Ukrajina: Ratni udari na škole, budućnost djece

 

Ruska invazija na Ukrajinu opustošila je škole i vrtiće širom zemlje, navodi Human Rights Watch u izvještaju. Od februara 2022. godine, više od 3.790 objekata namijenjenih obrazovanju je oštećeno ili uništeno, prema podacima ukrajinske vlade, što je ozbiljno ometalo pristup obrazovanju za milione djece.

Izvještaj na 71 stranici, “Tenkovi na igralištu”, dokumentira oštećenje i uništenje škola i vrtića u četiri ukrajinske regije tokom prvih mjeseci borbi. Najveći dio štete na obrazovnim objektima rezultat je zračnih napada, artiljerijskog granatiranja, raketnih udara i, u nekim slučajevima, napada kasetnom municijom – uzrokujući značajnu štetu na krovovima, urušavanje zidova i veće krhotine u učionicama. Ruske snage su često pljačkale škole koje su zauzele, što je bio ratni zločin.

“Ukrajinska djeca su platila visoku cijenu u ovom ratu, jer su napadi na obrazovanje napadi na njihovu budućnost”, rekao je Hugh Williamson, direktor Odjela za Evropu i centralnu Aziju u Human Rights Watch-u. “Međunarodna zajednica treba osuditi štetu i uništavanje škola u Ukrajini i pljačku od strane ruskih snaga.”  

Human Rights Watch je posjetio 50 obrazovnih ustanova u Kijevskoj, Harkovskoj, Černjigovskoj i Mikolajivskoj oblasti i intervjuirao oko 90 školskih zvaničnika, predstavnika lokalnih vlasti i svjedoka vojnih operacija.

Obrazovanje u Ukrajini je na udaru otkako je Rusija prvi put izvršila invaziju na Ukrajinu 2014. godine. Invazija Rusije 2022. godine dovela je do daljnjih napada na škole i vojne upotrebe škola, što je, uz ukupne posljedice rata, ozbiljno poremetilo obrazovanje ukrajinske djece, koje je već imalo probleme zbog zatvaranja škola zbog pandemije COVID-19. Mnogi učenici oštećenih ili uništenih škola morali su  nastaviti školovanje u drugim školama, učeći u smjenama ili na daljinu, što je narušilo kvalitet obrazovanja, navodi Human Rights Watch. Napadi ruskih snaga na elektroenergetsku infrastrukturu i posljedični nestanci struje i interneta često su ometali učenje na daljinu.

 

Ukrajinska vlada je poduzela nekoliko ključnih koraka da zaštiti obrazovanje od napada. Ukrajina je 2019. godine prihvatila Deklaraciju o sigurnim školama, međunarodnu političku obavezu koja ima za cilj zaštititi obrazovanje od najgorih posljedica oružanog sukoba. U augustu 2021. godine Ukrajina je usvojila akcioni plan za ispunjavanje zahtjeva deklaracije. Od januara 2022. godine 1.000 ukrajinskih vojnih zvaničnika je prošlo obuku o Deklaraciji o sigurnim školama i „Smjernicama za zaštitu škola i univerziteta od vojne upotrebe tokom oružanog sukoba“ iz Deklaracije.

U julu 2022. godine ukrajinske vlasti su, također, izdale vojnu naredbu sa visokog nivoa sa ciljem „nekorištenja... prostorija obrazovnih objekata za privremeni smještaj vojnih štabova i jedinica“, prema navodima Ministarstva odbrane Ukrajine.

Oštećenje i uništavanje škola koje je Human Rights Watch dokumentirao obično se dešavalo kada su ruske snage zauzele gradove i mjesta i okupirale škole tokom prvih sedmica borbi 2022. godine. U nekoliko slučajeva, ruske snage su pucale na škole koje su koristile dok su se povlačile iz područja koje su zauzeli, dodatno ih oštetivši.

Kada su zauzele škole, ruske snage su ih pljačkale, uzimajući računare i laptope, televizore, interaktivne table, drugu školsku opremu i sisteme za grijanje. Ono što nije ukradeno, često je polomljeno. Nakon povlačenja, ruske snage su za sobom ostavile spaljene i opljačkane učionice. Također, su iscrtali grafite na zidovima, koji obično izražavaju mržnju prema Ukrajincima.

