Ukrajina protiv Rusije na sudu UN: jedinstven proces

U ponedjeljak, 18. septembra, u Međunarodnom sudu pravde UN-a u Hagu bit će nastavljena saslušanja po tužbi Ukrajine protiv Rusije po Konvenciji o genocidu. Posebnost procesa je da će se u glavnom sudu UN-a sastati dvije zaraćene strane koje međusobno ne komuniciraju ni na političkim, ni na diplomatskim platformama i otkrit će, kako stručnjaci primjećuju, netipično pitanje. Štaviše, 32 druge države su se umiješale u spor, a to je bez presedana. Šta je tačno?

 

Šta Ukrajina traži u Hagu?

Spor se odnosi na "tumačenje, primjenu i provedbu Konvencije iz 1948. o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida", navodi se u tužbi ukrajinske strane. Zvanični Kijev je podnio izjavu Međunarodnom sudu pravde Ujedinjenih nacija 26. februara 2022. - dva dana nakon početka opsežne vojne invazije Ruske Federacije.

Prvo, ukrajinska strana kategorički izjavljuje da na njenoj teritoriji nije bilo genocida, zbog čega je, prema riječima njenog predsjednika Vladimira Putina, Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu.  

"Ruska Federacija lažno tvrdi da su se djela genocida dogodila u oblastima Lugansk i Donjeck u Ukrajini te je na osnovu toga priznala tzv. "Donjecku Narodnu Republiku" i "Lugansku Narodnu Republiku", a zatim objavila i pokrenula " specijalnu vojnu operaciju "protiv Ukrajine", navodi se u tužbi.

Drugo, Kijev traži od suda da "utvrdi da Rusija nema zakonske osnove da preduzima mjere na teritoriji Ukrajine i protiv nje kako bi spriječila i kaznila navodni genocid".

Treće, sama ukrajinska strana optužuje Rusku Federaciju da "planira akte genocida u Ukrajini" i tvrdi da Rusija "namjerno ubija predstavnike ukrajinske nacionalnosti i nanosi im teške povrede".

Prema mišljenju stručnjaka, prvi put glavno pitanje nisu optužbe za genocid, već optužbe za pogrešne optužbe za genocid. To je suština stvari, ali to još nije razmotreno. Centralno pitanje u trenutnoj fazi je upravo da li sud može razmatrati ovaj spor u meritumu. Na budućim ročištima će se raspravljati o

nadležnosti suda i prihvatljivosti tužbe Ukrajine. Ruska strana je iznijela preliminarne primjedbe i iznijet će ih 18. septembra.

Šta su preliminarni prigovori

Jedna od stranaka - najčešće okrivljeni - može osporiti nadležnost suda u predmetu ili izjaviti da sud ne može razmatrati slučaj iz drugih razloga, objasnila je pres služba Međunarodnog suda pravde UN-a. U tom slučaju stranka se protivi nadležnosti suda ili prihvatljivosti tužbe, a sud obustavlja postupak. Druga strana se poziva da odgovori na ove prigovore. Pisane izjave stranaka Sud će objaviti prvog dana ročišta, što će pomoći da se bolje razumiju njihovi stavovi, kažu vještaci. Međutim, stav Ukrajine je već jasan, ali još nije poznato kakve će argumente dati Rusija.

Zatim će sud saslušati stranke i donijeti odluku. Ako utvrdi da je nadležan i da je tužba u cijelosti ili djelimično prihvatljiva, onda će se postupak o meritumu nastaviti. U suprotnom, proces će se završiti. Ova faza ročišta će se nastaviti do 27. septembra, ali će odluka o nadležnosti biti donesena naknadno. Od izuzetne je važnosti da li će predmet biti razmotren u meritumu, i zbog toga što će uticati na zaštitne mjere, koje su, iako čisto zakonske, važeće. Ako se sud složi sa Ruskom Federacijom i prizna da nije nadležan, zaštitne mjere će biti ukinute.  

Sigurnosne mjere: sud je naredio Rusiji da zaustavi rat

Međunarodni sud pravde Ujedinjenih nacija odlučio je 16. marta 2022. godine da Ruska Federacija odmah prekine vojne akcije koje su počele 24. februara 2022. na teritoriji Ukrajine, kao i da osigura da vojne i neregularne oružane formacije, organizacije i osobe pod njenom kontrolom i rukovodstvom koje podržava i kojima upravlja ne preduzimaju nikakve korake u podršci vojnim operacijama.

