U okupiranim dijelovima Ukrajine, djeca krišom pohađaju ukrajinske škole
Prijetnje roditeljima i djeci, zastrašivanja, provjere uređaja u vezi s posjećivanjem ukrajinskih stranica. S tim se suočavaju Ukrajinci na okupiranim teritorijama. Svako ko želi učiTI onlline u ukrajinskoj školi mora se sakriti.
Uprkos zastrašivanju i prijetnjama od strane ruskih osvajača, na okupiranim teritorijama Ukrajine još uvijek postoje porodice čija djeca nastavljaju školovanje po ukrajinskom nastavnom planu i programu. Gdje je moguće, neki uče online sa svojim nastavnicima koji su napustili okupirane dijelove Ukrajine. Ima nastavnika koji su ostali u okupaciji, a na sopstvenu odgovornost i rizik drže online lekcije na ukrajinskom jeziku.
Među potonjima je i žena koja je pristala anonimno razgovarati sa DW. Ona nije samo učiteljica, već i majka djeteta koje ide u školi: „Ujutro moje dijete ide u školu, gdje smo primorani pričati ruski sa učenicima i pokazati ruske knjige. Uveče mi dajemo djeci online časove ukrajinskog i naučite ih svemu što imamo", kaže žena koja živi na okupiranoj teritoriji Hersonske oblasti.
Prema njenim riječima, skoro godinu dana okupacije njihova škola nije radila, a djeca su učila samo online po ukrajinskom programu.
Ali u augustu 2023. godine, ruski vojnici su došli do nastavnika i natjerali ih da započnu obrazovni proces koristeći ruski nastavni plan i program, ruske udžbenike i ruski jezik.
„Teško je, jer niko od djece u našem selu ne govore ruski, djeca ga jednostavno ne razumiju, pogotovo u srednjoj školi. Zato i formalno tamo izvodimo nastavu, a kod kuće uveče predajemo i učimo. Ali to pod uslovom da postoji internet konekcija. Vrlo često je slab internet ili ga uopće nema", kaže žena.
Škola pod okupacijom: zastrašivanje i prinuda - svakodnevna realnost
Studija Amnesty Internationala, objavljena, 11. decembra, pominje ovu situaciju sa obrazovanjem u školama na ukrajinskim teritorijama koje je okupirala Rusija. Na osnovu svjedočenja 23 radnika u sektoru obrazovanja i 16 porodica sa djecom školskog uzrasta koje su živjele ili još žive pod ruskom okupacijom, branitelji paljudskih prava su dokumentovali kako se odvija obrazovni proces u uslovima okupacije.
Kako je izvijestio Amnesty International pozivajući se na Ministarstvo obrazovanja i nauke Ukrajine, do 24. decembra 2022. godine, oko 918 obrazovnih ustanova za djecu od šest do 17 godina bilo je locirano na teritorijama koje je Ruska Federacija okupirala u Ukrajini, a u ovim obrazovnim institucijama, Rusija je obrazovanje pretvorila u propagandnu mašinu za podizanje djece, uključujući iskrivljavanje istorije i pokušaje iskorjenjivanja ukrajinske kulture i identiteta.
"Na teritorijama koje je okupirala Rusija, zastrašivanje i prinuda su svakodnevna realnost za porodice, djecu i nastavno osoblje. Niko ne može biti siguran u kontinuiranoj ruskoj kampanji terora u Ukrajini", rekla je predstavnica Amnesty Internationala Anna Wright.
Učenici i roditelji pretvoreni u "gerilce"
Uprkos riziku od progona nekoliko mjeseci nakon početka okupacije, pojedini nastavnici i roditelji pokušali su organizirati školovanje po ukrajinskom nastavnom planu i programu. Nastavno osoblje, učenici i roditelji, prema jednom ispitaniku sa kojim je razgovarao Amnesty International, pretvorili su se u "gerilce, koji kopaju rupe u svojim vrtićima kako bi sakrili laptope i mobilne telefone ili se skrivali po tavanima i starim šupama kako bi uhvatili signal mobilnog" za vođenje online časova prema ukrajinskom programu.
Školska bibliotekarka Ulijana (sva imena u studiji su promijenjena iz sigurnosnih razloga) rekla je za Amnesty International da je morala tajno dogovoriti sastanke sa učenicima i studentima kako bi im predala knjige, uprkos ruskim vojnim patrolama na ulicama njihovog sela, često vršenje neosnovanih pretraga.
