Trilionski minus: Rusija je na ivici budžetske krize

Tokom protekle decenije, približno 40 posto federalnog budžeta Ruske Federacije temeljio se od prihoda od izvoza nafte i gasa. Kolosalni profiti od prodaje energenata omogućili su Kremlju da formira višak budžeta i akumulira ogromne sume na računima Fonda nacionalnog blagostanja (NWF).

Godine 2022. stvari su ispale loše za Rusiju.

Zbog značajnih izdataka za vojnu industriju, vojsku i mobilizirane, uticaj recesije na naplatu poreza u zemlji, odliv investitora i smanjenje prihoda od nafte i gasa - u četvrtom kvartalu, ispostavilo se da je budžetska godina za Rusku Federaciju završila deficitom.

Rashodi Putinovog režima u 2022. premašili su prihode za 3,3 milijarde rubalja. Rekordna dobit od izvoza energenata, koja je te godine iznosila skoro 350 milijardi dolara, nije spasila Kremlj.

U 2023. stvari se u Kremlju nisu poboljšale. Samo u januaru deficit je iznosio 1,76 biliona rubalja, dok je za cijelu godinu utvrđen deficit od 2,9 biliona rubalja.

Kako i zašto se situacija sa ruskim budžetom pogoršava?  

Od suficita do deficita za godinu dana

Visoke cijene nafte i gasa iz godine u godinu garantirale su konstantno visoke prihode ruskom saveznom budžetu. Naprimjer, u 2018. suficit državnog budžeta iznosio je čak 2,7 biliona rubalja, što je bilo jednako 2,7 posto BDP-a zemlje.

Izuzetak je bila 2020. godina kada je koronavirus bjesnio svijetom. Zbog karantina i pada potražnje za energentima, budžetski deficit u Ruskoj Federaciji dostigao je 3,8 posto BDP-a.

Međutim, već 2021. godine, uprkos teškom stanju svjetske ekonomije, Rusija je završila sa suficitom od 515 milijardi rubalja ili 0,7 posto BDP-a. Takav rezultat je postigla  uz pomoć energetske ucjene za Evropu.

Ruska vlada planirala je 2022. završiti sa još optimističnijim pokazateljima. Tako je, prema nacrtu državnog budžeta, BDP trebao porasti za tri posto, a budžetski suficit je bio predviđen na 1,32 triliona rubalja ili jedan posto BDP-a.

Ničim izazvana agresija na Ukrajinu napravila je značajne korekcije. Prema rezultatima 2022. godine, rusko Ministarstvo finansija zabilježilo je budžetski deficit na nivou od 3,3 milijarde rubalja. Godišnji finansijski bilans zemlje dostigao je -2,3 posto BDP-a. Zbog rata, Rusija je u svom budžetu imala manjak od gotovo pet milijardi rubalja.

Prema procjenama Instituta KSE, gubici nisu nadoknađeni jednokratnim primanjima od Gazproma (1,2 triliona rubalja posebnog poreza i 600 milijardi rubalja dividendi), niti prodajom domaćih obveznica (OFZ), niti pokušajima da se deficit pokrije sa rashodima iz Nacionalnog fonda.

Prema proračunima stručnjaka KSE-a, kumulativni budžetski bilans u Rusiji za prvih jedanaest mjeseci 2022. iznosio je skoro 560 milijardi rubalja. To znači da je decembarski deficit dostigao oko 3,9 triliona rubalja.

Generalno, značajan deficit u posljednjem mjesecu godine nije neuobičajen za zemlje. Istovremeno, budžetski deficit koji je zadesio Rusiju u decembru je rekordan za poslednjih 10 godina. Ništa slično nije bilo ni u godini korona krize. To se dogodilo zbog naglog povećanja troškova na gotovo sedam biliona rubalja.  

U januaru 2023. deficit je, također, iznosio rekordnih 1,76 biliona rubalja. Budžet Rusije pokazao je ovakav rezultat na pozadini rasta rashoda od 59 posto u odnosu na januar 2022. godine i pada prihoda za više od trećine. Istovremeno, prihodi od nafte i gasa su pali za 46 posto, odnosno 28 posto, respektivno.

De facto, Rusija je već upala u budžetsku krizu. Vlada pokušava iskoristiti sve raspoložive mogućnosti da "krpi rupe" u budžetu, ali se fiskalna situacija u zemlji samo pogoršava.

Znaci približavanja krize

Rusija svakim mjesecom ulazi sve dublje u budžetsku krizu. O tome svjedoči porast emisije domaćih obveznica na kraju godine, povećanje zavisnosti od FND-a te prodaja sredstava denominiranih u juanima od strane Centralne banke.

Za finansiranje deficita, ruska vlada je iskoristila oko dva triliona rubalja iz FND-a. U januaru 2023. njegov obim iznosio je 10,4 biliona rubalja, ili nešto manje od osam posto BDP-a, dok je na kraju 2021. fond držao 19,7 biliona rubalja.

Također, da bi pokrila deficit budžetskih prihoda, Centralna banka Ruske Federacije je prinuđena prodavati svoju imovinu. Nedavno je Banka objavila da će do 6. februara prodati devize (kineski juan) za 54,5 milijardi rubalja.

Na probleme sa prihodima ukazuje i aktivno uključivanje domaćeg duga, počevši od kraja oktobra. Tako je Ministarstvo finansija 16. novembra na tri aukcije plasiralo obveznice federalnog zajma za ukupno 823 milijarde rubalja.  

Općenito, u četvrtom tromjesečju 2022. godine izdavanje OFZ-a doseglo je gotovo 2,8 biliona rubalja. Istovremeno, postoji značajna potražnja za obveznicama sa promjenjivom kamatnom stopom, što se očekuje da će dovesti do povećanja troškova servisiranja duga u srednjem roku.

Zaključci

Kremlj je 2022. godine uložio napore da smanji budžetski deficit privlačenjem sredstava iz FND-a i Gazproma i prodajom obveznica.

Međutim, u pozadini nestabilnih prihoda od nafte i plina, koji padaju zbog embarga i uspostavljanja gornje cijene nafte, smanjenja prihoda od korporativnog sektora i povećanih izdataka za rat, bit će sve teže da Moskva održava bazu prihoda federalnog budžeta na stabilnom nivou svakog dana.

Usklađene akcije međunarodne koalicije više od 40 zemalja, koje gotovo svakog mjeseca povećavaju sankcioni pritisak na Rusiju, važan su faktor u produbljivanju budžetske krize. Prema procjenama instituta KSE, ruski budžetski deficit će se povećati na šest posto BDP-a 2023. godine zbog uvedenih sankcija.

Recesija i pogoršanje vanjskopolitičke situacije smanjuju prihode Putinovog režima, koji je primoran  povećavati izdatke za rat. Rastući budžetski deficit utiče na sposobnost Rusije da finansira borbena dejstva.

Dalje mjere sankcija, uključujući smanjenje gornje cijene ruske nafte i dodatna ograničenja na izvoz gasa i nafte, značajno će povećati pritisak na Kremlj i ograničiti njegovu sposobnost da akumulira prihode. Smanjenje finansijskih prihoda u konačnici će poništiti planove invazije Ruske Federacije.