Ukrajinci na okupiranim teritorijama suočavaju se sa deportacijom, gubitkom imovine nakon novog naređenja Putina

Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je krajem aprila izvršnu uredbu kojom je postavljen rok za podnošenje zahtjeva za rusko državljanstvo na okupiranim područjima Ukrajine. Oni koji odbiju i odluče zadržati svoje ukrajinske pasoše suočavaju se sa gubitkom imovinskih prava, zatvorskim kaznama i deportacijom iz svojih domova.

Stručnjaci kažu da Putin izvršnom naredbom želi protjerati one koji nisu naklonjeni njegovom režimu sa okupiranih teritorija, dok potencijalno postavlja pozornicu za dalje invazije pod izgovorom "zaštite ruskih građana". Upozoravaju i da to otvara put masovnom nadzoru Ukrajinaca.

Imati rusko državljanstvo na okupiranim teritorijama, također, znači da bi Moskva mogla regrutirati lokalno stanovništvo i prisiliti ih da se bore protiv svoje zemlje.

Izdavanje pasoša na stranoj teritoriji, nije novi potez Kremlja.

Nakon aneksije Krima 2014. godine, Rusija je prisilila na uzimanje ruskog državljanstva više od dva miliona ljudi na poluostrvu putem automatske pasošizacije, prakse koja masovno daje državljanstvo stanovnicima okupiranih teritorija bez njihovog pristanka ili potvrde, a u nekim slučajevima čak i u njihovom odsustvu.

Tri godine kasnije, Kremlj je proširio svoju pasošizaciju kako bi uključio dijelove istočnih ukrajinskih oblasti Lugansk i Donjeck, koje je Rusija okupirala 2014. Umjesto automatske pasošizacije, što je očito kršenje međunarodnog prava, Kremlj je promijenio taktiku u pokušaju da primora Ukrajince da uzmu rusko državljanstvo.

Rusija je proširila svoju pasošizaciju još više na ukrajinske teritorije za koje Rusija tvrdi da ih je anektirala od početka invazije na Ukrajinu u februaru 2022.

"Izvršna naredba je poput usisivača. Ona popravlja sve “rupe” koje su omogućavale ljudima da žive na okuširanim teritoriajama bez potrebe da uzmu  ruski pasoš," kaže Oleksandr Pavličenko, izvršni direktor Ukrajinske helsinške unije za ljudska prava, za Kyiv Independent.  

 

Prisilna pasošizacija

 

Prema Putinovoj izvršnoj naredbi, svako ko odbije prihvatiti rusko državljanstvo smatrat će se strancem i može se suočiti sa deportacijom od 1. jula 2024. godine.

Nakon lažnih referenduma, Rusija je nezakonito proglasila aneksiju ovih regiona 30. septembra 2022. godine, čime je ukupan broj pripojenih provincija bio pet sa Krimom. Većina država u Generalnoj skupštini UN-a ne priznaje aneksiju.

Rok za ljeto 2024. u Putinovom dekretu slijedi prvi rok koji je učinio obaveznim da se Ukrajinci koji žive na ovim teritorijama registruju i dostave ruskim vlastima otiske prstiju i fotografije za pasoš do oktobra 2023. godine.

"Ovo podrazumijeva da Rusija dobije širok spektar ličnih podataka, koji se ne mogu smatrati sigurnim kada se proslijede Moskvi", rekla je za Kyiv Independent Aljona Luneva, direktorica za zastupanja u ukrajinskom Centru za ljudska prava ZMINA.

Pravne reperkusije ostavljaju još manje prostora za otpor novim pravilima na okupiranim teritorijama.

Prema Putinovom dekretu, ako mještani odbiju da se registruju, bit će im zabranjen rad i bit će izbrisani iz registracije – uslov koji bi mogao dovsti do gubitka vlasništva nad imovinom, rekao je Pavličenko.

"Ovo pravo svojine se može proglasiti nevažećim. Može se opozvati, što znači da će izgubiti prava na tu nekretninu", rekao je Pavličenko.

Usred postojeće situacije, pojavio se uznemirujući trend: pojedinci koji se opiru i protive ruskoj okupaciji, čak i indirektno jer nemaju ruski pasoš, sada se suočavaju sa alarmantnom perspektivom da se suoče sa još oštrijim kaznama.

Mještani aneksiranih regija koji se opiru suočavaju se sa zatvorom ili deportacijom bez mogućnosti povratka, jer Rusija smatra da su te osobe prijetnja nacionalnoj sigurnosti.

Čak i spominjanje ovih teritorija kao okupiranih od strane Rusije na društvenim mrežama moglo bi ispuniti kriterije "prijetnje nacionalnoj sigurnosti". Donacija za ukrajinsku vojsku ili dobrovoljce može se smatrati finansiranjem "terorizma ili ekstremizma" ili oboje.

