Ukrajina: Koji je najgori scenario za Zaporožje?

Kijev je upozorio da Rusija možda planira detonacije u nuklearnoj elektrani Zaporožje. Šta bi se moglo dogoditi ako Rusija nastavi sa ovim planovima?

 

Kada je Rusija prvi put zauzela nuklearnu elektranu u Zaporožju početkom 2022. godine, ukrajinski operater Energoatom izvijestio je da su ruske snage vjerovatno minirale kompleks. Nakon što je početkom juna uništena obližnja brana Kahovka — navodno od strane ruskih vojnih snaga — Kijev je objavio da je Rusija postavila nagazne mine u rashladna jezera elektrane.

Sada je vojno osoblje u Ukrajini upozorilo da su ruski vojnici navodno pričvrstili "predmete koji liče na eksploziv", na dva bloka elektrane.

Krajem juna, Međunarodna agencija za atomsku energiju izvijestila je da nije pronašla nikakve naznake mina ili drugih eksploziva u elektranama. Generalni direktor IAEA Rafael Mariano Grossi najavio je da stručnjaci agencije sada zahtijevaju pristup ostalim dijelovima elektrane kako bi izvršili detaljniju inspekciju i isključili prisustvo bilo kakvog eksploziva.

 

Sistem hlađenja je najslabija tačka Zaporožja

 

Olga Košarna, ukrajinska stručnjakinja za nuklearnu sigurnost, naglasila je da postavljanje nagaznih mina u najvažnije segmente hlađenja predstavlja direktnu prijetnju elektrani. Ona je dodala da je voda u bazenu za hlađenje odigrala odlučujuću ulogu, jer je hladila goruće šipke unutar reaktora i na taj način spriječila njihovo topljenje pregrijavanjem.

Nuklearna elektrana Zaporožje sastoji se od šest blokova, koji su van pogona od prošle jeseni. Pet blokova je u "hladnom režimu" - stanju u kojem više ne proizvode električnu energiju.

Dmitro Humeniuk iz ukrajinskog Državnog naučno-tehničkog centra za nuklearnu i radijacijsku sigurnost objasnio je da, iako se reaktori i dalje moraju hladiti, pošto goruće šipke još uvijek emituju toplotu, voda ne može ispariti. Ako bi rashladni

Prema riječima stručnjaka, šesti reaktor je još uvijek na “vrućem režimu", pod kojim elektrane proizvode toplotnu energiju - iako je IAEA naredila prelazak  na hladnirežim prije četiri sedmice. Ako je to slučaj, voda za rashlađivanje može dostići 280 stepeni Celzijusa (536 stepeni Farenhajta) i isparila bi u slučaju curenja. To bi stručnjacima ostavilo samo 27 sati da spriječe širenje radijacije.

"Mislim da se sva ova ucjena i sve ove prijetnje dešavaju kako bi se zaustavila kontraofanziva Ukrajine u regionu", rekla je Košarna.

 

Da li je moguća katastrofa poput Fukušime?

 

Stručnjaci vjeruju da bi detonacija u bilo kojem dijelu rashladnog sistema Zaporožja mogla dovesti do katastrofe poput one u Fukušimi u Japanu. Godine 2011. zemljotres i cunami koji je uslijedio prekinuli su sekvencu hlađenja tri reaktora nuklearne elektrane Fukušima Daiichi, što je rezultiralo topljenjem jezgra koje je oslobodilo radijaciju.

"Nakon toga je uspostavljena zona evakuacije koju su ljudi morali napustiti. Tri godine kasnije vratili su se zbog niske radijacije, a sada je zona smanjena na jednu trećinu", rekao je Mark Železnjak, gostujući profesor sa Institutu za radioaktivnost životne sredine na Univerzitetu Fukušima.

 

Železnjak vjeruje da je potencijal rizika u Zaporožju manji nego u Fukušimi. "Ne bi došlo do radijacijske katastrofe, jer blok za gašenje ne može emitirati radioaktivni jod", rekao je, savjetujući da se ne podlegnete panici i da se kupe tablete joda koje štite štitnu žlijezdu od radioaktivnog joda.

 

Koliko je okolnog područja ugroženo?

 

Ukrajinski Centar za nuklearnu i radijacijsku sigurnost razvio je dva moguća scenarija u slučaju nuklearne nesreće u elektrani Zaporožje.

U prvom scenariju, zaštitna obloga reaktora debljine jedan metar ostaje netaknuta, dok se postrojenje ispod njega topi. Ovo može biti slučaj ako je potpuno nestalo struje ili su sistemi za hlađenje oštećeni. Stručnjaci procjenjuju da bi u takvom scenariju područje od oko 2,5 kilometara (1,6 milja) oko elektrane bilo kontaminirano radijacijom.

"U suštini, ovo bi uticalo samo na osoblje koje radi u elektrani", navodi se u nedavnom saopćenju Centra, dodajući da će ti ljudi morati napustiti kontaminirano područje. "Jodna profilaksa nije neophodna."

Drugi scenario razmatra nuklearnu nesreću praćenu oštećenom zaštitnom školjkom.  

"U ovom scenariju, zračenje bi imalo uticaj u mnogo širem radijusu i imalo bi daleko ozbiljnije posljedice.  Veličina kontaminiranog područja zavisila bi od vremenskih uslova", objašnjavaju iz Centra.

Ivan Kovalec je stručnjak za modeliranje životne sredine u Nacionalnoj akademiji nauka u Ukrajini. Izračunao je da bi, ovisno o snazi i smjeru vjetra, područje do 20 kilometara (12,5 milja) koje okružuje nuklearnu elektranu moglo biti jako pogođeno.

"U ovom slučaju, bila bi potrebna hitna evakuacija", rekao je Kovalec.  

Čak i ljudi koji žive i do 550 kilometara udaljeni od elektrane mogli bi se suočiti sa zdravstvenim rizicima.  

"Na takvim udaljenostima, međutim, nema potrebe za hitnim protumjerama ili evakuacijama", dodao je Kovalec.