu integraciju u EU. Projekat modernizacije plaćanja na Zapadnom Balkanu je uspješan primjer takvih koordiniranih napora između EU, Svjetske banke i RCC u pomaganju zemljama Zapadnog Balkana da uspostave veze unutar svojih platnih sistema i sa EU, promovirajući isplativa prekogranična plaćanja. Tokom protekle dvije godine, ovaj projekat je značajno doprinio koheziji napora WB6 u postizanju oba cilja, te snažno podržavamo nastavak ovog projekta u podršci Zajedničkom regionalnom akcionom planu tržišta”, ističe Andrija Jovović, direktora za platne sisteme Centralne banke Crne Gore.  

“Projekat unapređuje regionalnu saradnju i podržava bržu integraciju zemalja Zapadnog Balkana u SEPA-u od koje se očekuje da će donijeti koristi kompanijama i građanima u smislu jeftinijeg, bržeg i praktičnijeg prekograničnog plaćanja u eurima”,  kaže Igor Veličkovski, rukovoditelj Odjeljenja za platne sisteme u Narodnoj banci Republike Sjeverne Makedonije.  

“Kao prava industrija ili trgovina, plaćanja trebaju kontinuirano poboljšanje i integraciju. Narodna banka Srbije je tokom godina stvorila moderan nacionalni platni sistem i platnu infrastrukturu. Veliku pažnju posvećujemo i međunarodnoj dimenziji koja je ključna za stvaranje najboljeg mogućeg ambijenta za međunarodna plaćanja sa primarnim fokusom na njihovu efikasnost koja bi donosila koristi krajnjim korisnicima – građanima i privredi. Upravo tu ulazi projekat modernizacije plaćanja na Zapadnom Balkanu, kao kamen temeljac regionalne i evropske saradnje u platnom ekosistemu”, naglasio Nenad Petrović, vršilac dužnosti generalnog direktora Sektora za platni promet u Narodnoj banci Srbije.