"Ovo je glavni pravni akt koji potvrđuje nezakonitost rata - naglašava stručnjak za međunarodno pravo, advokat Serhij Golubok. - Zato što su svi drugi dokumenti o ovom pitanju čisto političke prirode, uključujući i rezoluciju Generalne skupštine UN."  

To je jedini pravosudni mehanizam koji, iako ne direktno, ocjenjuje ključno pitanje zakonitosti rata dok ne postoji poseban sud za zločin agresije, objašnjava stručnjak. Kako dalje naglašava Golubok, ovo pitanje je od centralnog značaja za budući specijalni tribunal i nadoknadu štete, jer ako je rat protivzakonit, onda će njegov inicijator morati nadoknaditi štetu.

Naredba suda o zaštitnim mjerama je obavezujuća, a budući da je Ruska Federacija članica UN-a, ne može je ne priznati. Međutim, Rusija nije ispoštovala odluku, što je izuzetno važno za dalju pravnu ocjenu, ističe advokat: "Ne samo da je rat bio nezakonit, već je to rekao i Međunarodni sud pravde UN-a u martu 2022. godine".

Umjesto toga, Moskva je iznijela svoje prethodne prigovore. Upravo te argumente sud će sada razmotriti.

 

Šta će još 32 zemlje učiniti na sudu u Hagu

Sastanku će prisustvovati 26 od 27 zemalja Evropske unije - sve osim Mađarske, kao i Lihtenštajn, Norveška, Kanada, Velika Britanija, Novi Zeland i Australija. U parovima nastupaju Češka i Slovačka, Luksemburg i Švedska te Kanada i Holandija. Zemlje će predstavljati ili ambasadori ili međunarodni pravni savjetnici njihovih ministarstava vanjskih poslova, objavila je pres-služba suda.

Činjenica je da države koje su potpisnice konvencija, u ovom slučaju – konvencije o zločinu genocida iz 1948. godine, imaju pravo intervenirati u postupku ako smatraju da „imaju interes pravne prirode koji može biti pogođen rješavanjem slučaja”, objašnjavaju stručnjaci Međunarodnog suda pravde UN-a. Međutim, radi se o broju zemalja bez presedana u istoriji: 34 od 193 članice UN-a, odnosno, skoro 20 posto, učestvuju u procesu. Čak se i sudnica čini premala za toliki broj učesnika.

"Ovo je nova situacija, toga ranije nije bilo u slučajevima koje je sud razmatrao u vezi sa Konvencijom o genocide. Ove države brane samu Konvenciju o genocidu i njenu nepovredivost. Žele da kažu da Ruska Federacija, korištenjem riječi "genocid" iz bilo kojeg razloga, podriva samu konvenciju koju brane", Kaže Golubok.  

Vještak naglašava da ove zemlje indirektno i direktno podržavaju tužitelja i izjavljuju da je tužitelj u pravu, a okrivljeni nije imao pravo da govori o genocidu i da to nije razlog za rješavanje oružanog sukoba.

"Ovo je neobično i zanimljivo, ali stvara proceduralne probleme, jer je narušena procesna ravnopravnost, o čemu je pisao sud", kaže Golubok.  

Pretpostavlja da će Rusija zbog toga biti ogorčena i da će govoriti o pritisku na sud, ali je još nejasno kako će sud organizovati postupak da bude konkurentan i ravnopravan.

Prva od zemalja koje su intervenisale, 20. septembra nastupit će Nemačka, po francuskom izgovoru - Allemagne. Trajanje njenog nastupa, kao kod drugim zemljama, bit će strogo ograničeno propisima.

Ročište u predmetu "Optužbe za genocid po Konvenciji o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida: Ukrajina protiv Ruske Federacije" održat će se od 18. do 27. septembra 2023. godine u Palati mira - sjedištu suda u Hagu. Ovo je drugi slučaj koji razmatra Međunarodni sud pravde Ujedinjenih nacija po tužbi Ukrajine protiv Rusije. U junu je u Hagu održano ročište o meritumu prvog predmeta. Posvećeni su tužbi Ukrajine protiv Rusije, podnesenoj u vezi sa navodnim ruskim kršenjem dvije međunarodne konvencije - o borbi protiv finansiranja terorizma i o eliminaciji svih oblika rasne diskriminacije.