Ukrajini će trebati 570 milijardi dolara za oporavak nakon ruske ratne agresije
Krajem februara objavljena je četvrta brza procjena štete i potreba (RDNA4) - koju su zajedno uradile Evropska komisija, Grupacija Svjetske banke, Vlada Ukrajine i Ujedinjene nacije, uz podršku drugih partnera. Izvještaj od 200+ stranica daje pregled tri godine tekuće ruske invazije, procjenjujući štetu i gubitke – ekonomske, socijalne i monetarne – zajedno sa procjenama potreba za oporavkom i rekonstrukcijom za 10 godina. Od 31. decembra 2024. godine, ukupni troškovi rekonstrukcije i oporavka u Ukrajini iznose 530,26 milijardi dolara, što višestruko premašuje godišnji nivo ukrajinskog BDP-a. Ipak, gubici naneseni pojedinim sektorima ukrajinske privrede, prije svega energetskom sektoru, samo su u protekloj godini povećani za desetine milijardi dolara. Slijedi još brojki i mišljenja stručnjaka.
Vrijedi napomenuti da procjene štete sadržane u izvještaju pokrivaju samo imovinu potpuno uništenu ili oštećenu kao rezultat neprijateljstava, a ne uključuju vrijednost objekata i infrastrukture nad kojima je Ukrajina privremeno izgubila kontrolu zbog neprijateljske okupacije teritorija na jugu i istoku zemlje, niti uključuju potencijalnu vrijednost minerala koja je trenutno nedostupna ukrajinskoj vladi.
Ukupna direktna šteta samo na zgradama i infrastrukturi, prema izvještaju, dostiže 176 milijardi dolara, što sugerira da je porasla za 24 milijarde dolara u protekloj godini, sa 152 milijarde dolara koliko se procjenjuje u trećem izvještaju (DNA3).
Lavovski dio ovog povećanja čini šteta nanesena ukrajinskom energetskom sektoru. Šteta na imovini, uključujući infrastrukturu za proizvodnju, prenos i distribuciju električne energije zbog pojačanih neprijateljskih napada porasla je za 93 posto, dok je broj objekata uništenih i oštećenih u ruskim raketnim i dron napadima tokom 2024. godine porastao za 70 posto u odnosu na 2023. godinu. To donosi direktnu štetu energetskom i rudarskom sektoru veću od 20 milijardi dolara.
Kako je istaknuo ukrajinski ministar energetike Herman Haluščenko, sektor je pretrpio više od 30 masovnih napada tokom tri godine rata punog razmjera. Štaviše, Ukrajina je izgubila 18 GW proizvodnih kapaciteta koji se nalaze u područjima koja su trenutno pod ruskom kontrolom.
“Naša energetska mreža je 12. decembra prošle godine pretrpjela najmasovniji napad u svojoj historiji, sa oko tri stotine projektila i dronova koji su istovremeno napadali... Napadi su se promijenili, postali masovniji, uključujući upotrebu modernog oružja, uključujući rakete sa kasetnom municijom, u sve većem broju i učestalosti. Bilo je više od 30 masovnih napada pokrenutih [na energetsku mrežu Ukrajine tokom tri godine ruskog agresorskog rata]. Ne računamo ni dnevne napade. Jer naša energetska mreža je napadnuta svaki dan, svaku noć”, rekao je ministar energetike.
Samo prošle godine, 10 GW proizvodnje električne energije je izgubljeno ili onesposobljeno nakon takvih napada. Ovo je otprilike jednako potrošnji u zemljama kao što su Holandija ili Finska.
Trgovinski i industrijski sektori pretrpjeli su štetu koja premašuje 17 milijardi dolara - gotovo jednako kao u energetskom sektoru. Procjenjuje se da su direktni gubici naneseni sektorima obrazovanja i nauke premašili 13 milijardi dolara, a poljoprivredni sektor je pretrpio oko 11 milijardi dolara gubitaka.
Ukupni gubici transportnog i stambenog sektora su još veći – procijenjeni na 37 milijardi dolara, odnosno 57 milijardi dolara. Procjenjuje se da je 13 posto ukupnog stambenog fonda oštećeno ili potpuno uništeno, uključujući 2,5 miliona domaćinstava koja su pretrpjela štetu različitog stepena.
Otprilike 72 posto štete čine regioni u blizini fronta Ukrajine: Donjeck, Harkiv, Lugansk, Zaporožje i Herson, sa ukupnim gubicima procijenjenim na 116 milijardi dolara, kao i regija Kijev, koja je pretrpjela značajne gubitke u prvim sedmicama rata i sada je jedna od prioritetnih meta ruskih raketa.
“Procjena potvrđuje zapanjujuću štetu koju je Rusija nanijela Ukrajini. EU već podržava napore Ukrajine u rekonstrukciji i oporavku, mobilizira više privatnih investicija kroz ukrajinski investicijski okvir i pomaže zemlji da se dublje integrira u jedinstveno tržište EU. Ovo će biti garancija oporavka Ukrajine i stvoriti nove mogućnosti za ukrajinska i evropska preduzeća”, rekla je komesarka EU za politiku susjedstva i pregovore o proširenju Marta Kos.