Prijetnje roditeljima i djeci razvodom i deportacijom u Rusiju
Amnesty International u svom istraživanju naglašava da, suočena s otporom i nevoljkošću da uči u školama po ruskom nastavnom planu i programu, ruska vojska ucjenjuje roditelje prijetnjama da će im oduzeti djecu i deportovati ih u Rusiju.
Aktivisti za ljudska prava navode primjer Ksenije, majke 15-godišnjeg Kirila iz okupiranog sela u oblasti Herson. U proljeće 2022. godine posjetila ih je učiteljica i pitala dječaka da li će krenuti u školu kada počne obrazovni proces. Žena je odbila sina pustiti u školu, gdje se školovanje odvijalo po ruskom nastavnom planu i programu.
“Početkom septembra došli su muškarci u ruskim vojnim uniformama i rekli im da će, ako se dječak sutra ne pojavi u školi, iduće sedmice doći autobus i odvesti ga u sklonište u Rusiji. Kiril se vratio u školu u kojoj je zatekao školu oblijepljenu ruskim državnim simbolima, a na ulazu i unutra je naoružana straža”, navodi se u studiji Amnesty Internationala.
Učitelj iz okupirane zajednice Berdjan u Zaporožju, koji je napustio okupirane teritorije u julu 2022. godine, nastavlja održavati predavanja online za djecu pod okupacijom, rekao je za Amnesty International da su djeca u školama primorana pjevati rusku himnu, a oni koji odbijaju zaprijetr da će ih oduzeti od roditelja radi "prevaspitanja u ruskim sirotištima".
Prema braniteljima ljudskih prava, učenici su primorani pisati prijave: učenici su dobili dopis u kojem ih se ohrabruje da ispričaju sve što znaju o ukrajinskim stavovima u društvu.
Zahtjevi za stvaranje ukrajinske online škole za okupirane teritorije
Koordinatorka javne organizacije "Donbas-SOS" Violeta Artemčuk ističe da na okupiranim teritorijama roditeljima i deci sa proukrajinskom pozicijom postaje sve opasnije i teže učiti online u ukrajinskoj školi.
"Blokirane su sve stranice na kojima se nalaze online lekcije na ukrajinskom. Da biste zaobišli blokadu, morate instalirati vrlo moćne VPN usluge. Okupatori vrlo pažljivo provjeravaju sve uređaje djece i roditelja, tražeći one koji nastavljaju učiti u ukrajinskim školama", Artemčuk je rekla za DW.
Prema njenim riječima, mnogi roditelji na kraju pristaju da svoju djecu šalju u škole po ruskom nastavnom planu i programu.
"Na kraju krajeva, obećavaju im se prednosti - besplatne posjete klubovima, bazenima itd. I sve to samo u zamjenu za ruski pasoš", kaže aktivista za ljudska prava.
Istovremeno, nastavlja Artemčuk, telefonska linija „Donbas-SOS“ i dalje prima apele roditelja i učenika sa okupiranih teritorija sa molbom da im objasne gdje, na kojim platformama i kako dobiti ukrajinsko obrazovanje.
"To su uglavnom maturanti koji žele unaprijediti svoja znanja u predmetima koji će im trebati za upis u ukrajinske obrazovne institucije", objasnila je aktivistica za ljudska prava.
Zbog toga bi bilo vrijedno stvoriti jedinstvenu ukrajinsku internet školu, čiji bi program bio prilagođen potrebama djece na okupiranim teritorijama i uzeo u obzir posebnosti učenja u takvim uslovima, smatra predstavnik ukrajinskog centra za građansko obrazovanje "Almenda" Valentina Potapova.
„U ovoj online školi djeca bi mogla učiti ukrajinski jezik, ukrajinsku istoriju, ukrajinsko pravo, a predmeti kao što su fizika i hemija trebalo bi da budu uključeni kao obrazovne kompetencije“, rekla je Potapova u razgovoru za DW.
Valentina Potopova pozvala je da se ne ponavljaju greške iz prošlosti. Prema njenim riječima, javne organizacije su još 2014. godine nudile stvaranje ovakve online škole nakon okupacije Krima i dijelova Donjecke i Luganske oblasti, ali to nikada nije učinjeno.
“Ukrajina je tokom 10 godina okupacije izgubila čitavu generaciju djece”, navodi Potapova.