U Ukrajini, ruska vojska ima problem sa ljudstvom. Sada to postaje politički problem.

U video snimku objavljenom na ruskoj platformi društvenih medija VK, jedna žena naglas čita apel predsjedniku Vladimiru Putinu, žaleći se da su njihovi muževi dobili "nezakonita naređenja".

Druge žene stoje držeći natpise na kojima piše: "Tražimo demobilizaciju" i "Vratite naše ljude kući".

"Pomozite našim momcima, molim vas", uzvikuju žene uglas.

Apel žena podstaknut je teškim položajem njihovih muževa, raspoređenih da se bore u Ukrajini u sastavu 347. motorizovanog pješadijskog puka, jedinice u kojoj je Dmitrij Jašnjikov služio počevši od mobilizacije u septembru 2022. godine, sve dok nije teško ranjen prije otprilike tri mjeseca.

"Niko se ne želi svađati. Svi žele ići kući", rekao je 41-godišnjak u intervjuu za RFE/RL Sjever.Realnosti. "Zaglavili smo u ovom haosu već godinu dana. Svi su umorni i žele se vratiti mirnom životu".

Nevolje, iako nisu široko rasprostranjene, već izazivaju političke glavobolje, što je odraz problema koji ruski lideri nastoje izbjeći: ruska vojska ima problem ljudstva u Ukrajini.

Putinov nalog za mobilizaciju od prije 14 mjeseci poslao je desetine hiljada ljudi na prve linije fronta da pokušaju da preokrenuti invaziju u korist Rusije. Ali gubici u krvi se nastavljaju, i što duže traju, potrebno je više muškaraca. I što je više muškaraca potrebno, veća je vjerovatnoća za drugu mobilizaciju.  

A to Kremlj želi izbjeći četiri mjeseca prije predsjedničkih izbora na kojima se očekuje da će se Putin ponovo kandidirati.

"Kremlj još uvijek pokušava 'kupiti krv' umjesto mobilizacije", rekao je Pavel Luzin, stručnjak za rusku vojsku i naučnik na Fletcher školi prava i diplomatije na Univerzitetu Tufts. "Na ovaj način Kremlj je skoro na raskršću: nužno mu je potreban prekid vatre, ali pokušava  biti spreman za najgori scenario,  kada će doći do masovne mobilizacije zajedno sa ekonomskom mobilizacijom", rekao je Luzin.

"Iz njihovih postupaka je jasno da bi Kremlj radije ponudio velike sume novca za dobrovoljce, izvršio racije u ruskim zatvorskim sistemima, restoranima ili drugim skupovima radi ljudstva, umjesto da provede još jedan krug mobilizacije", rekla je Dara Massicot, koja istražuje rusku vojsku u Carnegie Endowment for International Peace.

Prolijevanje krvi i za Rusiju i za Ukrajinu je neumoljivo. Ruske žrtve, ubijene i ranjene, od februara 2022. procjenjuju se na oko 302.000, prema britanskim zvaničnicima. Prema neimenovanim američkim zvaničnicima, broj ukrajinskih žrtava ovog ljeta se procjenjuje na oko 180.000.

Pa kako uvesti više ruskih muškaraca u sistem bez još jedne mobilizacije?

„Prilično sam siguran da Putin prilično dobro poznaje situaciju i da je alarmantno kada je u pitanju ljudstvo u Ukrajini“, rekao je Pentti Forsstrom, penzionisani potpukovnik finske vojske i profesor na Univerzitetu nacionalne odbrane u Helsinkiju.

 

Slom regrutacije

 

U septembru 2022. godine, usred naznaka da Ukrajina nanosi veće gubitke nego što su ruski komandanti predviđali, Kremlj je preduzeo drastičan korak i naredio mobilizaciju, pozivajući oko 300.000 vojnih rezervista i drugih sposobnih muškaraca, neformalno poznatih kao "mobiki".

Sveukupno, proces mobilizacije bio je haotičan. Za široke slojeve ruskog društva to je, također, bilo šokantno.  

Od tada, ruski službenici za regrutaciju i registraciju petljaju sa zastarjelim sistemima koji su uspostavljeni za rukovanje sistemom regrutacije u zemlji.

Prema regrutaciji, svi muškarci između 18 i 27 godina su obavezni da služe jednu godinu u oružanim snagama, što dovodi do toga da stotine hiljada muškaraca budu angažirane tokom svakog od dva dvogodišnja perioda regrutacije. To je decenijama star sistem poznat po svojoj neefikasnosti i korupciji.

Regruteri su nastojali modernizirati kompjuterske sisteme za praćenje muškaraca koji ispunjavaju uslove, a zakonodavci su pokrenuli uspostavljanje digitalne baze podataka koja olakšava dostavljanje radnih dokumenata, kako za regrute, tako i za one koji ispunjavaju uslove za mobilizaciju.