Autori izvještaja procjenjuju ukupne ekonomske, socijalne i druge novčane gubitke na skoro 589 milijardi dolara, što znatno premašuje štetu nanesenu imovini. Najveći gubici prijavljeni su za trgovinski i industrijski sektor (oko 214 milijardi dolara), poljoprivredni sektor (73 milijarde dolara), energetski i rudarski sektor (72 milijarde dolara), transportni sektor (47 milijardi dolara), plus troškovi čišćenja mina i upravljanja opasnostima od eksploziva (30 milijardi dolara).
Istovremeno, ukupne procjene materijalne štete uzrokovane invazijom Rusije u punom obimu ne uključuju prihode koje su izgubila domaćinstva, a koji su prema analitičarima do sada premašili 73 milijarde dolara.
“Vlada Ukrajine, uz podršku međunarodnih partnera, već treću godinu zaredom provodi program brze procjene, što nam omogućava da planiramo ekonomski oporavak na sistematičniji način. I vidimo da obim štete raste svake godine“, izjavila je Julija Sviridenko, viša potpredsjednica Vlade Ukrajine i ministarka ekonomije.
U izvještaju se procjenjuju ukupne potrebe Ukrajine za rekonstrukcijom i oporavkom u narednih 10 godina na približno 524 milijarde dolara, što iznosi skoro tri nominalna BDP-a za prošlu godinu.
“Novi podaci premašuju prethodnu procjenu za 38 milijardi dolara. Ovako velike brojke znače da bi rekonstrukcija trebala postati projekat globalnih razmjera”, rekao je premijer Denis Šmihal u komentaru.
On je rekao da je Vlada definirala glavne principe koje treba slijediti u naporima za obnovu i oporavak. To su „obnova bolje nego prije“, principi sigurnosti, energetske efikasnosti, pristupačnosti i inkluzivnosti.
Najveći će biti troškovi oporavka i rekonstrukcije stambenog sektora, procijenjeni na oko 84 milijarde dolara. Najmanje 78 milijardi dolara potrebno je za obnovu transportnog sektora, 68 milijardi dolara za energetiku i rudarsku industriju i 64 milijarde dolara za sektore
trgovine i industrije. Za obnovu poljoprivrednog sektora bit će potrebno 55 milijardi dolara, još 39 milijardi dolara je potrebno za podršku programima socijalnog osiguranja, a procjenjuje se da će programi protivminskog djelovanja i upravljanja opasnostima od eksploziva koštati najmanje 30 milijardi dolara.
Prema analitičarima, samo za raščišćavanje ruševina i odlaganje (recikliranje) smeća bit će potrebno najmanje 13 milijardi dolara!
Dok izvještaj daje procjenu potreba za obnovom tokom prve poslijeratne decenije, i autori izvještaja i ukrajinski vladini zvaničnici naglašavaju da napori za oporavak i obnovu trebaju započeti odmah, čak i prije nego što se rat završi.
“Glavni princip je da se rekonstrukcija mora izvršiti sada. Od toga zavisi kvalitet života miliona ljudi, izgledi za povratak Ukrajinaca iz inozemstvs i stvaranje oblasti rasta koje će pogurati našu ekonomiju naprijed“, naglasio je Šmihal.
Izvještaj identificira 348 prioritetnih projekata ukupne vrijednosti 17 milijardi dolara. Više od sedam milijardi dolara potrebnih za potpuno ili djelomično finansiranje 127 projekata već je pronađeno zahvaljujući domaćim rezervama i pomoći međunarodnih partnera. Novac se troši na prioritetne projekte u stambenom sektoru i transportnoj industriji, sektoru obrazovanja, zdravstva, socijalnog osiguranja, energetike i vodosnabdijevanja, kao i protivminskog djelovanja i civilne zaštite. Uz to, procjenjuje se da će ukupni nedostatak sredstava za programe obnove i rekonstrukcije ove godine dostići približno 10 milijardi dolara.
Malo je vjerovatno da će biti lakše nakon završetka rata. Stoga bi jedan od ključnih prioriteta trebao biti privlačenje privatnih investicija u programe obnove i rekonstrukcije.
“Angažman privatnog sektora bit će ključan za uspjeh rekonstrukcije. Razvili smo paket podsticaja za privatni sektor: poreske i carinske olakšice, subvencije na kapitalna ulaganja, grantove, garancije i pomoć u opremi od Evropske komisije u okviru Ukrajinskog fonda, kao i pristup infrastrukturi osiguranja od ratnog rizika koju osiguravaju EBRD, DFC, MIGA i međunarodne izvozno-kreditne agencije“, rekla je Julija Sviridenko.
Kako bi postigla uspješan oporavak, Ukrajina treba udvostručiti svoj BDP, privući više milijardi dolara ulaganja i zaposliti još 4,5 miliona radnika, smatra zamjenik premijera i ministar nacionalnog jedinstva Aleksij Černjišov.
Istovremeno, u izvještaju autoritativnih globalnih institucija se, između ostalog, ističe da će prioritetno ulaganje u programe oporavka i rekonstrukcije biti ključno za pristupanje Ukrajine EU i osiguranje njene dugoročne održivosti.