Ukrajinski mirovni samit: Diplomatska podrška i političke zamjerke

 

Ušuškano visoko u švajcarskim planinama, odmaralištu Bürgenstock nije strano da bude mjesto na kojem se stvara historija. Gradić je ugostio filmske zvijezde i moćne posrednike tokom cijelog 20. stoljeća, a 2002. godine sudanska vlada i pobunjenici su ovdje pregovarali o prekidu vatre.

Ali kako su se lideri, ministri i izaslanici više od 90 zemalja okupljali na mjestu održavanja prvih razgovora o uspostavljanju mira u Ukrajini, ciljevi su bili skromniji. Rusija nije bila pozvana i nije pokazala interesiranje da prisustvuje, što je navelo njenu saveznicu Kinu da bojkotuje pregovore. Švicarski domaćini rekli su da se nadaju samo postavljanju temelja za buduće pregovore, koračajući naprijed na dugom putu ka miru.  

Ipak, kada su pregovori počeli, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je insistirao da se historijski događaji odvijaju.

Dovesti više od 50 svjetskih lidera u prostoriju da razgovaraju o miru u Ukrajini nije loš podvig. Još je teže osigurati zastupljenost više desetina predstavika sa svih kontinentinenata.

Bio je to rezultat višemjesečne mukotrpne diplomatije i sastanak je održan uprkos ruskoj političkoj kontraofanzivi sa ciljem rušenja ugleda skupa.

Dvodnevni razgovori su dočekali delegacije izvan uobičajene liste gostiju na sastancima pristalica Kijeva, korak dalje od optužbi za politiku eho komore koje se često upućuju zapadnim silama.

Kenijski predsjednik osudio je Rusiju, ali je zatražio od "svih strana u ratu" da "omekšaju svoje pozicije" - dok je ministar vanjskih poslova Saudijske Arabije govorio o "teškim kompromisima" koji su pred nama.

Ova široka lista zvanica značila je da su pukotine između ukrajinskih navijača i ključnih igrača u Africi, Aziji i Latinskoj Americi bile jasno identificirane u švicarskim planinama. A oklijevanja i nepojavljivanja predstavnika pojedinih zemalja, također, su mnogo govorili.  

 

Desetine  podržale izjavu o teritorijalnom integritetu Ukrajine

 

Razgovori su kulminirali saopćenjem koje je podržala većina prisutnih - oko 80 zemalja, uključujući sve države članice Evropske unije, Sjedinjene Države, Ganu, Keniju, Argentinu, Kolumbiju, Filipine, Katar i Gvatemalu.

"Rat Ruske Federacije protiv Ukrajine koji je u toku i dalje izaziva ljudsku patnju i razaranja velikih razmjera, te stvara rizike i krize sa globalnim posljedicama po svijet", navodi se u saopćenju.

"Potvrđujemo našu posvećenost suzdržavanju od prijetnje ili upotrebe sile protiv teritorijalnog integriteta ili političke nezavisnosti bilo koje države, principa suvereniteta, nezavisnosti i teritorijalnog integriteta svih država, uključujući Ukrajinu".

 

Mirovni samit ponovo potvrđuje teritorijalni integritet Ukrajine

 

Potpisnici, također, osuđuju nuklearne prijetnje, upozoravaju na korištenje hrane kao oružja i pozivaju na "potpunu razmjenu zatvorenika" i povratak "sve deportirane i nezakonito raseljene ukrajinske djece".

 

Indija, Južna Afrika, Indonezija odbile potpisati

 

Ali ove riječi nisu bile podržane od strane svih koji su prisustvovali samitu. Diplomatski teškaši Indija, Južna Afrika, Indonezija i Meksiko bili su među nekoliko zemalja koje su prisustvovale razgovorima, ali su odlučile ne podržati konačni tekst.

Te su države već signalizirale određenu uzdržanost slanjem diplomata ili ministara – a ne njihovih lidera - u Švicarsku.

