19.12.2022.

Ukrajinski muzeji čuvaju neprocjenjivo zlato u pokušaju da zaustave ruske pljačkaše

Stručnjaci koji prate gubitak skitskih artefakata šokirani su razmjerom krađe od strane Putinovih snaga.

Ljudi koje su Grci nazivali Skitima bili su strašni ratnici i nomadi koji su dominirali evroazijskom stepom više od 1000 godina, oko 800 godina prije nove ere – mnogo prije stvaranja nacionalnih granica.
Čudesno zlatno oružje i ukrasi koje su ostavili završili su u muzejima širom regiona, od kojih mnogi u Ukrajini. Međutim, otkako su ruske trupe napale Ukrajinu u februaru, mnogo skitskog zlata – zajedno sa milionima drugih neprocenjivih artefakata – je opljačkano ili „evakuisano“.
Serhij Teliženko, iz Nacionalnog instituta za arheologiju u Kijevu, koji je pratio talas razaranja, rekao je da je shvatio da će biti gubitaka nakon invazije, "ali nisam mogao zamisliti razmjere".
Neki muzeji su uspjeli na vrijeme premjestiti svoje zbirke na sigurno. Među njima su arheološki muzej u Odesi i jedan u Melitopolju, koji drži najvažniju kolekciju skitskog zlata u Ukrajini. U međuvremenu, Irina Šramko, direktorka Arheološkog muzeja u Harkovu i njene kolege provode noći u blizini blaga iz skitskog i bronzanog doba.
"To je slučaj u cijeloj Ukrajini", rekla je Regina Uhl iz njemačkog arheološkog instituta u Berlinu, koji je osigurao novac i materijal za svoje ukrajinske kolege. "Mislili su da bi mogli bolje zaštititi objekte ako su bliže."
Međutim, brzina ruske okupacije na istoku zemlje, posebno, značila je da mnogi muzeji nisu imali vremena da provedu svoje planove evakuacije. Lokalni istorijski muzeji u Limanu, u Donjeckoj oblasti, i Rubižneu u Lugansku su uništeni, rekao je Teliženko, a sudbina njihovih kolekcija nije poznata.
Lokalni muzej u Mariupolju, koji je imao i važnu kolekciju skitskog zlata, bio je teško granatiran u proljeće, a u aprilu su ruski mediji objavili da je oko 2.000 predmeta iz njega preneseno u okupirani grad Donjeck. Uključuju neprocjenjive slike Arhipa Kuindžija i Ivana Aivazovskog.  
Ukrajinski obavještajci tvrde da je veliki dio materijala uzetog iz njihovih muzeja pronašao put do Krima. Teliženko je citirao izvještaje da su krajem oktobra zaposlenici Hersoneskog državnog muzeja u Sevastopolju na Krimu stigli u regionalni lokalni muzej u Hersonu, kako bi preuzeli njegovu kolekciju.
Iako je ovaj izvještaj teško potvrditi, potvrđuju ga izvori u zemlji, kao i razmjene na virtuelnim forumima koje se prate izvan Ukrajine. Veliki dio uništavanja i uklanjanja objekata dokumentiran je fotografski, a fotografije su objavljene na web stranici koju je postavila ukrajinska vlada kako bi zabilježila "kulturne zločine".
Web stranica sadrži slike oštećenih arheoloških lokaliteta. Teliženko je rekao da su neka razaranja prethodila aktuelnom sukobu. Ruske trupe počele su 2017. graditi odbrambene strukture na grupi grobnih humki iz bronzanog doba u blizini sela Dovhe u regiji Lugansk, rekao je on.  
"Integritet ovog kompleksa je zauvijek izgubljen", rekao je on o lokalitetu starom 5.000 godina. „Takvih slučajeva ima mnogo, jer zaraćene strane koriste karakteristike terena za samoodbranu.
 
Arheolog Mihajlo Videiko sa Kijevskog univerziteta Boris Grinčenko potvrdio je ovo:  
„Oni se ukopavaju za odbranu, često na mjestima gdje su ljudi to isto  činili isto stotinama i hiljadama godina ranije.“  
Napomenuo je da su bedemi visoki i do devet metara, koje su podigli kijevski knezovi u 10. veku da bi odbili istočnjačke pljačkaše, uspešno odbili ruske tenkove više od 12 vekova kasnije.
Sam Hardy, šef istraživanja ilegalne trgovine u međunarodnoj dobrotvornoj organizaciji Heritage Management Organization, rekao je da je gubitak integriteta drevnih lokaliteta ozbiljniji od gubitka neprocjenjivih artefakata.  
„Ono iz čega dobijamo informacije je kontekst, odnos između svega, sajt, a ne pojedinačni objekat“, rekao je Hardy.
Hardy je rekao da su Rusi organizirali pokušaje uklanjanja teritorija koje su okupirali te da su Ukrajinci i Rusi pljačkali – iako uglavnom Rusi.  
„Postoji ogroman problem pravnog nihilizma u oba društva“, kaže on. "Ljudi zapravo ne osjećaju da zakon postoji ili da se pošteno primjenjuje."
Njegovo praćenje ruskih medija i internet kanala ukazuje na to da su neke kolekcije  ranije prebačene na Krim već prenijete dalje u Rusiju. U međuvremenu, ruski pljačkaši gađaju lokalitete na Krimu za koje smatraju da su od velike vrijednosti za antikvitete, uključujući mjesta zaštićene svjetske baštine UNESCO.
Bilo je slično kao i nakon Drugog svjetskog rata, rekla je Friederike Fless, predsjednica njemačkog arheološkog instituta, kada su takozvane trofejne brigade Crvene armije ogoljele istočnonjemačke, ukrajinske i druge muzeje. Među zbirkama iz Berlina bilo je Prijamovo blago, skrovište neprocjenjivih predmeta iz Troje koje je iskopao njemački arheolog Heinrich Schliemann 1870-ih.
Iako ukupna slika izgleda mračno za Ukrajinu, Videiko je rekao da je to srebro. Remećenje drevnih lokaliteta iznelo je na vidjelo nova otkrića, uključujući prethodno nepoznato nalazište misteriozne Tripile – jedne od posljednjih preživelih kultura neolitske Evrope. Kada to napajanje bude dozvoljavalo, on i njegove kolege se snalaze da zapišu te nalaze.  
„Ova godina je bila veoma plodna sa naučne tačke gledišta“, rekao je on.