“Ovom taktikom Rusija pokušava zastrašiti lokalno stanovništvo, a istovremeno tjera one koji se protive režimu da pobjegnu iz okupiranih područja, kao što je to učinila na Krimu”, rekla je Luneva.

 

"Oni koji su odbili uzeti ruski pasoš smatraju se strancima u svojoj zemlji uz određena ograničenja, znajući da mogu biti progonjeni ili protjerani kad god Rusija to želi", rekla je Luneva.

Rusija je već poslala neke svoje građane u zatvor pod optužbom veleizdaje zbog njihovog protivljenja Putinovom režimu ili ratu u Ukrajini.

Jedna žena iz Moskve i još jedna u Melitopolju koji je okupiran od strane Rusije u Zaporiškoj oblasti uhapšene su zbog donacija ukrajinskoj vojsci. Obojema prijeti kazna do 20 godina zatvora zbog veleizdaje.

Ruski opozicioni novinar Vladimir Kara-Murza, koji je i britanski državljanin, osuđen je na 25 godina zatvora zbog objava o ruskim zvjerstvima u Ukrajini i kritike Kremlja.

"Rusija slijedi ovaj put stvarajući alarmantne sudske procese kako bi pokazala da mogu izmisliti optužbe i zatvoriti ili, u najboljem slučaju, deportovati bilo koga", rekao je Pavličenko.

 

Pristup mrkve i štapa

 

Aktivista za ljudska prava Pavličenko rekao je da je ranije Rusija koristila pristup mrkve pokušavajući podstaknuti Ukrajince da dobiju rusko državljanstvo u okupiranim oblastima Lugansk i Donjeck kada je počela pasošizaciju u tim područjima 2017.

Ali ta se mrkva postepeno pretvarala u štap, jer su ruske vlasti na okupiranim teritorijama svake godine otežavale život ljudima bez ruskog državljanstva ili barem lične karte izdate od strane ruskog zastupnika.

Vremenom je to dovelo do toga da su mještane lišili prava na socijalna davanja, kao što su porodiljsko odsustvo, bolovanje i penzije. Dobijanje kancelarijskog posla postalo je gotovo nemoguće bez ruskog pasoša. Teške okolnosti primorale su sve veći broj ljudi da traže rusko državljanstvo.

Bez obzira na to, oni koji su se opirali sticanju ruskog državljanstva i dalje su mogli pronaći način da žive i rade u okupiranim dijelovima Luganske i Donjecke oblasti.Sada je Putinov dekret promijenio brzinu, koristeći potpuni pristup "štapa" ukidanjem socijalnih beneficija i prijetnjom deportacijom onima koji odbiju rusko državljanstvo do ljeta 2024.

Ukrajinski ombudsman Dmitro Lubinec rekao je na Kijevskoj sigurnosnoj konferenciji krajem maja da više od 13 miliona ljudi trenutno živi pod ruskom okupacijom ili u blizini linije fronta.

 

Olena iz Antratsita u Luganskoj oblasti, kojeg je Rusija okupirala od 2014. godine, primjer je tihog otpora uzimanju ruskog državljanstva. (Napomena urednika: ime je promijenjeno kako bi se zaštitio njen identitet.)

Tokom šest godina otkako je Rusija započela svoju kampanju prisilne pasošizacije u oblastima Donjecka i Luganska, Olena je uspjela zadržati ukrajinski pasoš.

To se promijenilo krajem maja kada je lokalna administracija signalizirala da će socijalna pomoć biti nedostupna za one koji nemaju rusko državljanstvo. Oleni je rečeno da je "nemoguće imati račun u ruskoj banci bez pasoša" i da će se sva plaćanja vršiti preko ruskih banaka.

"Oni prijete da će obustaviti plaćanja. Oni čine sve da sami podnesemo zahtjev za pasoše", rekla je Olena za Kyiv Independent.

Olena je rekla da je odlagala uzimanje ruskog državljanstva koliko god je mogla. "Ali sada nemamo izbora. Ako živite sa vukovima, zavijate kao vuk", rekla je ona, misleći na rusku poslovicu.

"Ne samo da su nas okupirali, već su nas i tlačili", rekla je Olena i dodala da bi voljela da je napustila Antratsit 2014. godine kada je Rusija okupirala grad.  

„Sa našim novcem sada je veoma teško otići“, kaže Olena.

Čak i ako imate dovoljno novca, i dalje je teško napustiti ruske okupirane teritorije samo sa ukrajinskim dokumentima.

Roman (Napomena urednika: ime je promenjeno da bi se zaštitio njegov identitet.), rodom iz Donjecka, koji je pod okupacijom Rusije od 2014. godine, izbegavao je postati ruski državljanin, jer nije želio imati dokumente koje izdaje Moskva ili njeni punomoćnici u okupiranim dijelovima Donjecke oblasti.

Činilo se da se bojao nedavnih Putinovih zakona, zabrinut da bi ovaj razvoj događaja mogao baciti sumnju na njega od strane ruskih vlasti, jer on nema ni dokumente koje izdaju ruski opunomoćenici ni ruski pasoš.