Claude Rakisits, analitičar briselskog Centra za sigurnost, diplomatiju i strategiju, nije iznenađen. On kaže da neke nacije "ne žele ljuljati čamac" dok pokušavaju  izbalansirati veze sa Zapadom, Rusijom i Kinom.

Uoči samita, Kijev je optužio Moskvu i Peking da vrše diplomatski pritisak na druge države kako bi ih uvjerili da ne dođu, što Kina negira. Rakisits kaže da su elementi odnosa pojedinih nacija vjerovatno bili uključeni u kalkulacije o tome da li se odazvati pozivu Švicarske - poput oslanjanja Indije na Rusiju u isporuci oružja ili povijesnih veza Južne Afrike sa Moskvom.

 

"Ova konferencija govori o mnogo više nego o mirvonim prevovorima u Ukrajini. Radi se o održavanju međunarodnog poretka", rekao je Rakisits za DW.

 

Ukrajina kaže da samit pokazuje da međunarodna podrška "ne slabi"

 

Ukrajinski predsjednik Zelenski odbio je pitanja o tome da li je razočaran što su neke države odlučile ne potpisati izjavu, umjesto toga rekavši da je činjenica da su postignuti rezultati "veliki uspjeh".

"Ovaj samit govori da međunarodna podrška ne slabi. Ona je jaka", rekao je on novinarima.

Zapadni saveznici Kijeva ponovili su optimističan ton.

"To je definitivno najveći i najviši skup zemalja širom svijeta koji govori o tome kako idemo ka miru u Ukrajini od izbijanja rata. To je samo po sebi značajno", rekao je irski premijer Simon Harris za DW na marginama razgovora.

 

Zapadni lideri su odbili prijedlog Rusije

 

Uoči samita, Rusija je predstavila svoj navodni plan za mir — onaj koji zahtijeva od Ukrajine da ustupi velike dijelove svoje teritorije i odustane od svojih ambicija pridruživanja zapadnom vojnom savezu NATO-u.

Rakisits je rekao da je taj prijedlog vjerovatno dio pokušaja Moskve da skrene sa kolosijeka i odvrati pažnju od pregovora u Švicarskoj. Njemački kancelar Olaf Scholz odbacio je prijedlog kao "neozbiljan".

"Mislim da Putin nije u poziciji postavljati preduslove," rekao je za DW premijer Harris. "Realnost je da svako mirovno rješenje, svaki mirovni proces mora biti u skladu sa međunarodnim pravom. I svo međunarodno pravo poštuje teritorijalni integritet zemlje".

Ali kako su se lideri okupljali pored slogana "puta mira" koji su krasili zidove i šetališta oko mjesta, bilo je malo sumnje da se pravi napredak ne može postići bez Moskve.

A zemlje okupljene u Švajcarskoj i dalje nisu postigle sporazum kako da to ostvare.

"Ostaje jedno ključno pitanje: kako i kada Rusija može biti uključena u proces?", rekla je švicarska predsjednica Viola Amherd na zatvaranju pregovora.

"Diskusije u protekla dva dana pokazale su da postoje različita gledišta. Još važnije je naše razumijevanje da se put ka miru u Ukrajini mora ići na osnovu međunarodnog prava".

 

Utvrđen put za naknadne razgovore?

 

Nije najavljen nikakav službeni naknadni samit, ali je švicarska predsjednica Amherd rekla da je nekoliko država izrazilo spremnost da budu domaćini budućih razgovora. Kanada je, u međuvremenu, objavila planove da okupi ministre vanjskih poslova na razgovorima o humanitarnim pitanjima u Ukrajini.

"Jasno je da su za okončanje rata potrebne obje strane za stolom", rekao je ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba novinarima.

"Moj posao i posao svih ukrajinskih diplomata i glavni prioritet predsjednika Zelenskog je da Ukrajinu dovedem za ovaj sto u najjaču moguću poziciju".