Sistem se oslanja na postojeći internet portal nacionalne vlade pod nazivom Gosuslugi, koji Rusi koriste za procese poput plaćanja poreza ili prijavljivanja za penziju ili invalidninu.

Prema zakonu donesenom ranije ove godine, osoba može biti kažnjena zbog ignoriranja dobijenog obavještenja, bez obzira da li koristi Gosuslugi. Kazne uključuju zabranu napuštanja zemlje ili zabranu vožnje, dobijanja kuće ili registracije malog biznisa.

 

Zapošljavanje na druge načine

 

Prema sadašnjem zakonu, međutim, regrutima nije dozvoljeno da služe izvan granica Rusije, niti im je dozvoljeno da služe u borbi.

Ipak, vojni planeri su pokušali smisliti druge načine da iskoriste te grupe obučenih vojnika. To uključuje regrute koji vrše pritisak ili prisiljavaju muškarce koji završe godinu službe da odmah potpišu volonterske ugovore i da se prijave u vojsku.

Vojni planeri su naveli ekonomske podsticaje. Mobilizirani regruti i dobrovoljci bi trebali primati iste plaće i beneficije, kao i profesionalci u Oružanim snagama koji su potpisali

ugovore. Mjesečna plaća je minimalnih 195.000 rubalja (2.115 dolara) - skoro tri puta više od prosječne mjesečne plaće. U siromašnijim regionima Rusije, to je upadljiva suma.  

Kremlj, također, pruža značajne beneficije za rođake vojnika poginulih u akciji: više od 140.000 dolara, što je suma koja je nešto niža od životne zarade prosječnog Rusa. Prema drugoj procjeni, ukupan iznos isplata, subvencija i drugih beneficija koje se daju rodbini vojnika iznosi više od 170.000 dolara.

"Podsjetimo se da je ruska vlada učinila da smrt u ratu bude neočekivani novac za porodicu vojnika", napisao je u nedavnoj analizi Aleksandr Golts, veteranski ruski vojni reporter koji sada živi u Švedskoj.

Nije jasno koliko je tačno muškaraca dobrovoljno potpisalo ugovore.

Ranije ovog mjeseca, Dmitrij Medvedev, bivši predsjednik koji je sada zamjenik šefa ruskog Savjeta bezbjednosti, rekao je da se od januara prijavilo 410.000 muškaraca, broj za koji stručnjaci kažu da vjerovatno uključuje zatvorenike i radnike migrante iz drugih zemalja.

Vojni planeri su koristili klauzule o zaustavljanju gubitka - nedobrovoljno produženje ugovora sa vojnicima - koje su stupile na snagu za nepoznati broj dobrovoljaca i mobikija prošlog septembra.

Na sastanku sa novinarima u novembru, Putin je ponovio ono što su neki poslanici ranije rekli: mobiki će biti u obavezi da služe do kraja "specijalne vojne operacije", što je eufemizam u Kremlju za rat.

 

Wagner 2.0

 

Zvaničnici su, također, koristili druge alate.

Prošle godine, Ministarstvo odbrane je tražilo od privatne plaćeničke kompanije Wagner, čiji su dobro plaćeni borci smatrani kompetentnijim i bolje obučenim, da predvodi napad na nekoliko mjesta, uključujući grad Bahmut u regiji Donjeck.

Osim kompetentnih boraca, zeleno svjetlo za regrutaciju hiljada zatvorenika dobio je i osnivač Wagnera, pokojni Jevgenij Prigožin. Te jedinice zatvorenika su nadaleko viđene kao topovsko meso, loše obučene i često raspoređene u pješadijskim talasima kako bi preplavile ukrajinske položaje.

Nakon Prigožinove smrti u augustu, pripadnici Wagnera su manje-više uključeni Ministarstvo odbrane i druge paravojne entitete, poput Nacionalne garde ili čečenske milicije poznate kao Ahmat.

Vojni planeri su regrutirali vojnike preko drugih neformalnih dobrovoljačkih jedinica, pod različitim sistemima: jedan zajednički poznat pod ruskim akronimom BARS, a drugi kroz entitet pod nazivom Redut.

Ove jedinice, od kojih su mnoge organizirane kroz opskurne subjekte Ministarstva odbrane, također, su navodno privatne plaćeničke grupe poput Wagnera, ali manje, različitije i sa različitim izvorima finansiranja.  

 

Put kući

 

Potpirivanje bijesa žena i majki vojnika je još jedan alat na koji su se vojni komandanti oslanjali: ne rotirati iscrpljene jedinice svježijim ili dozvoliti produžena odsustva.