Naprimjer, ruski vojnici su zauzeli Borodiansku školu u Kijevskoj oblasti i koristili je za vojne operacije protiv ukrajinskih snaga. Škola je teško oštećena ukrajinskom uzvratnom vatrom. Ruski vojnici ostavili su antiukrajinske grafite i zastavu sa nacističkim kukastim krstom na zidovima učionice.

"Bilo je nemoguće zadržati suze", rekao je direktor škole. „U kafeteriji su ruske snage postavile kadu u sudoperu. U drugoj prostoriji zidovi su bili krvavi. … Pokvarili su sve kompjutere… i napunili sve prljavštinom. … Jednostavno su ukrali laptope.”  

Korištenje škola kao stambenih prostorija za trupe, skladištenje municije ili parkiranje ili raspoređivanje vojnih vozila na školskim terenima čini napade na škole vjerovatnijim. Vojne snage dužne su prema zakonima ratovanja učiniti sve što je moguće da zaštite škole i druge civilne objekte pod njihovom kontrolom od posljedica napada.

Prethodni izvještaj Human Rights Watch-a dokumentirao je kako su ruske snage napale škole i vrtiće, uključujući škole za djecu sa smetnjama u razvoju. U školama su mučeni, silovani i na drugi način maltretirani ratni zarobljenici i zatočeni civili, škole su korištene za zatvaranje civila.

Rusija nije prihvatila Deklaraciju o sigurnim školama. Ujedinjeni narodi i druge međunarodne organizacije trebale bi izvršiti pritisak na rusku vladu da odmah prekine namjerne, neselektivne i nesrazmjerne napade na civile i civilne objekte, uključujući škole, i potaknuti Rusiju da izbjegava korištenje ukrajinskih obrazovnih objekata u vojne svrhe. Rusija bi trebala provoditi odredbe Deklaracije i uključiti njene principe u obuku vojnog osoblja.

U nekoliko slučajeva koje je dokumentirao Human Rights Watch, ukrajinske snage su smjestile vojnike u škole, postavile kontrolne punktove u blizini školskih zgrada ili rasporedile mali broj pripadnika Teritorijalnih obrambenih snaga da osiguraju civile koji se nalaze u skloništima u školama, a to su akcije koje mogu povećati rizik od napada.

Ministarstvo obrazovanja izvijestilo je da je više od 95 posto učenika koji ispunjavaju uslove upisano u škole od januara, što je značajno postignuće tokom rata, saopćeno je iz Human Rights Watch. Unatoč tim naporima, prekinuto učenje zbog rata i globalni dokazi iz pandemije koronavirusa da prelazak s direktnog obrazovanja na daljinsko obrazovanje često uzrokuje gubitke u učenju i nejednakost, ukazuju na ogroman napor potreban da se pomogne ukrajinskoj djeci da oporave svoje obrazovanje.

Žena koja živi u Izjumu, u Harkovskoj regoko, rekla je za Human Rights Watch da se bori sa učenjem na daljinu za svog 14-godišnjeg sina.  

“Nema interneta, tako da nema video lekcija”, rekla je. „Ne možete samo prenijeti zadatke nastavnicima telefonom, potreban vam je laptop. Ne može podesiti virtuelnu učionicu na svom telefonu.”

Mogućnost vraćanja djece u učionice dodaje hitnost Ukrajini da, uz podršku međunarodnih partnera, obnovi i rekonstruira oštećene obrazovne objekte u skladu sa standardima sigurnosti i pristupačnosti, saopćeno je iz Human Rights Watch.

Međunarodni donatori i humanitarne agencije trebale bi podržati ukrajinsku vladu da osigura pravednu rekonstrukciju škola u svim regijama Ukrajine i zahtijevati striktno pridržavanje standarda pristupačnosti koji su obavezni prema ukrajinskom zakonu.

"Većina zemalja širom svijeta, uključujući članice Evropske unije i NATO-a, obećale su da će zaštititi obrazovanje od napada i trebale bi pomoći Ukrajini da postigne taj cilj," rekao je Williamson. "Ukrajinska djeca imaju isto pravo na obrazovanje kao djeca svuda, i uprkos ratu ovo ključno pravo treba zaštititi.”