"Oni ne znaju da sam u Donjecku, jer nikada nisam kontaktirao lokalne vlasti. Nemam čak ni lokalni broj telefona", rekao je Roman za Kyiv Independent dok je još bio u Donjecku.Roman je pobjegao u Litvaniju ubrzo nakon razgovora za Kyiv Independent. Dva puta ga je ispitivao ruski FSB, a sumnju je izazvao nedostatak ruskog državljanstva.  

"FSB će ispitivati, ali neposjedovanje ruskih dokumenata za sada nije prekršaj", rekla je Luneva.

Međutim, Luneva je upozorila da će ruske službe sigurnosti pomno pratiti one koji ostanu bez pasoša, što se može smatrati znakom nelojalnosti.

 

"Ako ljudi ostanu, neki od njih će biti pod nadzorom FSB-a, jer tamo žive bez ruskih pasoša", rekla je Luneva.

Pavličenko je rekao da ova politika prisilne pasošizacije, koja krši Ženevske konvencije, omogućava Moskvi da regrutira Ukrajince u rusku vojsku dok Moskva vodi brutalni rat protiv Ukrajine.

Prema članu 51. četvrte Konvencije, okupatorskoj sili zabranjeno je prisiljavanje civila da služe u njenim oružanim ili pomoćnim snagama, a zabranjen je svaki oblik pritiska ili propagande da se podstakne dobrovoljno učlanjenje.

Ipak, Rusija regrutuje Ukrajince na Krimu od 2015. Moskva je prisilno regrutirala hiljade Ukrajinaca iz oblasti Donjecka i Luganska,samo nedelju dana prije nego što je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu — čak i one koji su imali samo ukrajinska dokumenta.

Vjeruje se da su mnogi prisilno regrutirani muškarci bačeni u bitke kao topovsko meso i ubijeni u akciji, boreći se protiv vlastite zemlje.  

Pavličenko je rekao da je ovaj navodni ruski zločin mnogo dublji u svojim posljedicama, jer stvara negativan stav ne samo prema Rusiji, već i prema Ukrajini.

"Ukrajina ih ne može zaštititi i oni su se primorani boriti protiv Ukrajine. Ljudi mogu biti ubijeni, osakaćeni ili ranjeni. Ili zarobljeni od strane ukrajinskih snaga i kažnjeni zbog toga što su bili u ruskoj vojsci", rekao je Pavličenko.

 

Kontradiktorni znakovi iz Kijeva

 

Putinov dekret je izazvao oprečne signale iz Kijeva o tome da li ljudi na okupiranim teritorijama treba da se povinuju prisilnoj ruskoj pasošizaciji.

Ombudsman Dmitro Lubinec savjetovao je Ukrajince pod okupacijom da uzmu rusko državljanstvo kako bi preživjeli okupaciju. Krajem maja, komesar ukrajinskog parlamenta za ljudska prava ponovio je molbu da Ukrajina krivično ne goni one koji su prihvatili ruske pasoše pod prisilom.

"Ako ne možete otići iz raznih razloga, a da biste preživjeli, primorani ste da dobijete ruski pasoš - uzmite ga i preživite", rekao je Lubinec za nacionalnu televiziju.
Suprotno ombudsmanu, zamjenica premijera Irina Vereščuk pozvala je Ukrajince pod ruskom okupacijom da ne uzimaju ruske pasoše.

"Moje preporuke Ukrajincima na privremeno okupiranim teritorijama ostaju iste: ne uzimajte ruske pasoše, ne sarađujte sa okupatorima, bježite ako je moguće, sačekajte Oružane snage, ako ostanete", rekla je Vereščuk, koja je i u funkciji ministar za reintegraciju privremeno okupiranih teritorija.  

 

Prije invazije, Rusija je nametnula svoje pasoše za više od tri miliona Ukrajinaca, dajući ih na okupiranom Krimu i Donbasu.

Ruski premijer Mihail Mišustin izjavio je krajem maja da je njegova zemlja dala još 1,5 miliona ruskih pasoša otkako je ilegalno anektirala dijelove četiri okupirana ukrajinska regiona u oktobru 2022.

Usred invazije Rusije, ukrajinski parlament je izmijenio zakon, pojašnjavajući da nasilno stečeno rusko državljanstvo neće biti priznato i da ne dovodi do gubitka ukrajinskog pasoša.

Ipak, zakon je dvosmislen jer zanemaruje "dobrovoljne" zahtjeve za rusko državljanstvo podstaknute uticajem Rusije.

Za razliku od automatske pasošizacije, kojom se rezidentu jednostrano daje novo državljanstvo, Rusija je pokazala da Ukrajinci uzimaju rusko državljanstvo svojom voljom kroz ove taktike prisile, rekla je Luneva, dodajući da oprečni signali iz Kijeva izazivaju zabunu na okupiranim teritorijama.