Početkom septembra, Telegram kanal sa oko 400 pretplatnika pod nazivom Put kući, objavio je uputstva ljudima da pišu izabranim političarima kako bi tražili rotaciju svojih sinova ili muževa.

Kanal je od tada eksplodirao od popularnosti. Dana 12. novembra objavljen je manifest u kojem se poziva na "potpunu demobilizaciju, političku stabilnost i pristojan život svakog građanina Rusije".

Nije jasno ko stoji iza kanala; organizatori nisu bili dostupni za komentar.

Od tada su se počeli pojavljivati protesti i javni apeli slični onome što se dogodilo u Čerepovcu.

U Moskvi su ranije ovog mjeseca vlasti odbile zahtjev za javne demonstracije. Kao odgovor, desetine žena - neke drže natpise "Vrijeme je da se mobilisani vrate kući" - organizovali su spontani skup uporedo sa odobrenim demonstracijama koje je organizirala Komunistička partija. Policija je ogradila grupu nakon oko pet minuta.

U sibirskom gradu Krasnojarsku, vlasti su odbile zahtjev druge grupe za održavanje demonstracija 11. novembra, navodeći zabrinutost zbog virusa COVID-19. Zvaničnici Sankt Peterburga blokirali su demonstracije zatražene za 26. novembar.  

Izljevi neslaganja uglavnom zavise od pitanja vraćanja vojnika iz Ukrajine. Malo njih, ako ih ima, izražava otvoreno protivljenje ratu.

Jedna žena identificirana samo kao Nina objavila je video na „Put kući“ u kojem je rekla da podržava rat, koristeći isti lažni narativ kojim ga Kremlj opravdava: da se Rusija bori protiv "fašizma".

"Ja se lično ne protivim specijalnoj vojnoj operaciji. Ne podržavam ideju sklapanja mira sa fašizmom", rekla je ona. „Ali potpuno je nepravedno da već 14. mjesec obavljaju dužnost profesionalnih vojnih lica, neograničeno i trajno, baš kao robovi“, navodi u videu.

Jasno je da se vlasti nastoje spriječiti da se disidentstvo pretvori u nešto veće.

U Krasnojarsku i drugom sibirskom gradu, Kemerovu, policijski zvaničnici posjetili su neke od organizatora protesta uoči skupova, prijeteći mogućom kaznom ako prođu sa njima.

U Novosibirsku su zvaničnici održali sastanak iza zatvorenih vrata sa suprugama vojnika, navodno ih upozorivši da ne održavaju javne proteste. Državnim medijima je dozvoljeno da prisustvuju sastanku, nezavisnim medijima nije.

"Cilj je osigurati da se ove porodice osjećaju zastrašeno, posmatrano i usamljeno", rekla je Massicot. "Oni ne žele da pokažu regionalnu ili nacionalnu solidarnost ili čak formiraju te veze."

"Ruske vlasti će dozvoliti neka vrlo pažljivo upravljana oslobađanja pritiska poput onoga što vidite u Novosibirsku", dodala je Massicot. "Oni ne žele da se žene ili majke udružuju u različitim regijama ili da uzimaju inspiraciju jedne od drugih. Žele ih držati odvojeno".

 

Mobilizacija 2.0?

 

Gotovo da nije bilo javne rasprave o izgledima za novu mobilizaciju. Državni mediji nikada ne govore o ruskim žrtvama. Ipak, ta se mogućnost provukla u neke uglove društva.

Istraživanje anketne kompanije Russian Field pokazalo je da se 58 posto ispitanika protivi toj ideji, dok je samo 32 posto bilo za. Anketa je obuhvatila 1.611 Rusa telefonom tokom posljednje sedmice oktobra.

U ovom trenutku, problemi ljudstva za Rusiju znače da njene snage neće biti u stanju da izvrše značajne pokrete na bojnom polju, već se zaglave u onome što vojni stručnjaci nazivaju "pozicionim ratovanjem".

"Oni nemaju ljudstvo za izvođenje bilo kakvih velikih ofanzivnih operacija. Samo male operacije, bataljon ili puk ili na nivou brigade, samo da bi zadržali kontakt sa Ukrajincima", rekao je Forsstrom, finski analitičar.

S obzirom na nepopularnost nove mobilizacije, očekuje se da će je Kremlj izbjeći ili bilo kakvo njeno spominjanje, uoči martovskih izbora. Nakon toga, međutim, šanse za drugu mobilizaciju značajno rastu.

"Doći će drugi talas mobilizacije", predvidio je Forsstrom. "Doći će odmah nakon predsjedničkih izbora, prije ljeta. Mogli bi imati barem nekoliko sedmica treninga prije odlaska na front, a počinje ljetna kampanja, kada se sezona blata završi, kada se putevima može voziti. To će se dogoditi."